SLIČNOST I HOMOTETIJA. Ivana Major Šomodi PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad
|
|
- Griffin Simon
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 SVEUČILIŠTE U ZGREU PRIRODOSLOVNO MTEMTIČKI FKULTET MTEMTIČKI ODSJEK Ivana Major Šomodi SLIČNOST I HOMOTETIJ Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc Sanja Varošanec Zagreb, srpanj, 2015.
2 Ovaj diplomski rad obranjen je dana pred ispitnim povjerenstvom u sastavu: 1., predsjednik 2., član 3., član Povjerenstvo je rad ocijenilo ocjenom. Potpisi članova povjerenstva:
3 Sadržaj Sadržaj iii Uvod 1 1 Izometrije Preslikavanje Sukladnost Sličnosti trokuta 10 3 Preslikavanja sličnosti Homotetija Sličnost Primjena homotetije i sličnosti u konstruktivnim zadatcima 26 5 Primjena homotetije i sličnosti u školskoj matematici 36 ibliografija 51 iii
4 Uvod Iako se učenici prvi put susreću s definicijom sličnosti u sedmom razredu osnovne škole, oni već od ranog djetinstva intuitivno znaju prepoznati slične likove. U ovom radu ćemo iskazati s kojim se sve definicijama i svojstvima sličnosti i homotetije učenici susreću tijekom cijelog svog školovanja. Sličnost ima široku primjenu ne samo u matematici, nego i u ostalim aspektima života. 1
5 Poglavlje 1 Izometrije U ovom poglavlju ćemo definirati izometrije koje se nalaze u udžbenicima za osmi razred osnovne škole i dokazati teoreme o sukladnosti trokuta koji su iskazani u udžbenicima za šesti razred osnovne škole i ponovo u prvom razredu srednje škole, a dokazani su samo u udžbenicima prirodoslovno-matematičkih gimnazija. 1.1 Preslikavanje Definicija 1.1. Preslikavanje ravnine f : M M nazivamo izometrija ako za sve točke i ravnine M vrijedi =, gdje su = f() i = f(). Definicija 1.2. Neka je p M pravac. Osna simetrija ravnine M obzirom na pravac p je preslikavanje s p : M M definirano na sljedeći način: (i) ko točka T leži na pravcu p, definira se s p (T ) = T. (ii) ko točka T ne leži na pravcu p, tada je pravac p simetrala dužine T T, gdje je T = s p (T ). 2
6 POGLVLJE 1. IZOMETRIJE 3 T p T Slika 1.1 Definicija 1.3. Neka je O čvrsta točka ravnine M. entralna simetrija ravnine M obzirom na točku O je preslikavanje s o : M M definirano na sljedeći način: (i) s o (O) = O. (ii) Za svaku točku T O je s o (T ) = T, gdje je točka O polovište dužine T T. T O T Slika 1.2 Definicija 1.4. Rotacija ravnine M oko čvrste točke O (središta rotacije) za kut α (kut rotacije) je preslikavanje r : M M definirano na sljedeći način: (i) r(o) = O. (ii) Za svaku točku T O je r(t ) = T i vrijedi OT = OT i T OT = α. T T Slika 1.3 α O
7 POGLVLJE 1. IZOMETRIJE 4 Definicija 1.5. Neka je a vektor ravnine M. Translacija t a : M M je izometrija takva da vrijedi t a (T ) = T, T T = a. a T Slika 1.4 T 1.2 Sukladnost Sukladnost se u udžbenicima za šesti razred uvodi kroz primjere u kojima se usporeduju likovi jednakih oblika i jednakih veličina (medvjedići, slike blizanaca, itd.). Definicija 1.6. Dužine su sukladne ako imaju jednake duljine. Definicija 1.7. Kutovi su sukladni ako imaju jednake veličine. Definicija 1.8. Trokuti su sukladni ako su im sukladne odgovarajuće stranice i sukladni odgovarajući kutovi. U udžbenicima za prvi razred prirodoslovno-matematičke gimnazije nakon što se definira izometrija, definira se još i sukladnost likova. Definicija 1.9. Lik L sukladan je liku L ako postoji izometrija koja lik L preslikava na lik L. Poučci o sukladnosti trokuta iskazani su u šestom razredu i ponovo u prvom razredu srednje škole. Dokazi su provedeni samo u udžbenicima prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Teorem Poučak o sukladnosti trokuta S-S-S Dva su trokuta sukladna ako su im sve tri odgovarajuće stranice sukladne.
8 POGLVLJE 1. IZOMETRIJE 5 D F E Slika 1.5 Dokaz. Neka su trokuti i DEF takvi da je = DE, = EF i = F D. Prema definiciji 1.6. dužine i DE su sukladne, pa postoji izometrija f za koju je f( DEF ) = F, tako da je DEF = F. F Slika 1.6 Obzirom da je = DF = F, točke i F leže na istom kružnom luku sa središtem u točki. Takoder, zbog = EF = F, točke i F leže na istom kružnom luku sa središtem u točki. Ta dva kružna luka se u istoj poluravnini mogu sjeći samo u jednoj točki i to upravo u točki, pa vrijedi F =, tj. = DEF. Teorem Poučak o sukladnosti trokuta S-K-S Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u dvjema stranicama i kutu medu njima. Dokaz. Neka su trokuti i DEF takvi da je = DE, = EF i = DEF.
9 POGLVLJE 1. IZOMETRIJE 6 D E Slika 1.7 F Prema definiciji 1.6. dužine i DE su sukladne, pa postoji izometrija f za koju je f( DEF ) = F, te je DEF = F. F Slika 1.8 Obzirom da je = DEF i DEF = F, tada je i = F, što povlači da je F. Takoder, zbog = EF = F, točke F i leže na istom kružnom luku sa središtem u točki. Taj kružni luk i pravac se u istoj poluravnini mogu sjeći samo u jednoj točki i to upravo u točki, zbog čega je F =, pa je i DEF =. Teorem Poučak o sukladnosti trokuta K-S-K Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u stranici i kutovima uz tu stranicu. Dokaz. Neka su trokuti i DEF takvi da je = DE, = DEF i = F DE.
10 POGLVLJE 1. IZOMETRIJE 7 D E F Slika 1.9 Prema definiciji 1.6. dužine i DE su sukladne, pa postoji izometrija f za koju je f( DEF ) = F, zbog čega je DEF = F. Zbog toga jer je = F, točka F leži na pravcu. Isto tako je = F, pa točka F leži i na pravcu. Pravci i sijeku se samo u jednoj točki i to točki, pa je F =. Teorem Poučak o sukladnosti trokuta S-S-K > Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u dvjema stranicama i kutom nasuprot duljoj od njih. D F E Slika 1.10 Dokaz. Neka su trokuti i DEF takvi da vrijedi = DE, = EF, = F DE i >.
11 POGLVLJE 1. IZOMETRIJE 8 Prema definiciji 1.6. dužine i DE su sukladne, pa postoji izometrija f za koju je f( DEF ) = F, te je DEF = F. F Slika 1.11 Zbog toga jer je = F, točka F leži na pravcu. Isto tako se zbog = EF = F točka F nalazi na kružnom luku sa središtem u točki. Taj kružni luk i pravac se zbog toga što je > u istoj poluravnini mogu sjeći samo u jednoj točki i to upravo u točki, zbog čega je F =, pa je DEF =. U slučaju da je < trokut ne mora biti jednoznačno 2 > v = v < v v 1 Slika 1.12 odreden, a čak ne mora uopće imati rješenje. Neka je v visina iz vrha na pravac kao na slici 1.12, tada vrijedi:
12 POGLVLJE 1. IZOMETRIJE 9 ako je < v kružni luk ne siječe pravac, pa trokut s takvim podatcima ne postoji, ako je = v kružni luk siječe pravac u jednoj točki i to upravo u točki i trokut s takvim podatcima je pravokutan, ako je > v kružni luk siječe pravac u dvije točke 1 i 2, pa postoje dva rješenja koja nisu sukladna.
13 Poglavlje 2 Sličnost trokuta U sedmom razredu osnovne škole sličnost se uvodi usporedbom raznih likova istih oblika i različitih veličina. Zatim se definira sličnost, ali samo kao sličnost trokuta, te se samo iskazuju svojsta sličnih trokuta. U prvom razredu srednje škole ponovno se definira sličnost i iskazuju svojstva sličnih trokuta, a u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama se i dokazuju. Definicija 2.1. Kažemo da su trokuti i DEF slični ako se podudaraju u sva tri kuta, tj. ako vrijedi α = α, β = β i γ = γ. Pišemo DEF. γ F α c b γ a β D e α β f E d Slika
14 POGLVLJE 2. SLIČNOSTI TROKUT 11 U sljedećim teoremima veliku važnost ima Talesov teorem pa ga ovdje i dokažimo. Teorem 2.2. Talesov teorem o proporcionalnosti Paralelni pravci na krakovima kuta odsijecaju proporcionalne dužine. p q Oa O Ob Slika 2.2 Dokaz. Uz oznake kao na slici 2.2, neka je p q, tada su i vektori istog smjera, pa postoji k > 0 takav da je = k. Vektori O i O leže na istom pravcu, tj. istog su smjera, pa postoji s > 0 takav da je O = s O. Isto tako vektori O i O leže na istom pravcu, tj. istog su smjera, pa postoji l > 0 takav da je O = l O. = O + O = s O + l O (2.1) Neka je SO s > l, tada postoji r 0 takav da je s = l + r. Tada je, = (l + r) O + l O = ro + l. (2.2) Obzirom da je = k, vrijedi jednakost r O = (k l). Pošto vektori O i nisu kolinearni, gornja jednakost vrijedi samo ako su r = 0 i k = l. Dakle, k = = O O = O O. (2.3)
15 POGLVLJE 2. SLIČNOSTI TROKUT 12 Teorem 2.3. Obrat Talesova teorema o proporcionalnosti ko dva pravca odsijecaju na krakovima kuta proporcionalne dužine, onda su ti pravci paralelni. Dokaz. Uz oznake kao na slici 2.2, neka su O = k O i O = k O. Vektori O i O leže na istom pravcu, pa vrijedi O = k O. Isto tako vektori O i O leže na istom pravcu, pa vrijedi O = k O. = O + O = k O + k O = k( O + O) = k (2.4) Vektori i su kolinearni, pa leže na paralelnim pravcima. Teorem 2.4. Temeljno svojstvo sličnih trokuta ko su dva trokuta slična, onda su im duljine odgovarajućih stranica proporcionalne. F γ γ α D β E α β Slika 2.3 Dokaz. Neka je DEF, tada po definiciji 2.1. vrijedi α = α, β = β i γ = γ. Uzmimo još da je > DE. Obzirom da je α = α, tada je prema definiciji 1.7. = F DE, pa prema definiciji 1.9. postoji izometrija f za koju je f( DEF ) = E F, pa se točke F i E nalaze na dužinama i. Pravac siječe pravce i E F pod istim kutom, pa su oni prema poučku o kutovima uz transverzalu usporedni. Prema Talesovu teoremu o proporcionalnosti vrijedi E F = F = E, (2.5)
16 POGLVLJE 2. SLIČNOSTI TROKUT 13 F Slika 2.4 E a zbog DEF = E F je, k nazivamo koeficijent sličnosti. EF = DF = DE Teorem 2.5. Poučak o sličnosti trokuta S-S-S = k. (2.6) ko su duljine odgovarajućih stranica dvaju trokuta proporcionalne, onda su ti trokuti slični. Dokaz. Ovaj poučak je obrat prethodnog poučka. Neka su trokuti i DEF takvi da je = k DE, = k EF i = k DF i neka su točke E i F takve da je = k E i = k F. Prema obratu Talesovog teorema o proporcionalnosti je E F, a pa prema poučku o kutovima uz transverzalu, pravac siječe pravce i E F pod istim kutom i pravac siječe pravce i E F pod istim kutom. Dakle, trokuti i E F imaju sukladne kutove, pa su prema definiciji oni slični. Prema Talesovom poučku o proporcionalnosti vrijedi = k E F, pa su prema poučku o sukladnosti trokuta S-S-S trokuti DEF i E F sukladni. Dakle, onda je DEF.
17 POGLVLJE 2. SLIČNOSTI TROKUT 14 Teorem 2.6. Poučak o sličnosti trokuta S-K-S ko se dva trokuta podudaraju u jednom kutu, a duljine odgovarajućih stranica uz taj kut su proporcionalne, onda su ti trokuti slični. F E Slika 2.5 Dokaz. Neka su trokuti i DEF takvi da vrijedi = k DE, = k DF i = F DE. Neka su točke E i F takve da vrijedi = k E i = k F, tada su prema poučku o sukladnosti S-K-S, trokuti E F i DEF sukladni. Prema obratu Talesovog teorema o proporcionalnosti pravci E F i su paralelni. Tada je prema Talesovom poučku o proporcionalnosti = k E F = k EF, pa su trokuti i DEF slični. Teorem 2.7. Zbroj unutarnjih kutova svakog trokuta iznosi 180. γ β γ α p α β Slika 2.6
18 POGLVLJE 2. SLIČNOSTI TROKUT 15 Dokaz. Uz oznake kao na slici 2.6., neka je pravac p usporedan s dužinom i neka su dužine i produžetci dužina i. Prema poučku o kutovima uz transverzalu, pravac siječe pravce i p pod istim kutom i pravac siječe pravce i p pod istim kutom. Kutovi i su vršni kutovi, pa su sukladni. Kutovi (p, ), i (, p) zajedno čine ispruženi kut, pa je α + β + γ = 180. Teorem 2.8. Poučak o sličnosti trokuta K-K ko se dva kuta dvaju trokuta podudaraju, onda su ti trokuti slični. Dokaz. ko se trokuti podudaraju u dva kuta, onda se prema prethodnom teoremu podudaraju i u trećem, pa su prema definiciji ti trokuti slični. Teorem 2.9. Poučak o sličnosti trokuta S-S-K > Dva su trokuta slična ako se podudaraju u dvije stranice i kutu nasuprot duljoj od njih. Dokaz. Neka su trokuti i DEF takvi da vrijedi = k EF, = k DF i = F DE i >. Neka je trokut E F takav da je = F E, gdje su točke E i F takve da je = k F i E F. Tada prema Talesovom poučku o proporcionalnosti pravci i E F na krakovima kuta odsjecaju proporcionalne dužine, pa je = k F i = k E F. Tada su prema poučku o sličnosti S-S-S trokuti i E F slični, a zbog = k DF = k F, = k EF = k E F i = k DE = k E su prema poučku o sukladnosti S-S-S trokuti E F i DEF sukladni, pa su trokuti i DEF slični.
19 Poglavlje 3 Preslikavanja sličnosti 3.1 Homotetija U prethodnom poglavlju razmatrali smo samo sličnost trokuta. sličnost drugih likova? U tu svrhu uvedimo pojam homotetije. Kako definirati Definicija 3.1. Neka je O točka ravnine i k 0 realan broj. Homotetija je preslikavanje h ravnine, koje svakoj točki T pridružuje točku T = h(t ) tako da vrijedi: (i) točke O, T i T leže na istom pravcu; (ii) a) ako je k > 0, onda T leži na polupravcu OT ; b) ako je k < 0, onda T ne leži na polupravcu OT ; (iii) OT = k OT. Točku O nazivamo središte (centar) homotetije, a broj k koeficijent homotetije. Definicija 3.1. pojavljuje se u udžbenicima za prvi razred, za opće i prirodoslovnomatematičke gimnazije. Ukoliko je osoba koja proučava homotetiju već upoznata s jezikom vektora (usmjerenih dužina), tada pribjegavamo mnogo elegantnijoj definiciji. 16
20 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 17 O T T k = 3 O T T k = 3 4 T O T k = 3 2 Slika 3.1 Definicija 3.2. Preslikavanje h : M M je homotetija ravnine M s koeficijentom homotetije k 0 i središtem O M, ako za svaku točku T M postoji točka h(t ) = T takva da je OT = k OT. Iz definicije slijedi da su točke O, T i T kolinearne, tj. leže na istom pravcu koji nazivamo zraka homotetije. Uobičajena oznaka za homotetiju je h, ali ako želimo naglasiti središte i koeficijent homotetije tada ćemo koristiti oznaku h(o, k). Teorem 3.3. Homotetija s koeficijentom k = 1 preslikava svaku točku ravnine u tu istu točku, pa takvo preslikavanje nazivamo identiteta. Dokaz. Neka je h homotetija sa središtem u točki O s koeficijentom homotetije k = 1, tada je za proizvoljnu točku T, Oh(T ) = OT. Zbog toga što su vektori Oh(T ) i OT jednaki i imaju istu početnu točku, tada su im i krajnje točke jednake. Dakle, h(t ) = T za svaku točku T, pa je homotetija s koeficijentom homotetije 1 identiteta. entralna simetrija je homotetija s koeficijentom s koeficijentom k = 1. Teorem 3.4. Homotetija h ravnine M je bijekcija. Dokaz. Prvo ćemo dokazati injektivnost. Neka su, M, i = h(), = h(). Tada je = O + O = O O = k O ko = k( (3.1) O O) = k( O + O) = k.
21 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 18 udući da je k 0 i da su točke i različite, tada vektor nije nulvektor. Iz jednakosti = k slijedi da ni nije nulvektor, tj. i su različite točke. Kako bi dokazali da je h bijekcija moramo još dokazati da je i surjekcija. Označimo li D = h(d), imamo OD = k OD = O. Dakle, OD i O su dva jednaka vektora s istom početnom točkom, pa slijedi da im je i završna točka ista, tj. D =. Teorem 3.5. Neka je h : M M homotetija ravnine M, tada vrijedi: (i) h bijektivno preslikava svaku dužinu na njoj paralelnu dužinu, (ii) h bijektivno preslikava svaki pravac p M na pravac p M paralelan sa p, (iii) ako p sadrži središte homotetije, onda je h(p) = p. Dokaz. Neka je h homotetija sa središtem O i koeficijentom k. (iii) Neka je p pravac kroz O. Homotetija svaku točku T pravca p preslikava u točku T tako da su T, O i T kolinearne. Drugim riječima i točka T leži na pravcu p, tj. h(p) p. Dokažimo i drugu inkluziju, tj. da je svaka točka p slika svake točke s tog istog pravca. Za po volji odabranu točku p definiramo točku, kao završnu točku vektora 1 O, tj. k O = 1 O. k Točke O, i su kolinearne, tj. O = p. Oh() = k O = k 1 O = O, tj. h() =. Dakle, orginal točke je točka, tj. p h(p). Zajedno s prvo dokazanim svojstvom imamo da je p = h(p). (ii) Neka p ne prolazi kroz O i neka su, p proizvoljne točke takve da je = h() i = h(). Za svaku točku p postoji s R takav da je = s. Prema teoremu 3.5. vrijede jednakosti = k i = k, pa je = ks = ks 1 = s. (3.2) k k
22 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 19 Vektori i su kolinearni i imaju istu početnu točku, pa oni leže na istom pravcu h(p) = p, tj. točke, i su kolinearne. Dakle, pravci p i p su paralelni. (i) Prema (ii), dužine i leže na paralelnim pravcima, pa je. Teorem 3.6. Neka su dužine i paralelne, tada postoje točno dvije homotetije koje dužinu preslikavaju na dužinu. O 2 O 1 Slika 3.2 Dokaz. Neka su točke, p i, p takve da. Vektori i leže na paralelnim pravcima pa postoji homotetija h 1 sa središtem u točki O 1 i koeficijentom k > 0 takva da je h 1 () = i h 1 () =. Isto tako postoji homotetija h 2 sa središtem u točki O 2 i koeficijentom s = k takva da je h 2 () = i h 2 () =. Teorem 3.7. ko trokuti i DEF nisu sukladni i ako im odgovarajuće stranice leže na paralelnim pravcima, tada postoji točno jedna homotetija koja preslikava jedan u drugi. Dokaz. Neka su trokuti i DEF takvi da je = k DE, = k EF i = k DF, za k 0, 1. Neka se pravci D i E sijeku u točki O, a pravci D i F sijeku u točki S.
23 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 20 F O E D D (a) k > 0 E F O (b) k < 0 Slika 3.3 Prema teoremu 3.6. postoje homotetije h, g sa središtima u točkama O, S i koeficijentom k za koje su h() = DE, g() = DF. Odakle slijedi da je h() = g() = D, pa je h() = DF, zbog čega je DF = k. li kako je = k DF, tada je DF = DF, pa je F = F. Iz toga slijedi da je h() = g() = DF, pa je h = g. Dakle, postoji točno jedna homotetija s danim svojstvima. Teorem 3.8. ko trokuti, i nisu u parovima sukladni i ako im odgovarajuće stranice leže na paralelnim pravcima, tada za svaki par trokuta postoji točno jedna homotetija koja preslikava jedan u drugi i središta tih homotetija su kolinearne točke. Dokaz. Neka su h 1 (O 1, k 1 ), h 2 (O 2, k 2 ) i h(o, k) homotetije za koje je h 1 () = 1 1 1, h 2 ( ) = i h() = Prema definiciji homotetije vrijedi iz čega slijedi da je k = k 1 k = k = k i k 1 1 = k 1 =, k 2 Isto tako prema definiciji homotetije vrijedi O 1 1 = k 1O1, O 2 2 = k 2 O 2 1 i O 2 = k O = k 1 k 2 O.
24 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI O 2 O 1 O Slika 3.4 Zapišimo sada vektore O 1 O, OO 2 i O 1 O 2 na sljedeći način O 1 O = O 1 O = 1 O 1 1 O k 1 OO 2 = O 2 O 2 2 = k 1 k 2O k2 O 2 1 O 1 O 2 = O 1 O + OO 2 = O 1 1 O 2 1. Uvrštavanjem prve i druge jednakosti u treću dobivamo O = k 1 1 O k 2 1 O 2 1, k 1 k 2 1. k 1 (k 1 k 2 1) k 1 k 2 1 Sada možemo zapisati vektor O 1 O na sljedeći način O 1 O = k 2 1 k 1 k 2 1 ( O 1 1 O 2 1 ) = k 2 1 O 1 O 2, k 1 k 2 1, k 1 k 2 1 odakle vidimo da su za k 1 k 2 1 točke O 1, O 2 i O kolinearne. Uočimo još da je h( ) = h 2 (h 1 ()) = 2 2 2, tj. h je kompozicija dviju homotetija h 2 i h 1 s koeficijentom homotetije k 1 k 2 1 i središtem u točki O O 1 O 2.
25 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 22 Sad možemo promotriti što se dešava pri uzastupnom izvodenju homotetija kada je k 1 k 2 = 1. Teorem 3.9. ko je k 1 k 2 h 2 (O 2, k 2 ) translacija. = 1, tada je kompozicija dvije homotetije h 1 (O 1, k 1 ) i Dokaz. Neka je k 1 k 2 h 1 (T ) = T i h 2 (T ) = T, tada je = 1 i neka je točka T po volji odabrana točka za koju je T T = T O 2 + O 2 T = T O 1 + O 1 O 2 + k 2 O 2 T = 1 O 1 T + O 1 O 2 + k 2 O 2 T = k 2 T O 1 + O 1 O 2 + k 2 O 2 T k 1 = k 2 ( O 2 T + T O 1 ) + O 1 O 2 = k 2 O 2 O 1 + O 1 O 2 = (1 k 2 ) O 1 O 2. (3.3) Vektori T T i O 1 O 2 su kolinearni pa f preslikava točku T u T u smjeru vektora O 1 O 2, tj. translatira je za vektor (1 k 2 ) O 1 O 2. ko je O 1 = O 2, tada su h 1 i h 2 homotetije s istim središtem i recipročnim koeficijentima, pa je f = 1 M identiteta na M. Promotrimo što se dešava pri uzastopnom izvodenju dviju homotetija s istim središtem. Teorem Kompozicija dviju homotetija s istim središtem je komutativna i to je homotetija s istim središtem i koeficijentom koji je jednak umnošku koeficijenata danih homotetija. Dokaz. Neka su h 1 = h(o, k 1 ) i h 2 = h(o, k 2 ) dvije homotetije i neka su f = h 1 h 2 i g = h 2 h 1. Neka je T M proizvoljna točka i neka je h 2 (T ) = T, tada je prema definiciji homotetije OT = k 1OT. Isto tako neka je h1 (T ) = T, tada je OT = k 2OT. Iz toga slijedi da je OT = k 2OT = k 2 k 1OT, pa je f homotetija sa središtem u točki O i koeficijentom k 1 k 2. Neka je M proizvoljna točka i neka je h 1 () =, tada je O = k 1O. Isto tako neka je h 2 ( ) =, tada je O = k 1O = k 1 k 2O, pa je i g homotetija sa središtem u točki O i koeficijentom k 1 k 2.
26 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 23 Dakle, f = g je homotetija. Teorem Homotetija h(o, a) : M M preslikava kružnicu k(s, r) u kružnicu k (S, a r). ko je O = S, tada su kružnice k i k koncentrične kružnice sa središtem u točki S. S = O O S S (a) O = S (b) O S Slika 3.5 Dokaz. Neka je O = S. Za proizvoljnu točku k(s, r), za koju je h() =, prema definiciji homotetije vrijedi O = a O. Znamo da je O = r, pa je O = a r. Za O S i k(s, r), h preslikava točke S i u S i. Prema definiciji homotetije vrijedi OS = a OS i O = a O. Prema teoremu 3.8. vrijedi S = a S. Znamo da je S = r, pa je S = a r. Teorem ko su k 1 (S 1, r 1 ) i k 2 (S 2, r 2 ) dvije kružnice takve da je S 1 S 2 i r 1 r 2, tada postoje točno dvije homotetije sa središtima O 1, O 2 S 1 S 2 koje preslikavaju kružnicu k 1 u kružnicu k 2. Dokaz. Neka su k 1 (S 1, r 1 ) i k 2 (S 2, r 2 ) dvije kružnice i neka su pravci t 1, t 2 njihove zajedničke tangente iz točke O 1, a pravci t 3 i t 4 tangente iz točke O 2. Točke S 1 i S 2 su jednako udaljene od tangenti t 1 i t 2, pa one leže na njihovoj simetrali, tj. točke S 1, S 2 i O 1. Isto tako točke S 1 i S 2 su jednako udaljene od tangenti t 3 i t 4, pa su i točke S 1, S 2 i O 2 kolinearne.
27 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 24 1 t 1 1 S 1 O 1 O 2 t 3 t 4 S 2 t 2 Slika 3.6 Neka tangeta t 1 dira kružnice k 1 i k 2 u točkama i 1 i to tako da je O 1 1 = l 1 O1, gdje je l 1 > 0. Prema poučku o sličnosti K-K trokuti O 1 S 1 1 i O 1 S 2 2 su slični i dva para odgovarajućih stranica leži na istim, a treći par na paralelnim pravcima, pa prema teoremu 3.8. postoji homotetija h 1 sa središtem u točki O 1 i koeficijentom homotetije l 1 za koju je h 1 (k 1 (S 1, r 1 )) = k 2 (S 2, r 2 ). Neka tangenta t 3 dira kružnice k 1 i k 2 u točkama i 1 i to tako da je O 2 1 = l 2 O2, gdje je l 2 < 0. Prema poučku o sličnosti K-K trokuti O 2 S 2 1 i S 2 O 2 su slični i dva para odgovarajućih stranica leži na istim, a treći par na paralelnim pravcima, pa prema teoremu 3.8. postoji homotetija h 2 sa središtem u točki O 2 i koeficijentom homotetije l 2 < 0 za koju je h 2 (k 1 (S 1, r 1 )) = k 2 (S 2, r 2 ). 3.2 Sličnost Definicija Kompozicija homotetije h k i izometrije je preslikavanje sličnosti s koeficijentom s = k. Znamo da homotetija preslikava pravac u njemu paralelan pravac, kut u njemu sukladan kut i dužinu u njoj paralelnu dužinu. Pitanje je preslikava li i trokut u njemu sličan trokut. Teorem Homotetija preslikava trokut u njemu sličan trokut.
28 POGLVLJE 3. PRESLIKVNJ SLIČNOSTI 25 Dokaz. Neka je h homotetija sa središtem u točki O i koeficijentom homotetije k 0 i neka je trokut. Prema teoremu 3.6. h preslikava dužine, i u njima paralelne dužine, i, pa vrijedi = k, = k i = k. Prema poučku o sličnosti trokuta S-S-S trokuti i su slični. Trokuti moraju zadovoljavati tri uvjeta da bi bili slični i oni su opisani u teoremima o sličnosti trokuta. Kod mnogokuta tako nešto nije moguće. Dva su mnogokuta slična ako su im odgovarajuće stranice proporcionalne i odgovarajući kutovi sukladni. Niti jedan od ovih uvjeta ne može se isključiti a da mnogokuti ostanu i dalje slični. Na primjer, kad bismo razmatrali analogon teorema K-K za poligone, tada bi taj analogon glasio: Dva su n-terokuta slična ako se podudaraju u (n 1) kutu. No uzmimo pravokutnik koji nije kvadrat i kvadrat. Njihovi kutovi zadovoljavaju teorem K-K za poligone, ali oni nisu slični. ko bi razmatrali analogon teorema S-S-S za poligone, on bi glasio: Dva su poligona slična ako su im odgovarajuće stranice medusobno proporcionalne. Promotrimo li kvadrat i romb, njima su uvijek odgovarajuće stranice medusobno proporcionalne, ali oni nisu slični.
29 Poglavlje 4 Konstruktivni zadatci Metoda sličnosti pripada skupini metoda geometrijskih transformacija pomoću kojih konstruiramo neki geometrijski lik. it te metode je da se traženi lik ili dio lika podvrgne preslikavanju sličnosti i na taj način dobije figura koju znamo konstruirati, a koja pomaže pri konstrukciji traženog lika. U nastavi se ova metoda pojavljuje u prvom razredu srednje škole kad se uvodi homotetija i korektno definira sličnost. Ilustrirajmo ovu metodu s nekoliko konstruktivnih zadataka. Ponekad se u literaturi spominje i metoda homotetije, ali budući da je homotetija ujedno i sličnost, tada je dovoljno govoriti samo o metodi sličnosti. Zadatak 4.1. Dan je kut s krakovima a i b i unutar njega dvije točke M i N. Kroz te dvije točke povucite dva paralelna pravca m i n tako da njihovi odresci izmedu pravaca a i b budu u omjeru 1 : 3. 26
30 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 27 m a n N N O M b Slika 4.1 Rješenje: (i) naliza Neka su Oa i Ob dva polupravca i neka su točke M i N unutar manjeg kuta kojeg oni zatvaraju. Neka je točka N homotetična slika točke N obzirom na točku O i s koeficijentom homotetije k = 3, tada je pravac MN jedan od traženih pravaca, a pravac paralelan s njim kroz točku N je drugi traženi pravac. (ii) Konstrukcija 1. h(o, k = 3) je homotetija i ON = 3 ON 2. pravac kroz točke M i N je pravac m 3. pravac paralelan s pravcem m kroz točku N je pravac n (iii) Dokaz Točka N leži na pravcu n, pa njezina homotetična slika N mora ležati na pravcu m na kojem ujedno leži i točka M. Dakle, pravac MN je jedan od traženih pravaca. Zadatak 4.2. Konstruirajte kvadrat kojemu je jedna stranica na jednom polumjeru danog kružnog isječka, a druga dva vrha na drugom polumjeru odnosno na kružnom luku.
31 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 28 p D D l O q Slika 4.2 Rješenje: Ideja je konstruirati kvadrat koji će zadovoljavati dva od tri zadana uvjeta, a onda pogodnom homotetijom taj kvadrat preslikati u traženi kvadrat. Prvo konstruiramo kvadrat takav da mu jedna stranica leži na jednom kraku kružnog isječka i jedan vrh D na drugom kraku. Sjecište paralele s pravcem kroz točku D i okomice s istim pravcem kroz točku je točka. Sjecište pravca O s lukom l je točka koja je ujedno homotetična slika točke obzirom na točku O. Sjecište paralele s pravcem kroz točku i pravca OD je točka D. Sjecište okomica na pravac kroz točke i D su točke i. Zadatak 4.3. Dan je trokut i tri neparalelna pravca p, q i r. Konstruirajte trokut P QR koji je upisan trokutu i kojemu su stranice paralelne s danim pravcima. Rješenje: Ideja je konstruirati trokut P Q R kojemu točke Q i R leže na stranicama i i to tako da su P Q r, Q R p i R P q. Izaberemo proizvoljnu točku R. Presjek paralele s pravcem p kroz točku R i dužine je točka Q. Presjek paralele s pravcem r kroz točku Q i paralele s pravcem q kroz točku R je točka P.
32 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 29 p R Q R Q q P P r Slika 4.3 Presjek pravaca P i je točka P, koja je ujedno homotetična slika točke P obzirom na točku. Presjek paralele s pravcem q kroz točku P i dužine je točka R, a presjek paralele s pravcem r kroz točku P i dužine je točka Q. Uočimo karakteristiku rješenja ovih zadataka. U zadatku 4.2. traženi kvadrat je morao zadovoljavati 3 svojstva: a) jedna stranica mu je na polumjeru kružnog isječka, b) jedan od preostalih vrhova je na drugom polumjeru, c) posljednji vrh je na kružnom luku. Ideja je bila konstruirati kvadrat koji će zadovoljavati dva od ta tri uvjeta, a onda pogodnom homotetijom taj kvadrat preslikati u traženi kvadrat. Riješimo još dva zadatka koji se temelje na ovoj ideji. Zadatak 4.4. U zadani trokut upiši pravokutnik DEF G kojemu je DE : EF = 3 : 2, tako da vrijedi D, E.
33 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 30 Rješenje: Konstrukcija se provodi u četiri etape: (i) naliza: Prvo treba konstruirati pravokutnik D E F G za koji je D E = 3, E F = 2, D, E i G D. Točka u kojoj pravac F siječe dužinu je upravo vrh F. Pravokutnik DEF G je homotetična slika pravokutnika D E F G, gdje je središte homotetije, a k = F F koeficijent homotetije. G F G F D D E E Slika 4.4 (ii) Konstrukcija: 1. G 2. p 1 je okomica kroz G na 3. p 1 = {D } 4. h(d, 3 ) je homotetija 2 5. h(g ) = G 6. k(d, D G ) = {E } 7. t 1 (E ) = F, t 1 je translacija za vektor D G 8. F = {F } 9. p 2 je okomica kroz F na
34 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM p 2 = {E} 11. p 3 je paralela kroz F s 12. p 3 = {G} 13. t 2 (G) = D, t 2 je translacija za vektor F E p 2 p 1 G F p3 G F D M E E G k(d, D G ) Slika 4.5 (iii) Dokaz: Znamo da je h(f ) = F, gdje je h homotetija sa središtem i koeficijentom homotetije k. F E F E E F EF k = F F = E E F G F G G F GF k = F F = G G G D GD G D GD k = G G = D D Četverokut DEF G je homotetična slika četverokuta D E F G. (iv) Diskusija: Zadatak ima jedinstveno rješenje. Zadatak 4.5. U danu kružnicu upišite pravokutnik kojemu se duljine stranica odnose kao 1 : 4.
35 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 32 R D P D R 1 P 1 S Q 1 Q T 1 T Slika 4.6 Rješenje: Ideja je konstruirati pravokutnik D kojemu su stranice u zadanom omjeru i sjecište dijagonala se poklapa sa središtem kružnice. Sjecišta dijagonala tako dobivenog pravokutnika i dane kružnice su vrhovi traženog pravokutnika, i one su ujedno homotetične slike točaka D obzirom na točku središte kružnice. Neka je dana kružnica k(s, r). Dužine P Q i RT su medusobno okomiti promjeri dane kružnice. Točke R 1 i T 1 leže na dužini RT sa suprotnih strana točke S tako da je R 1 S = ST 1 = 1. Isto tako točke P 1 i Q 1 leže na dužini P Q sa suprotnih strana točke S tako da je P 1 S = SQ 1 = 4. Sjecište paralele s pravcem P Q kroz točku R 1 i njihovih okomica kroz točke P 1 i Q 1 su točke D i. Isto tako sjecište paralele s pravcem P Q kroz točku T 1 i njihovih okomica kroz točke P 1 i Q 1 su točke i. Tako dobiveni četverokut D je pravokutnik kojemu su stranice u omjeru 1 : 4,
36 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 33 a dijagonale mu se sijeku u središtu dane kružnice. Presjek pravca i kružnice k su točke i, a presjek pravca D i kružnice k su točke i D. Četverokut D je pravokutnik koji zadvoljava sve zadane uvjete. Zadatak 4.6. Konstruirajte trokut ako je zadano a : b : c = 2 : 3 : 5 i t a = 3 cm. 1 k 1 Slika 4.7 Rješenje: Prvo ćemo konstruirati trokut kojemu su stranice a = 2 cm, b = 3 cm i c = 5 cm. Prema poučku o sličnosti trokuta S-S-S, trokuti i su slični. Neka je točka 1 polovište dužine, tada je dužina 1 težišnica trokuta iz vrha. Presjek kružnice sa središtem u točki i radijusom t a i dužine 1 je upravo točka 1. Presjek paralele s pravcem kroz točku 1 s dužinama i su točke i. Zadatak 4.7. Konstruirajte trokut ako je zadano a : b = 3 : 4, kut γ i s γ = 5 cm. Rješenje: Prvo ćemo konstruirati trokut kojemu su stranice a = 3 cm, b = 4 cm i = γ cm. Prema poučku o sličnosti trokuta S-K-S trokuti i su slični. Neka polupravci p i q zatvaraju kut γ.
37 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 34 p L L Slika 4.8 q Na polupravce p i q nanesemo točke i tako da je = a i = b. Simetrala kuta γ siječe dužinu u točki L. Sjecište pravca L i kružnog luka sa središtem u točki polumjera s γ je točka L. Paralela s u točki L s polupravcima p i q su točke i. Zadatak 4.8. Konstruirajte trokut ako je zadano b : c = 3 : 5, kut β i visina v a = 4cm. p 1 2 q 1 N 2 l Slika 4.9 Rješenje:
38 POGLVLJE 4. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U KONSTRUKTIVNIM ZDTIM 35 Prvo ćemo konstruirati trokut kojemu su stranice b = 3 cm i c = 5 cm i = β. Neka polupravci p i q zatvaraju kut β. Na polupravac p nanesemo točku tako da je = c. Iz vrha povučemo polupravac l koji je okomit na polupravac p i presječemo ga kružnim lukom sa središtem u vrhu i polumjerom v a u točki N. Kružni luk sa središtem u točki polumjera b presjeca polupravac p u dvije točke 1 i 2 iz čega slijedi da postoje dva rješenja. Paralela s polupravcem p siječe pravce, 1 i 2 u točkama, 1 i 2. Općenito kada je zadan omjer stranica i kut nasuprot manje stranice mogu se pojaviti dva rješenja.
39 Poglavlje 5 Primjene Primjena sličnosti u školskoj matematici je vrlo široka, sličnost se koristi ne samo u rješavanju konstruktnih zadataka, već i u dokazima nekih teorema. U ovom ćemo poglavlju istaknuti neka mjesta u nastavi matematike gdje se koristi sličnost. Teorem 5.1. Euklidov poučak (i) Visina na hipotenuzu pravokutnog trokuta je geometrijska sredina njenih odsječaka na hipotenuzi. (ii) Kateta pravokutnog trokuta je geometrijska sredina hipotenuze i svoje ortogonalne projekcije na hipotenuzu. b β α v c a α p N q β Slika
40 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 37 Dokaz. Neka su a, b i c duljine stranica pravokutnog trokuta kutom u vrhu i neka je točka N ortogonalna projekcija točke na stranicu, gdje je v c = N. Dužina N dijeli trokut na dva pravokutna trokuta N i N. Uočimo da je N = N = α i N = N = β, pa su prema poučku K-K o sličnosti trokuti, N i N slični. Iz toga slijedi da je (i) p v c = vc q, pa je v c = pq, čime je dokazana prva tvrdnja, (ii) p b = b c i a c = q a, pa je b = pc i a = qc, čime je dokazana i druga tvrdnja. Lako se može uočiti da iz druge tvrdnje slijedi Pitagorin poučak, tj. trokut je pravokutan s pravim kutom u vrhu, pa je b 2 + a 2 = pc + qc = c(p + q) = c 2. Teorem 5.2. Heronova formula Neka su a, b i c duljine stranica trokuta i neka je s njegov poluopseg, tada je površina tog trokuta dana sa P = s(s a)(s b)(s c). Dokaz. Upišimo u trokut kružnicu i označimo njezin polumjer s r i dirališta kružnice s dužinama, i točkama D, E i F. Neka je S sjecište simetrala kuta, vanjskog kuta pri vrhu i vanjskog kuta pri vrhu i neka kružnica sa središtem u točki S i polumjerom r dira pravce, i u točkama D, E i F. Prema poučku o sukladnosti trokuta S-S-K trokuti D S i E S su sukladni, pa je E = D. Isto tako trokuti E S i F S su sukladni, pa je E = F.
41 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 38 F s a F s c S r E E S r s a D s b D Slika 5.2 Sada imamo D + F = s a + s b + D + s a + s c + F = 4s 2a b c + D + F = 4s a b c = 4s (a + b + c) = 4s 2s = 2s. Obzirom da je S D = S F, S F = S D i S se nalazi na simetrali kuta, trokuti F S i D S su sukladni, pa je E = F = s. D možemo zapisati i na ovaj način D = + D, pa je D = D = s c. Prema poučku o sličnosti trokuta K-K trokuti DS i D S su slični, iz čega slijedi s a r Isto tako trokuti SD i S D su slični, iz čega slijedi r = s r, pa je r = sr s a. (5.1) s c = s b, pa je r = r Izjednačavanjem jednakosti (5.1) i (5.2) dobivamo (s b)(s c). (5.2) r r 2 = (s a)(s b)(s c) (s a)(s b)(s c), pa je r =. s s
42 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 39 Uvrštavanjem zadnje jednakosti u formulu za površinu trokuta P = rs dobivamo (s a)(s b)(s c) P = s s (s a)(s b)(s c) = s s 2 = (s a)(s b)(s c). Teorem 5.3. Teorem o težištu Težišnice trokuta se sijeku u jednoj točki T koju nazivamo težište trokuta i koja dijeli svaku težišnicu u omjeru 2 : 1 računajući od vrha. D E 1 1 T Slika Dokaz. Neka su točke 1, 1 i 1 polovišta dužina, i redom. Vrhom povucimo paralelu s. Neka su točke D i E sjecišta te paralele i pravaca 1 i 1 redom. Prema poučku o sličnosti S-K-S trokuti D 1 i 1 su slični, pa je D = 1 1 = 1. Prema poučku o sličnosti S-K-S trokuti 1 E i 1 su slični, pa je E = 1 1 = 1. Iz sličnosti trokuta DET i T i dviju gornjih jednakosti slijedi T T 1 = DE = D + E Dokaz je analogan za preostale dvije težišnice. = D + E = = 2.
43 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 40 Promotrimo vezu trigonometrije i sličnosti kod pravokutnog trokuta. y sin α F ctg α tg α c b O α L cos α (1, 0) x α a Slika 5.4 Neka je k jedinična kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava, tada proizvoljna točka F koja se nalazi na toj kružnici ima koordinate F (cos α, sin α), gdje je α kut koji pravac OF zatvara s pozitivnim dijelom osi apscisa. Točka L je ortogonalna projekcija točke F na os apscisa, pa su njezine koordinate L(cos α, 0). Trokut OLF je pravokutan s katetama duljine cosα i sinα i hipotenuzom duljine 1, pa je prema Pitagorinom poučku cos 2 α + sin 2 α = 1. Neka je trokut pravokutan s pravim kutom kod vrha, i neka je kut = α, tada su prema poučku o sličnosti K-K, trokuti OLF i slični. Neka su a i b duljine kateta trokuta, a c duljina hipotenuze, tada vrijede slijedeće jednakosti cos α = a c i sin α = b c.
44 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 41 Teorem 5.4. evin poučak Neka se točke D, E i F nalaze na stranicama, i trokuta. Pravci D, E i F prolaze jednom točkom ako i samo ako vrijedi F D E F D E = 1. N E D P F M Slika 5.5 Dokaz. Neka se točke D, E i F nalaze na stranicama, i trokuta i neka se pravci D, E i F sijeku u točki P. Točkama i povucimo paralele s D. Neka su točke M i N sjecišta tih dviju paralela s pravcima P i P. Prema teoremu s sličnosti S-K-S trokuti F P i F M su slični, pa je F F = P M. (5.3) Isto tako prema teoremu s sličnosti S-K-S trokuti NE i P E su slični, pa je E E = N P. (5.4)
45 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 42 Prema teoremu o sličnosti S-S-S trokuti P D i M su slični i trokuti P D i N su slični, pa je D = M P D Iz posljednje dvije jednakosti dobivamo iz čega slijedi = M D P D i D D = M N. D = DP N. = D N, P D Množenjem zadnje jednakosti s (5.1) i (5.2) dobivamo Dokažimo i obrat. Neka su točke D, E i F takve da vrijedi F D E F D E = 1. F D E F D E = 1. Sa S označimo sjecište pravaca D i E. Povucimo pravac S i neka on u točki F siječe stranicu. Kako pravci D, E i F prolaze točkom S, tada vrijedi Izjednačavanjem dobijemo iz čega slijedi F F F D E F D E = 1. D E D E = F F F F = F F. D E D E, Točke F i F se nalaze na dužini i dijele je u istom omjeru, pa je stoga F = F. Teorem 5.5. Teorem o ortocentru Pravci na kojima leže visine sijeku se u jednoj točki.
46 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 43 P Slika 5.6 Dokaz. Neka su točke, i nožišta visina šiljastokutnog trokuta povučenih iz vrhova, i. Dokažemo li da vrijedi jednakost = 1, tada se prema evinom teoremu pravci na kojima leže visine trokuta sijeku u jednoj točki. Možemo uočiti sličnost prema K-K poučku o sličnosti izmedu sljedećih parova trokuta: Trokuti i su slični, pa je Trokuti i su slični, pa je Trokuti i su slični, pa je =. (5.5) =. (5.6) =. (5.7) Kada pomnožimo lijeve i desne strane jednakosti (5.3), (5.4) i (5.5) dobivamo jednakost = 1,
47 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 44 pa prema evinom teoremu možemo zaključiti da se pravci na kojima leže visine šiljastokutnog trokuta sijeku u jednoj točki. U pravokutnom trokutu katete su medusobno okomite, pa su ujedno jedna drugoj visine i nožišta se nalaze na stranicama trokuta, pa se prema evinom teoremu pravci na kojima leže visine trokuta sijeku u jednoj točki, i to upravo u vrhu nasuprot hipotenuze. Dokažimo sad da tvrdnja teorema vrijedi i za tupokutan trokut. P Slika 5.7 Neka je trokut tupokutan s tupim kutom kod vrha i neka su točke i nožišta visina iz vrhova i. Neka se pravci i sijeku u točki P. Trokut P je šiljastokutan i dužine i su njegove visine i one se sijeku u vrhu, pa prema dokazu za šiljastokutan trokut i visina koja leži na pravcu P prolazi točkom i siječe dužinu u točki. Dužina je ujedno i visina trokuta iz vrha, pa je time tvrdnja dokazana. Za dokaze idućih teorema potrebno je definirati pojam zlatnog reza.
48 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 45 Definicija 5.6. Neka točka dijeli dužinu tako da vrijedi : = :. Dužinu zovemo zlatnim rezom dužine. Teorem 5.7. U nekom pravokutnom trokutu u kojemu je duljina jedne katete polovica duljine druge katete, zlatni rez veće katete jednak je razlici hipotenuze i manje katete. β α α α K β β S Slika 5.8 Dokaz. Neka je S karakteristični trokut pravilnog deseterokuta, tada su S = α = 36 i S = S = β = 72 i α = 2β. Neka je točka K sjecište simetrale S i polumjera S, tada su K = K, pa su prema poučku o sličnosti trokuta K-K trokuti K i S slični. Iz toga slijedi da je S : = : K, a zbog = K = SK je S : SK = SK : K, pa je SK zlatni rez dužine S.
49 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 46 Na temelju idućeg teorema može se s lakoćom konstruirati pravilni deseterokut kojemu je zadan polumjer opisane kružnice. Teorem 5.8. Stranica pravilnog deseterokuta jednaka je zlatnom rezu polumjera tom deseterokutu opisane kružnice. K S P P Slika 5.9 Dokaz. Neka je S polumjer pravilnom deseterokutu opisane kružnice. ko zarotiramo polovište dužine S za 90 oko točke dobijemo točku P. Presjek kružnog luka sa središtem u točki P i polumjera P i dužine SP je točka P, a presjek kružnog luka sa središtem u točki S i polumjera SP s dužinom S je točka K. Prema prethodnom teoremu dužina SK je zlatni dužine S. Točku dobijemo kao sjecište kružnog luka sa središtem u točki K i polumjerom SK i kružnog luka sa središtem u točki i polumjerom SK. Na taj način smo dobili karakteristični trokut pravilnog deseterokuta. Ptolomejev teorem je koristan ako želimo odrediti stranice pravilnog peterokuta kojemu je zadan polumjer opisane kružnice.
50 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 47 Teorem 5.9. Ptolomejev teorem Četverokut D je tetivan ako i samo ako vrijedi D = D + D. F D Slika 5.10 Dokaz. Neka je četverokut D tetivan i neka je točka F na dijagonali takva da je F = D. Kutovi i D su obodni kutovi nad istim lukom, pa su sukladni. Prema poučku o sličnosti K-K trokuti D i F su slični, pa je D = D F i F = D. (5.8) D Uočimo da je D + DF = F + DF = D. Kutovi D i D su obodni kutovi nad istim lukom, pa su sukladni. Iz toga slijedi da su trokuti F i D slični, pa je D = F D i F = D. (5.9) D Zbrajanjem jednakosti (5.8) i (5.9) dobivamo F + F = = D + D, D
51 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 48 iz čega slijedi D = D + D. Sličnost ima primjenu i u konstrukciji s nedostupnim točkama. Riješimo jedan takav zadatak. Zadatak Neka je zadana točka P. Provucimo pravac p kroz točku P i nedostupnim sjecištem S pravaca a i b. a S p b P P Slika 5.11 Rješenje: Neka su pravci a i b takvi da im je točka sjecišta S izvan crtaćeg papira i neka je točka P bilo gdje na papiru. Nacrtajmo proizvoljan trokut P kojemu su točke i na pravcima a i b. Istaknimo točku na pravcu a i povucimo kroz nju paralele s pravcima P i. Sjecište pravaca i b je točka. Povucimo točkom pravac paralelan s pravcem P. Sjecište pravaca P i P je točka P. Tako dobiveni trokut P je sličan trokutu P. Pravci, i su zrake sličnosti (zrake homotetije s pozitivnim koeficijentom) i oni se sijeku u točki S. Promotrimo primjenu sličnosti kod trostrane piramide. Neka je V trostrana piramida kojoj je osnovka trokut i neka je presjek piramide ravninom paralelnom s osnovkom trokut.
52 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 49 V x N v N Slika 5.12 Neka su točke N i N ortogonalne projekcije vrha V na ravnine i. Označimo NN = v i N V = x. Pravokutni trokuti NV i N V su slični prema poučku o sličnosti K-K, pa je V V = x x + v. Promotrimo li druga dva para pravokutnih trokuta NV i N V, te NV i N V, dobijemo sljedeće jednakosti V V = x x + v i V V = x x + v. Dužine i leže na paralelnim ravninama i i leže na istoj trećoj ravnini, pa su one paralelne i presjecaju krak V iz čega slijedi da su trokuti V i V slični prema poučku K-K. Iz toga slijedi = V V = x x + v.
53 POGLVLJE 5. PRIMJEN HOMOTETIJE I SLIČNOSTI U ŠKOLSKOJ MTEMTII 50 nalogno se dobiva = x x + v i = x x + v, tj. trokuti i su slični prema poučku S-S-S s koeficijentom sličnosti Dakle, baze krnje trostrane piramide su slični trokuti. x. x+v
54 ibliografija [1]. Marić: Četverokut. Element, Zagreb, [2]. Marić: Planimetrija, zbirka riješenih zadataka. Element, Zagreb, [3] D. Palman: Geometrijske konstrukcije. Element, Zagreb, [4]. Dakić, N. Elezović: Matematika 1, udžbenik sa zbirkom zadataka iz matematike za 4. razred prirodoslovno-matematičke gimnazije 2. dio. Element, Zagreb, [5] M. Kurnik,. Pavković, Ž. Zorić: Matematika 1, udžbenik sa zbirkom zadataka iz matematike za 4. razred prirodoslovno-matematičke gimnazije 2. dio. Školska knjiga, Zagreb, [6] J. Durović, I. Durović, S. Rukavina: Matematika 1, zbirka zadataka za 1. razred gimnazije. Element, Zagreb, [7].W. Dodge: Euclidean Geometry and Transformations. ourier orporation, [8] S. Varošanec: onstructive problems and method of similarity, Math. omm. Vol3(1998) No2, [9] [10] 51
55 Sažetak U ovom diplomskom radu obradene su teme sličnost i homotetija kroz pet poglavlja. U prvom poglavlju definirana je izometrija i dokazani su poučci o sukladnosti trokuta. U drugom poglavlju definirana je sličnost i dokazani su poučci o sličnosti trokuta. U trećem poglavlju definirana je homotetija i dokazana su razna svojstva homotetije. U četvrtom poglavlju riješeni su konstruktivni zadaci iz školskih udžbenika. U petom poglavlju su iskazani i dokazani razni teoremi koji se pojavljuju u školskoj matematici, a koji su na neki način povezani sa sličnosti.
56 Summary In this thesis we describe similarity and homothety. The first chapter is devoted to isometries and to theorems of congruent triangles. In the second chapter we define the similarity and demonstrate and prove theorems of similarity of triangles. homothety and demonstrates various properties of it are given in the third chapter, while a sequence of constructive problems related to similarity are solved in the four chapter.finally, the fifth chapter is devoted to theorems and other parts of mathematics curriculum which involve similarity.
57 Životopis Rodena sam 19. prosinca godine u Zagrebu. Završila sam Prehrambenotehnološku srednju školu godine godine sam se udala i postala majka djevojčice godine sam završila preddiplomski sveučilišni studij Matematika.
FEUERBACHOVA TOČKA. Maja Mihalic PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: doc. dr. sc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Maja Mihalic FEUERBACHOVA TOČKA Diplomski rad Voditelj rada: doc. dr. sc. Mea Bombardelli Zagreb, srpanj, 2015. Ovaj diplomski
More informationKonstrukcije ravnalom i šestarom
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Emanuela Vrban Konstrukcije ravnalom i šestarom Diplomski rad Osijek, 2013. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za
More informationAfine transformacije ravnine
1/ 7 Hrvatski matematički elektronski časopis mathe Broj 12 http://emathhr/ Afine transformacije ravnine Harun Šiljak Sadržaj: 1 Uvod 2 Primjeri riješenih zadataka 3 Zadaci za samostalan rad Literatura
More informationTEORIJA SKUPOVA Zadaci
TEORIJA SKUPOVA Zadai LOGIKA 1 I. godina 1. Zapišite simbolima: ( x nije element skupa S (b) d je član skupa S () F je podskup slupa S (d) Skup S sadrži skup R 2. Neka je S { x;2x 6} = = i neka je b =
More informationHRVATSKA MATEMATIČKA OLIMPIJADA
HRVATSKA MATEMATIČKA OLIMPIJADA prvi dan 5. svibnja 01. Zadatak 1. Dani su pozitivni realni brojevi x, y i z takvi da je x + y + z = 18xyz. nejednakost x x + yz + 1 + y y + xz + 1 + z z + xy + 1 1. Dokaži
More informationA B A B. Logičke operacije koje još često upotrebljavamo su implikacija ( ) i ekvivalencija A B A B A B
1 MATEMATIČKI SUDOVI Jedan od osnovnih oblika mišljenja su pojmovi. Oni ne dolaze odvojeno, nego se na odredeni način vezuju i tvore sudove. Sud (izjava, izreka, iskaz) je suvisla deklarativna rečenica
More informationHarmoniteti. Matija Bucić, Domagoj Ćevid. 20. lipnja 2016.
Harmoniteti Matija Bucić, Domagoj Ćevid 20. lipnja 2016. 1 Uvod Harmoniteti su jedan od veoma korisnih alata koje jedan olimpijac treba znati. To je posebna konfiguracija točaka ili pravaca koja se pojavljuje
More informationPOOPĆENJE KLASIČNIH TEOREMA ZATVARANJA PONCELETOVOG TIPA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Petra Zubak POOPĆENJE KLASIČNIH TEOREMA ZATVARANJA PONCELETOVOG TIPA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Juraj Šiftar
More informationGeometrijski smisao rješenja sustava od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice
Osječki matematički list 6(2006), 79 84 79 Geometrijski smisao rješenja sustava od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice Zlatko Udovičić Sažetak. Geometrijski smisao rješenja sustava od dvije linearne
More informationNeeuklidska geometrija
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike Ivana Lukanović Neeuklidska geometrija Diplomski rad Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera
More informationKonformno preslikavanje i Möbiusova transformacija. Završni rad
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Lucija Rupčić Konformno preslikavanje i Möbiusova transformacija Završni rad Osijek, 2017. Sveučilište
More informationFormule za udaljenost točke do pravca u ravnini, u smislu lp - udaljenosti math.e Vol 28.
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Formule za udaljenost točke do pravca u ravnini, u smislu lp - udaljenosti Banachovi prostori Funkcija udaljenosti obrada podataka optimizacija Aleksandra
More informationKrivulja središta i krivulja fokusa u pramenu konika. konika zadanom pomoću dviju dvostrukih točaka u izotropnoj ravnini
Stručni rad Prihvaćeno 18.02.2002. MILJENKO LAPAINE Krivulja središta i krivulja fokusa u pramenu konika zadanom pomoću dviju dvostrukih točaka u izotropnoj ravnini Krivulja središta i krivulja fokusa
More informationSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. Natalija Tvrdy. Vektori u nastavi. Diplomski rad. Osijek, 2012.
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Natalija Tvrdy Vektori u nastavi Diplomski rad Osijek, 2012. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni nastavnički
More informationZANIMLJIV NAČIN IZRAČUNAVANJA NEKIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI FUNKCIJA. Šefket Arslanagić, Sarajevo, BiH
MAT-KOL (Banja Luka) XXIII ()(7), -7 http://wwwimviblorg/dmbl/dmblhtm DOI: 75/МК7A ISSN 5-6969 (o) ISSN 986-588 (o) ZANIMLJIV NAČIN IZRAČUNAVANJA NEKIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI FUNKCIJA Šefket Arslanagić,
More informationPRIPADNOST RJEŠENJA KVADRATNE JEDNAČINE DANOM INTERVALU
MAT KOL Banja Luka) ISSN 0354 6969 p) ISSN 1986 58 o) Vol. XXI )015) 105 115 http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm PRIPADNOST RJEŠENJA KVADRATNE JEDNAČINE DANOM INTERVALU Bernadin Ibrahimpašić 1 Senka Ibrahimpašić
More informationSveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. Sveučilišni preddiplomski studij matematike
Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Lorena Škalac Fermatova metoda beskonačnog spusta Završni rad Osijek, 014. Sveučilište J.J.Strossmayera
More informationPitagorine trojke. Uvod
Pitagorine trojke Uvod Ivan Soldo 1, Ivana Vuksanović 2 Pitagora, grčki filozof i znanstvenik, često se prikazuje kao prvi pravi matematičar. Ro - den je na grčkom otoku Samosu, kao sin bogatog i zaslužnog
More informationErdös-Mordellova nejednakost
Sveu ili²te J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Dino Duman i Erdös-Mordellova nejednakost Diplomski rad Osijek, 015. Sveu ili²te J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Dino Duman
More informationTeorem o reziduumima i primjene. Završni rad
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Matej Petrinović Teorem o reziduumima i primjene Završni rad Osijek, 207. Sveučilište J. J. Strossmayera
More informationNIZOVI I REDOVI FUNKCIJA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Danijela Piškor NIZOVI I REDOVI FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: izv. prof. dr. sc. Ljiljana Arambašić Zagreb, rujan 206.
More informationRed veze za benzen. Slika 1.
Red veze za benzen Benzen C 6 H 6 je aromatično ciklično jedinjenje. Njegove dve rezonantne forme (ili Kekuléove structure), prema teoriji valentne veze (VB) prikazuju se uobičajeno kao na slici 1 a),
More informationVektori u ravnini i prostoru. Rudolf Scitovski, Ivan Vazler. 10. svibnja Uvod 1
Ekonomski fakultet Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Vektori u ravnini i prostoru Rudolf Scitovski, Ivan Vazler 10. svibnja 2012. Sadržaj 1 Uvod 1 2 Operacije s vektorima 2 2.1 Zbrajanje vektora................................
More informationNEKE VARIJANTE PITAGORINOG TEOREMA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Lina Rajković NEKE VARIJANTE PITAGORINOG TEOREMA Diplomski rad Voditelj rada: Prof. dr. sc. Mirko Primc Zagreb, veljača, 2017.
More informationMetode izračunavanja determinanti matrica n-tog reda
Osječki matematički list 10(2010), 31 42 31 STUDENTSKA RUBRIKA Metode izračunavanja determinanti matrica n-tog reda Damira Keček Sažetak U članku su opisane metode izračunavanja determinanti matrica n-tog
More informationKarakteri konačnih Abelovih grupa
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Matija Klarić Karakteri konačnih Abelovih grupa Završni rad Osijek, 2015. Sveučilište J. J. Strossmayera
More informationNilpotentni operatori i matrice
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Nikolina Romić Nilpotentni operatori i matrice Završni rad Osijek, 2016. Sveučilište J. J. Strossmayera
More informationQuasi-Newtonove metode
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Milan Milinčević Quasi-Newtonove metode Završni rad Osijek, 2016. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Milan Milinčević
More informationPoložaj nultočaka polinoma
Osječki matematički list 4 (204), 05-6 Položaj nultočaka polinoma Mandalena Pranjić Rajna Rajić Sažetak Prema Rolleovom teoremu, bilo koji segment čiji su krajevi međusobno različite realne nultočke polinoma
More informationKVADRATNE INTERPOLACIJSKE METODE ZA JEDNODIMENZIONALNU BEZUVJETNU LOKALNU OPTIMIZACIJU 1
MAT KOL (Banja Luka) ISSN 0354 6969 (p), ISSN 1986 5228 (o) Vol. XXII (1)(2016), 5 19 http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm KVADRATNE INTERPOLACIJSKE METODE ZA JEDNODIMENZIONALNU BEZUVJETNU LOKALNU OPTIMIZACIJU
More informationMirela Nogolica Norme Završni rad
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Mirela Nogolica Norme Završni rad Osijek, 2014. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za
More informationNAPREDNE TEME IZ GEOMETRIJE PROSTORA U NASTAVI MATEMATIKE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Mihaela Bahun NAPREDNE TEME IZ GEOMETRIJE PROSTORA U NASTAVI MATEMATIKE Diplomski rad Zagreb, 014. Voditelj rada: Doc. dr. sc.
More informationOSNOVE GEOMETRIJE. Branko µcervar, Goran Erceg, Ivan LekiĆ 2013./2014.
OSNOVE GEOMETRIJE Branko µcervar, Goran Erceg, Ivan LekiĆ 2013./2014. i ii Sadrµzaj PREDGOVOR OZNAKE v vii 1 POVIJESNI PREGLED 1 1.1 EUKLID I NJEGOVI ELEMENTI................ 1 1.2 SADRµZAJ PRVE KNJIGE
More informationStandard Parallel and Secant Parallel in Azimuthal Projections
Original Scientific Paper Received: 24-1 1-201 7 Accepted: 06-01 -201 8 Standard Parallel and Secant Parallel in Azimuthal Projections Miljenko LAPAI NE University of Zagreb, Faculty of Geodesy, Kačićeva
More informationHornerov algoritam i primjene
Osječki matematički list 7(2007), 99 106 99 STUDENTSKA RUBRIKA Hornerov algoritam i primjene Zoran Tomljanović Sažetak. U ovom članku obrad uje se Hornerov algoritam za efikasno računanje vrijednosti polinoma
More informationAriana Trstenjak Kvadratne forme
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Ariana Trstenjak Kvadratne forme Završni rad Osijek, 014. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
More informationFunkcijske jednadºbe
MEMO pripreme 2015. Marin Petkovi, 9. 6. 2015. Funkcijske jednadºbe Uvod i osnovne ideje U ovom predavanju obradit emo neke poznate funkcijske jednadºbe i osnovne ideje rje²avanja takvih jednadºbi. Uobi
More informationTina Drašinac. Cramerovo pravilo. Završni rad
Sveučilište JJStrossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Tina Drašinac Cramerovo pravilo Završni rad U Osijeku, 19 listopada 2010 Sveučilište JJStrossmayera u Osijeku Odjel
More informationSlika 1. Slika 2. Da ne bismo stalno izbacivali elemente iz skupa, mi ćemo napraviti još jedan niz markirano, gde će
Permutacije Zadatak. U vreći se nalazi n loptica različitih boja. Iz vreće izvlačimo redom jednu po jednu lopticu i stavljamo jednu pored druge. Koliko različitih redosleda boja možemo da dobijemo? Primer
More informationNelder Meadova metoda: lokalna metoda direktne bezuvjetne optimizacije
Osječki matematički list (2), 131-143 Nelder Meadova metoda: lokalna metoda direktne bezuvjetne optimizacije Lucijana Grgić, Kristian Sabo Sažetak U radu je opisana poznata Nelder Meadova metoda, koja
More informationDokazi na matematičkim natjecanjima
1 / 31 Dokazi na matematičkim natjecanjima Azra Tafro Stručno-metodičke večeri Nastavne sekcije HMD-a Zagreb, PMF-MO, 5. prosinca 2018. 2 / 31 Motivacija Dokaži... = najveći neprijatelj prosječnog učenika.
More informationMathcad sa algoritmima
P R I M J E R I P R I M J E R I Mathcad sa algoritmima NAREDBE - elementarne obrade - sekvence Primjer 1 Napraviti algoritam za sabiranje dva broja. NAREDBE - elementarne obrade - sekvence Primjer 1 POČETAK
More informationMatrice traga nula math.e Vol. 26. math.e. Hrvatski matematički elektronički časopis. Matrice traga nula. komutator linearna algebra. Sažetak.
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis komutator linearna algebra Marijana Kožul i Rajna Rajić Matrice traga nula marijana55@gmail.com, rajna.rajic@rgn.hr Rudarsko-geološko-naftni fakultet,
More informationDokazi Pitagorina teorema
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike Ružica Čeme Dokazi Pitagorina teorema Diplomski rad Osijek, 014. Sveučilište J.J. Strossmayera
More informationPellova jednadžba. Pell s equation
Osječki matematički list 8(2008), 29 36 29 STUDENTSKA RUBRIKA Pellova jednadžba Ivona Mandić Ivan Soldo Sažetak. Članak sadrži riješene primjere i probleme koji se svode na analizu skupa rješenja Pellove
More informationSimetrične matrice, kvadratne forme i matrične norme
Sveučilište JJStrossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Martina Dorić Simetrične matrice, kvadratne forme i matrične norme Završni rad Osijek, 2014 Sveučilište
More informationSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Valentina Volmut Ortogonalni polinomi Diplomski rad Osijek, 2016. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku
More informationELIPTIČKE KRIVULJE I KRIPTIRANJE. Zdravko Musulin PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Zdravko Musulin ELIPTIČKE KRIVULJE I KRIPTIRANJE Diplomski rad Voditelj rada: izv. prof. dr. sc. Zrinka Franušić Zagreb, lipanj,
More informationAlgoritam za množenje ulančanih matrica. Alen Kosanović Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek
Algoritam za množenje ulančanih matrica Alen Kosanović Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek O problemu (1) Neka je A 1, A 2,, A n niz ulančanih matrica duljine n N, gdje su dimenzije matrice
More informationZanimljive rekurzije
Zanimljive rekurzije Dragana Jankov Maširević i Jelena Jankov Riječ dvije o rekurzijama Rekurzija je metoda definiranja funkcije na način da se najprije definira nekoliko jednostavnih, osnovnih slučajeva,
More informationLINEARNI MODELI STATISTIČKI PRAKTIKUM 2 2. VJEŽBE
LINEARNI MODELI STATISTIČKI PRAKTIKUM 2 2. VJEŽBE Linearni model Promatramo jednodimenzionalni linearni model. Y = β 0 + p β k x k + ε k=1 x 1, x 2,..., x p - varijable poticaja (kontrolirane) ε - sl.
More informationMersenneovi i savršeni brojevi
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Diplomski studij matematike Ana Maslać Mersenneovi i savršeni brojevi Diplomski rad Osijek, 2012. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel
More informationNAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički MJERENJE MALIH OTPORA
NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički MJERENJE MALIH OTPORA studij Matematika i fizika; smjer nastavnički NFP 1 1 ZADACI 1. Mjerenjem geometrijskih dimenzija i otpora
More informationMatematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin
Matematika (PITUP) FOI, Varaždin Dio II Bez obzira kako nam se neki teorem činio korektnim, ne možemo biti sigurni da ne krije neku nesavršenost sve dok se nam ne čini prekrasnim G. Boole The moving power
More informationProjektovanje paralelnih algoritama II
Projektovanje paralelnih algoritama II Primeri paralelnih algoritama, I deo Paralelni algoritmi za množenje matrica 1 Algoritmi za množenje matrica Ovde su data tri paralelna algoritma: Direktan algoritam
More informationOracle Spatial Koordinatni sustavi, projekcije i transformacije. Dalibor Kušić, mag. ing. listopad 2010.
Oracle Spatial Koordinatni sustavi, projekcije i transformacije Dalibor Kušić, mag. ing. listopad 2010. Pregled Uvod Koordinatni sustavi Transformacije Projekcije Modeliranje 00:25 Oracle Spatial 2 Uvod
More informationVedska matematika. Marija Miloloža
Osječki matematički list 8(2008), 19 28 19 Vedska matematika Marija Miloloža Sažetak. Ovimčlankom, koji je gradivom i pristupom prilagod en prvim razredima srednjih škola prikazuju se drugačiji načini
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka Ana Spasić 2. čas 1 Mala studentska baza dosije (indeks, ime, prezime, datum rodjenja, mesto rodjenja, datum upisa) predmet (id predmeta, sifra, naziv, bodovi) ispitni rok
More informationO aksiomu izbora, cipelama i čarapama
O aksiomu izbora, cipelama i čarapama Aksiom izbora može se izreći u raznim ekvivalentnim formama. Dokazi ekvivalencije aksioma izbora npr. sa Zornovom lemom, ili pak sa Zermelovim teoremom o dobrom uredaju,
More informationSvojstva i konstrukcije nekih ravninskih krivulja
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Tomislav Živković Svojstva i konstrukcije nekih ravninskih krivulja Diplomski rad Osijek, 2012. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel
More informationMatematičari starog vijeka
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike Antun Vidić Matematičari starog vijeka Diplomski rad Osijek, 2013. Sveučilište J.J. Strossmayera
More informationBanach Tarskijev paradoks
Banach Tarskijev paradoks Matija Bašić Sažetak Banach Tarskijev paradoks je teorem koji kaže da su bilo koje dvije kugle u R 3 jednakorastavljive, u smislu da postoje particije tih kugli u jednak broj
More informationSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku DIOFANTSKE JEDNADŽBE
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Violeta Ivšić DIOFANTSKE JEDNADŽBE Završni rad Osijek, 2016. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Violeta Ivšić DIOFANTSKE
More informationMaja Antolović Algoritmi u teoriji brojeva
Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Maja Antolović Algoritmi u teoriji brojeva Završni rad Osijek, 2017. Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel
More information1. M.S. Shrikhande, S.S. Sane, Quasi-symmetric designs, Cambridge University
Kvazisimetrični dizajni V. Krčadinac, 2016./2017., 30 sati. Dizajn s parametrima t-(v, k, λ) je skup od v točaka s familijom k-članih podskupova koje nazivamo blokovima, takvom da je svaki t-člani skup
More informationMatrične dekompozicije i primjene
Sveučilište JJ Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Goran Pavić Matrične dekompozicije i primjene Diplomski rad Osijek, 2012 Sveučilište JJ Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Goran Pavić
More informationIvan Soldo. Sažetak. U članku se analiziraju različiti načini množenja matrica. Svaki od njih ilustriran je primjerom.
Osječki matematički list 5(005), 8 Različiti načini množenja matrica Ivan Soldo Sažetak U članku se analiziraju različiti načini množenja matrica Svaki od njih ilustriran je primjerom Ključne riječi: linearni
More informationSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Odjel za matematiku. David Komesarović. Mooreovi grafovi. Diplomski rad. Osijek, 2017.
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku David Komesarović Mooreovi grafovi Diplomski rad Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni nastavnički
More informationKONAČNE GEOMETRIJE. Predavanja. Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet. Matematički odsjek. Juraj Šiftar Vedran Krčadinac
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek KONAČNE GEOMETRIJE Predavanja Juraj Šiftar Vedran Krčadinac Akademska godina 2012./2013. Sadržaj 1 Uvod 1 2 Dizajni 7 3 Izomorfizam
More informationKRITERIJI KOMPLEKSNOSTI ZA K-MEANS ALGORITAM
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Stela Šeperić KRITERIJI KOMPLEKSNOSTI ZA K-MEANS ALGORITAM Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Pavle Goldstein Zagreb, Srpanj
More informationPrsten cijelih brojeva
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA MATEMATIKU Marijana Pravdić Prsten cijelih brojeva Diplomski rad Osijek, 2017. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA MATEMATIKU
More information4-POLITOPA. Prema Štajnicovom radu iz godine skup f vektora 3 politopa dat je sa:
NEKE NUMERIČKE KARAKTERISTIKE 4-POLITOPA VLADIMIR TELEBAK Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Banjoj Luci Ul. Mladena Stojanovića 2 Banja Luka, Republika Srpska e-pošta: vladotelebak@yahoo.com
More informationFibonaccijev brojevni sustav
Fibonaccijev brojevni sustav Ljerka Jukić asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku, ljukic@mathos.hr Helena Velić studentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku, hvelic@mathos.hr Sažetak
More informationIskazna logika 1. Matematička logika u računarstvu. oktobar 2012
Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia oktobar 2012 Iskazi, istinitost, veznici Intuitivno, iskaz je rečenica koja je ima tačno jednu jednu
More informationNekoliko kombinatornih dokaza
MAT-KOL (Banja Luka) ISSN 0354-6969 (p), ISSN 1986-5228 (o) http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm Vol. XXII (2)(2016), 141-147 Nekoliko kombinatornih dokaza Duško Jojić Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet
More informationSVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Ivana Horvat. Zagreb, 2013.
SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Ivana Horvat Zagreb, 2013. SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Bojan Jerbić,
More informationKvaternioni i kvaternionsko rješenje kvadratne jednadžbe
Kvaternioni i kvaternionsko rješenje 1 Uvod Kvaternioni i kvaternionsko rješenje kvadratne jednadžbe Željko Zrno 1 i Neven Jurić Što je matematika? Na što prvo čovjeka asocira riječ matematika? Matematika
More informationHamiltonov ciklus i Eulerova tura
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Maja Ivić Hamiltonov ciklus i Eulerova tura Završni rad Osijek, 2009. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
More informationPojam funkcije u nastavi matematike nekad i danas
Pojam funkcije u nastavi matematike... Uvod Pojam funkcije u nastavi matematike nekad i danas Mirjana Marjanović Matić 1 Matematika se u školi predaje od davnina pa vjerujemo kako bi se svi složili da
More information180 godina otkrića neeuklidske geometrije 1
N.I. Lobačevski (1793-1856) 180 godina otkrića neeuklidske geometrije 1 Antun Ivanković, Ilok 2 Prije 180 godina, 23.(11.) veljače 1826. godine, izložio je Nikolaj Ivanovič Lobačevski, na sjednici Fizičko
More informationNAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM II studij Geofizika POLARIZACIJA SVJETLOSTI
NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM II studij Geofizika POLARIZACIJA SVJETLOSTI studij Geofizika NFP II 1 ZADACI 1. Izmjerite ovisnost intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o kutu jednog analizatora. Na
More informationLinearni operatori u ravnini
Linearni operatori u prostoru 1 Linearni operatori u ravnini Rudolf Scitovski Ivana Kuzmanović, Zoran Tomljanović 1 Uvod Neka je (O; e 1, e, e 3 ) pravokutni koordinatne sustav u prostoru X 0 (E). Analogno
More informationŠime Šuljić. Funkcije. Zadavanje funkcije i područje definicije. š2004š 1
Šime Šuljić Funkcije Zadavanje funkcije i područje definicije š2004š 1 Iz povijesti Dvojica Francuza, Pierre de Fermat i Rene Descartes, posebno su zadužila matematiku unijevši ideju koordinatne metode
More informationRešenja zadataka za vežbu na relacionoj algebri i relacionom računu
Rešenja zadataka za vežbu na relacionoj algebri i relacionom računu 1. Izdvojiti ime i prezime studenata koji su rođeni u Beogradu. (DOSIJE WHERE MESTO_RODJENJA='Beograd')[IME, PREZIME] where mesto_rodjenja='beograd'
More informationALGORITAM FAKTORIZACIJE GNFS
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ALGORITAM FAKTORIZACIJE GNFS Ivan Fratrić Seminar iz predmeta Sigurnost računalnih sustava ZAGREB, Sažetak Faktorizacija brojeva jedan je od
More informationGrupiranje podataka u skupine 1 Rudolf Scitovski, Odjela za matematiku, Sveučilište u Osijeku 2
Klaster analiza 1 U tekstu vjerojatno ima pogrešaka. Ako ih uočite, molim da mi to javite Grupiranje podataka u skupine 1 Rudolf Scitovski, Odjela za matematiku, Sveučilište u Osijeku 2 1 Formulacija problema
More informationSITO POLJA BROJEVA. Dario Maltarski PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc. dr. sc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Dario Maltarski SITO POLJA BROJEVA Diplomski rad Voditelj rada: Doc. dr. sc. Filip Najman Zagreb, rujan 2014. Ovaj diplomski
More informationU čemu je snaga suvremene algebre?
1 / 33 U čemu je snaga suvremene algebre? Dr Ivan Tomašić Queen Mary, University of London SŠ Mate Blažina Labin 2014 2 / 33 Pitagorine trojke Teorem Postoje cijeli brojevi x, y i z koji zadovoljavaju:
More informationZANIMLJIVI ALGEBARSKI ZADACI SA BROJEM 2013 (Interesting algebraic problems with number 2013)
MAT-KOL (Banja Luka) ISSN 0354-6969 (p), ISSN 1986-5228 (o) Vol. XIX (3)(2013), 35-44 ZANIMLJIVI ALGEBARSKI ZADACI SA BROJEM 2013 (Interesting algebraic problems with number 2013) Nenad O. Vesi 1 Du²an
More informationAKSIOM IZBORA I EKVIVALENCIJE
Sveučilište J.J. Strossmayera Odjel za matematiku Preddiplomski sveučilišni studij matematike Igor Sušić AKSIOM IZBORA I EKVIVALENCIJE Završni rad Osijek, 2013. Sveučilište J.J. Strossmayera Odjel za matematiku
More informationOSNOVE MATEMATIČKE LOGIKE
SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET Nives Baranović, predavač OSNOVE MATEMATIČKE LOGIKE Recenzenti: dr. sc. Sanja Rukavina, izv. prof., Sveučilište u Rijeci, Odjel za matematiku dr. sc. Damir Vukičević,
More informationOsobine metode rezolucije: zaustavlja se, pouzdanost i kompletnost. Iskazna logika 4
Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Rezolucija 1 Metod rezolucije je postupak za dokazivanje da li je neka iskazna (ili
More informationLinearno programiranje i primjene
Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Rebeka Čordaš Linearno programiranje i primjene Diplomski rad Osijek, 2014. Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Rebeka
More informationProblem četiri boje. Four colors problem
Osječki matematički list 10(2010), 21 29 21 Problem četiri boje Iva Gregurić, Antoaneta Klobučar Sažetak. U ovom članku pokušat ćemo približiti učenicima srednjih škola jedan od zanimljivijih problema
More informationUvod u numericku matematiku
Uvod u numericku matematiku M. Klaricić Bakula Oujak, 2009. Uvod u numericku matematiku 2 1 Uvod Jedan od osnovnih problema numericke matematike je rješavanje linearnih sustava jednadbi. U ovom poglavlju
More informationSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Diplomski studij matematike. Planarni grafovi. Diplomski rad. Osijek, 2013.
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Diplomski studij matematike Marina Križić Planarni grafovi Diplomski rad Osijek, 2013. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku
More informationPRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Marina Zrno KOMUTATIVNI PRSTENI. Diplomski rad. Voditelj rada: prof.dr.sc.
SVEUČ ILIŠ TE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Marina Zrno KOMUTATIVNI PRSTENI Diplomski rad Voditelj rada: prof.dr.sc. Ozren Perše Zagreb, 2014 Ovaj diplomski rad obranjen
More informationSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike. Mirjana Mikec.
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike Mirjana Mikec Broj e Diplomski rad Osijek, 20. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
More informationUvod u analizu (M3-02) 05., 07. i 12. XI dr Nenad Teofanov. principle) ili Dirihleov princip (engl. Dirichlet box principle).
Uvod u analizu (M-0) 0., 07. i. XI 0. dr Nenad Teofanov. Kardinalni broj skupa R U ovom predavanju se razmatra veličina skupa realnih brojeva. Jasno, taj skup ima beskonačno mnogo elemenata. Pokazaće se,
More information