Pravna zaštita žrtava. Prav na za šti ta žr ta va na si lja u po ro di ci u Re pu bli ci Srp skoj IVAN KA MAR KO VIĆ*

Transcription

1 Pravna zaštita žrtava TEMIDA Mart 2008, str ISSN: DOI: /TEM M Prav na za šti ta žr ta va na si lja u po ro di ci u Re pu bli ci Srp skoj IVAN KA MAR KO VIĆ* U radu se analizira pravna zaštita žrtava nasilja u porodici u Republici Srpskoj. S tim u ve zi, se naglašava da p ostoj e d va o blika p ravne zaštite žrtava nasilja u p orodici; k ri - vičnop ravni i p rek ršajnop ravni. Uvođ enj e m tak vo g mod ela zaštite nastoj i se o b e zbij editi a d ek vatna zaštita žrtava ovo g o bl ika nasi lničko g p onašanj a, koj i j e, p o mnog i m s voj i m ka ra kteristikama, sp ecif iča n o blik k riminaliteta i za htij eva p ose bne mj ere državnop ravne re a kc ij e. K r iv i čn op ra vn a zaš t ita ž rtava n asil j a u p orod ic i, koj a j e i zuz e tn o z n ača jn a j e r se nj om e n asil j e u p orod ici izj e dn ačava sa s v i m d r ug i m o bl icim a k rim in al iteta, što i m a o d ređ enu k riminalnop olitičku težinu, nij e dala o ček ivane rezu ltate. Stoga j e donij e t p ose - ban Zakon o zaštiti od nasilja u porodici kojim se određuje pojam nasilja u porodici, krug osob a koj e se smatraj u članovima p orodice, način nj ihove zaštite te vrste i s vrha p rek ršaj - nop ravnih no rmi uz isticanj e činj enice da su s vi p ostu pci p ok renuti p o ovo m zakonu hitne na ravi. Osnovni moti v za donošenj e ovo g zakona j este cj elovito i sistematsko regulisanj e na silja u porodici koje će omogućiti bržu, efikasniju i trajnu zaštitu ugroženih osoba. Naj - ve ći zna čaj Za ko na o za šti ti od na si lja u po ro di ci pred sta vlja uvo đe nje za štit nih mje ra ko je se mogu izreći nasilniku i kojima se zapravo obezbjeđuje zaštita žrtava nasilja u poro - dici. Način njihovog konkretnog sprovođenja regulisan je podzakonskim aktima. Us vajanj e m zakona koj ima se sa nk cioniše nasilj e u p orodici, bilo kao k rivično dj elo, bilo kao prekršaj, i donošenjem podzakonskih akata za sprovođenje pojedinih zaštitnih mjera, ostvaren je značajan napredak u pravnoj zaštiti žrtava nasilja u porodici. Međutim, i pored takvih normativnih rješenja, žrtve nasilja u porodici još uvijek nemaju adekvatnu zaštitu. Sto ga je na pod ruč ju Re pu bli ke Srp ske po kre nu ta ak ci ja ši ro kih raz mje ra u prav cu, ne sa mo sprječavanja nasilja u porodici, već i u pravcu otkrivanja i eliminisanja uzroka ove negativne društvene pojave. Krajnji cilj ove akcije je zaštita žrtava, prevencija nasilja i očuvanje zdrave porodice kao osnove društva. Ključ ne ri je či: nasilje u porodici, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, pravna zaštita žr tava nasilja u p orodici, zaštitne mj ere * Dr Ivanka Marković je vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banja Luci, ivankam2003@yahoo.com 5

2 Ivanka Marković Uvod ne na po me ne Na si lje u po ro di ci, kao spe ci fi čan ob lik ma ni fe sta ci je mo ći i iz raz ne rav no - prav nosti polo va, pri sut no je u svim eta pa ma raz vo ja ljud ske ci vi li za ci je. Uglav - nom je tretirano kao privatna stvar svake porodice u koju država ne treba da se mi ješ a. Me đu tim, u dru goj p o lo vi ni pro šlo g vi je k a, ve ći na mo der nih dr ž a va p r i hv at a s t an o v i š t e p r e m a ko j e m b r a k i p o r o d i č n i o d n o s i, i a k o s p a d a j u u intim nu s fer u s v a ko g čo vj e k a, ne mo gu p re d s t a v lja ti in s ti tu ci j e ko ji ma će s e, na te me lju tra di ci je i pa tri jar hal nog vas pi ta nja, na iz vje stan na čin oprav davati nasilje 1. Sto ga da nas ve ći na s a v re me nih prav nih si s te ma s a dr ži o d re đe ne mje re drž avno p rav ne re ak ci je na ra z li či te o b li ke p o ro dič no g na si lja. Osnov ni cilj svih takvih mjera jeste prevencija i suzbijanje ovog oblika nasilničkog ponaš a nja, k ao i ob e z bje đ i va nje e f i k a sne z a š ti te žr t a va p o ro dič no g na si lja. Pre ma p o z i t i vn o m z a k o n o d av s t v u R e p u b l i k e S r p s k e, p o s t o j e d v a o b l i k a p r av n e z aš ti te žrt ava na si lja u p o ro di ci; k ri vič no prav ni i pre k r š aj no prav ni. Uvo đe njem ova k vo g mode la z a š ti te na s to ji se ob ez bi je di ti ade k vat na z a š ti t a žr t a va ovo g obli k a nasilnič ko g p o na š a nja, ko ji je, p o mno gim s vo jim k a rak te ri s ti k a ma, sp e - cif i čan oblik k ri mi na li te t a i z ah ti je va p o seb ne mje re dr ž av no prav ne re ak ci je. Za š t i t a ž r t a va n a s i l j a u p o r o d i c i u okvi ru kri vič nog za ko no dav stva Pr ve ak tivnosti na su zbi ja nju i preven ci ji na si lja u po ro di ci i stva ra nju ade - kvat nog si ste ma za šti te žrtava nasilja u po ro di ci, u Re pu bli ci Srp skoj, za po či - nju sa re for mom kri vič nog za ko no dav stva Re pu bli ke Srp ske iz go di ne, ko j a j e z a v r š e n a us v a j a nj e m K r iv i čn o g z a ko n i k a R e p u b l i ke Sr p s ke (s t u p i o n a sna gu go di ne) i uvo đe njem no ve in kri mi na ci je na si lje u po ro di ci 1 6 Pra vo na po što va nje pri vat nog i po ro dič nog ži vo ta pro kla mo va no je čla nom 8. Evrop ske kon ven ci je o ljud skim pra vi ma u ko jem se ka že: Sva ko ima pra vo na po što va nje svo ga pri vatn o g o b ite l js ko g ž i vo t a, d o m a i d o p i s i v a nj a. M e đ u t i m, i a ko s e p r i v atn a s f er a i p or od i čn i ž ivo t m o r aj u p oš to v a t i o d s t r a n e d r ž a ve, u s k l a d u s a n a ve d e n i m čl a n o m, p r avo n a p r iv atn o s t k uće mo ra da pre sta ne on da ka da je neo p hod na dr žav na in ter ven ci ja u ci lju za šti te bez bjed no sti po je di na ca u pri vat nom do me nu. Ovo pro iz i la zi i iz st. 2. ovog čla na ko ji pred vi đa da se «javna vlast ne će mi je ša ti u ostva ri va nje tog pra va, osim u skla du sa za ko nom i ako je u de mok r ats ko m d r u š t v u n u ž n o r a d i i n te r e s a d r ž av n e s i g u r n o s t i, j av n o g r ed a i m ir a, i l i p r iv r e dn e d ob r ob it i z e m l j e, te r a d i s p r e č a v a nj a n e r e d a i l i z l o či n a, r a d i z a š t i te z d r av l j a i l i m or al a i l i r ad i za šti te pra va i slo bo da dru gih».

3 Temida ili po ro dič noj za jed ni ci (čl. 198.) u okvi ru gru pe kri vič nih dje la pro tiv bra ka i p o ro di ce. Uvo đe nj e ove ink riminacij e u k ri v ič n o z a ko n o dav s t vo R S j e b i l o o d iz u zet nog zna ča ja jer se država time pr vi put ja sno oči to va la pre ma na sil ničko m p o na š a nju u p o ro di ci k a o p rema k r i mi nal n o m p o na š a nju ko j e z a slu žu j e re ak ci ju or ga na dr žav ne prinude u formi pri mje ne od go va ra ju će kri vič ne sankcije. Pored toga, odnos javnosti prema ovom problemu se bitno mijenja formi ra se stav da na si lje u po ro di ci ni je pri vat na, po ro dič na stvar sva kog po jedinca, već jedan oblik nasilničkog ponašanja kojim se krše osnovna prava i slob o de čo vje k a. Na ini ci ja ti v u nevladinih or ga ni z a ci ja o dr ž a ne su mno go broj ne jav ne ras pra ve o ovoj pro ble ma ti ci, za po če lo se i sa edu ka ci jom svih no si la ca pravosudne funkcije, policije i centara za socijalni rad, sve to u cilju da se nasilje u po ro di ci pre po zna, pro ce su i ra i ade kvat no sank ci o ni še, a žr tva ma pru ži ef i k a sna prav na z a š ti t a. Međutim, i p ore d s vih na ve de nih ak tiv no s ti, prak tič na pri mje na ove in kri mi na ci je ni je da la oče ki va ne re zul ta te (Mar ko vić, 2003 : ) Je dan od bit nih raz lo ga za ta kvu si tu a ci ju je ste či nje ni ca da isto vre me no s a u vo đe nj e m ove in k r i minacij e nisu izv r š e n e n e o p h o d n e i z mj e n e u si s te mu k ri vič nih s ank ci ja, ni ti u o dre dbama ZK P, ko je bi omo gu ći le iz ri ca nje p o je di nih za štit nih mje ra, (npr. za bra na pri la ska žr tvi, za bra na kon tak ti ra nja sa žr tvom, oba ve zno uda lja va nje na sil ni ka i sl. ili spro vo đe nje hit nog po stup ka sa mo gućnošću izricanja obaveznog pritvora u slučaju nasilja u porodici). S druge strane, n e o p r av da n o b la ga k a zn ena p olitik a su d o v a u o d n o su na ovo k r i v i č n o dj e l o, spo rost pra vo sud nog si ste ma kao i ne mo guć nost ade kvat ne za šti te žr tve od na sil ni k a, s t vo ri la je ko d žrt ava p orodično g na si lja ne p o vje re nje u pra vo sud ni si stem. No vim Kri vič nim za ko nom Re pu bli ke Srp ske iz go di ne 2 fi zi o nomi ja ove in kri mi na ci je ni je mijenjana niti su iz vr še ne iz mje ne u Za ko nu o kri - vič nom po stup ku ko je bi omogućile ade kvat ni ju re ak ci ju na ovaj ob lik kri mi - 2 Na si lje u po ro di ci ili po ro dič noj za jed ni ci re gu li sa no je od red bom čl KZ ko ja gla si: (1) Ko pri mje nom na si lja, dr skim ili bez ob zir nim po na ša njem ugro ža va spo koj stvo, tje le sni in tegri tet ili du šev no zdra vlje čla na svo je po ro di ce ili po ro dič ne za jed ni ce, ka zni će se nov ča nom ka znom ili za tvo rom do dvi je go di ne. (2) Ako je pri iz vr še nju dje la iz sta va 1. ovog čla na ko rišće no oruž je, opa sno oru đe ili dru go sred stvo po dob no da ti je lo te ško po vri je di ili zdra vlje na ru ši, uči ni lac će se ka zni ti za tvo rom od tri mje se ca do tri go di ne. (3) Ako je usljed dje la iz sta va 1 i 2 ovog čla na na stu pi la te ška tje le sna po vre da ili te ško na ru še nje zdra vlja ili su ona či nje na pre ma ma lo ljet nom li cu, uči ni lac će se ka zni ti za tvo rom od jed ne do pet go di na. (4) Ako je usljed dje la iz pret hod nih sta vo va na stu pi la smrt čla na po ro di ce ili po ro dič ne za jed nice, uči ni lac će se ka zni ti za tvo rom od dvi je do dva na est go di na. (5) Ko li ši ži vo ta čla na po rod ice i l i p or o d i č n e z a j e d n i ce ko j e g j e p r e t h o d n o z l o s t a v l j a o, k a z n i će s e z at vor o m n ajm anj e de set go di na. (6) Pod po ro di com ili po ro dič nom za jed ni com u smi slu ovog dje la pod ra zu mije va ju se i biv ši su pru žni ci i nji ho va dje ca, kao i ro di te lji biv ših su pru žni ka. 7

4 Ivanka Marković na li te t a. 3 Me đu tim, tre ba re ći da je po sled njom iz mje nom Za ko na o kri vič nom p o s t u p k u R S i z av g u s t a m j es e c a g o d i n e 4 s i t u a c i j a n e š to i z m i j e n j e n a. O v i m z a ko n o m s e u o k v i r u mj er a z a o b e z b j e đ e nj e p r i su s t v a o su m nj i če n o g, odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka (glava XVI) uvode mjere zabrane, među kojima su, sa aspekta ove problematike, posebno interesant ne mjera zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja i mjera zabrana sa sta j a nj a s o d re đ e ni m l i ci m a. 5 U rje še nju ko jim iz ri če mje ru za bra ne po sje ćiva nja od re đe nih mje sta ili pod ruč ja sud će od re di ti mje sto i pod ruč je te udalje nost is pod ko je im se osum nji če ni ili op tu že ni ne smi je pri bli ži ti. U rje še nju ko jim iz ri če mje ru za bra ne sastajanja sa od re đe nim li ci ma sud će od re di ti raz da - lji nu is p o d ko je se osum njičeni ili optuže ni ne smi je pri bli ži ti o d re đe nom li cu. Mje ra ma z a bra ne ne mo že se o graničiti pra vo osum nji če no g ili op tu že no g da ži v i u s vo m d o mu u B o sni i H e rceg ov ini, da s e n e sm e t a n o v i đa s a čla n o v i ma po ro di ce i bli skim srod ni ci ma, ali sa mo u BiH ili sa mo na mje stu od re đe nom u z a b r a ni na p u š t a nj a b o r a v iš t a, osim ka da se po stu pak vo di zbog kri vič nog dje la učinjenog na štetu člana porodice ili bliskih srodnika. Mjere zabrane mogu trajati dok za to po sto ji po tre ba, a naj du že do pra vo sna žno sti pre su de ako tom li cu n i j e i z r e če n a k a z n a z a t vo r a a n ajk as n ij e d o u p u ći v a nj a n a i z d r ž a v a nj e k a z n e ako je tom li cu iz re če na ka zna za tvo ra. S ob zi rom da se ra di o tek uve de nim mjerama zabrane, u ovom trenutku je nemoguće govoriti o njihovom učinku u po gle du za šti te žr ta va na si lja u po ro di ci, ali se, bar sa nor ma tiv nog aspek ta mo že re ći da se na ve de nim mjerama z a bra ne omo gu ća va ade k vat ni ja prav na zaštita žrtava nasilja u porodici u okviru krivičnog zakonodavstva. I a ko b i s e k r i v i č n o p r av n o m r e g u l i s a nj u n a s i l j a u p o r o d i c i m o g l e s t a v i t i mnoge primjedbe, ono je od izuzetnog značaja, jer se njime nasilje u porodici izje d načava s a s vim dru gim ob li ci ma k ri mi na li te t a, š to ima o d re đe nu k ri mi nal - nop o litičku te ži nu. Na i me, pro pi si va njem k ri vič no g dje la na si lje u p o ro di ci ili po rodičnoj za jed ni ci, sa svim nje go vim te žim ob li ci ma i mo guć no šću iz ri ca - nja ka zne za tvo ra u raz li či tim ra spo ni ma, po sti žu se zna čaj ni efek ti na pla nu Re for mom kri vič nog za ko no dav stva u Bo sni i Her ce go vi ni ko ja je iz vr še na go di ne, ova in kri mi na ci ja, pod na zi vom na si lje u po ro di ci, uve de na je i u KZ Fe de ra ci je Bo sne i Her ce go vine (čl. 222.) kao i u KZ Brč ko Di strik ta BiH (čl. 222.). Z ako n o i zmj e n a m a i d o p u n a m a Z a ko n a o k r i v i č n o m p o s t u p k u R e p ub l ike S r ps ke, Sl. gl. 68/07. ko ji je stu pio na sna gu go di ne Sve mje re za bra ne iz ri če sud rje še njem na pri je dlog stran ke ili bra ni o ca, a u slu ča ju ka da od lu ču je o pri tvo ru, sud mo že iz re ći ove mje re po slu žbe noj du žno sti umje sto od re đi va nja ili pro du ža va nja pri tvo ra. Pri to me će upo zo ri ti osum nji če nog ili op tu že nog da mu se mo že od re di ti pri tvor ako pre kr ši oba ve zu iz iz re če ne mje re.

5 Temida ge ne ralne pre ven ci je. Uko li ko bi se na si lje u p o ro di ci re gu li s a lo s a mo u ok vi ru p re k r š aja, otp a la b i mo guć nos t iz ri c a nja k ri v ič nih s ank ci ja, k ao naj zna č aj ni jih mje ra drž avno pra v ne re ak ci je na dru š t ve no š tet na p o na š a nja, či me bi osla bi la prav na zaštita žr ta va na si lja u po ro di ci. Isto vre me no, ta kav pri stup ovoj pro ble - ma ti ci p oslao bi ne ga tiv nu p o ru ku jav no s ti, jer bi se na si lje u p o ro di ci sma tra lo manje opasnim i štetnim po društvo od npr. oduzimanja tuđe pokretne stvari. K ada je u pi t a nju prav na z a š ti t a žr t a va na si lja u p o ro di ci tre ba p o me nu ti i Zakon o ravnopravnosti polova koji je donijet na nivou Bosne i Hercegovine (ob ja vljen u Sl. gla sni ku BiH br. 16 od 16. ju na go di ne) ko jim se ta ko đe za bra nju je sva ki ob lik na si lja u pri vat nom i jav nom ži vo tu po osno vu spo la. Ovim zakonom pred vi đe na je oba ve za nad le žnih vla sti da pre du zmu od go - vara juće mjere ra di e li mi na ci je i spre ča va nja na si lja na osno vu sp o la u jav noj i pri vat noj sfe ri ži vo ta, te osi gu ra nje in stru me na ta pru ža nja za šti te, po mo ći i na k nade žrt va ma (čl. 17.). Na si lje na osno v u sp o la je de f i ni s a no k ao b i l o ko je dje lo ko je na no si fi zič ku, men tal nu, sek su al nu ili eko nom sku šte tu ili pat nju, kao i prijetnje takvim djelima, koje ozbiljno sputavaju lica da uživaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, u javnoj ili privatnoj s f e r i ž ivot a, u k lju ču ju ći i tr g o v i nu lju di ma r a di p r i sil n o g r a d a, te o g r a ni če nj e ili pro izvoljno li še nje slo bo de (čl. 4.). Iako se ovim za ko nom iz ri či to ne spo mi - nje na si lje u po ro di ci, ono je, pre ma na šem mi šlje nju, ob u hva će no na si ljem na osno vu spo la ko je se vr ši u pri vat noj sfe ri ži vo ta. Od red bom čl. 27. ovog za ko na pred vi đe no je da će se onaj ko na osno vu spo la vr ši na si lje, uz ne mi rav a nj e i s e ksual n o u z n e mi r a v a nj e, o p i s a n o o d re d b a ma čla na 4. ovo g z a ko na, ka zni ti za kri vič no dje lo ka znom za tvo ra u tra ja nju od 6 mje se ci do 5 go di na. Iako ova in kri mi na ci ja do sa da ni je pri mi je nje na u prak si u kon tek stu za šti te žrt a va nasilja u p o ro di ci, njen zna č aj s e ne b i smio z a ne ma ri va ti jer s e ra di o j ed i n o m p r av n o m i n s t r u m e n t u ko j i m s e o b e z b j e đ u j e p r av n a z a š t i t a ž r t a v a nasilja u porodici na nivou Bosne i Hercegovine (za primjenu ove inkriminacije nad le žan je Sud BiH). 9

6 Ivanka Marković Za kon o za šti ti od na si lja u po ro di ci (za šti ta žr tve u okvi ru pre kr šaj nog po stup ka) Po se ban Za kon o za šti ti od na si lja u po ro di ci pri mje nju je se u Re publi ci Srp skoj od 1. ja nu a ra go di ne. 6 Osnovni motiv za donošenje ovog zakona je ste cjelovito i sistematsko regulisanje nasilja u po rodici ko je će omo - gućiti br žu, ef ik asniju i trajnu z aš titu ugroženih osoba. Z a ko nom je o d ređen p ojam na si lja u p orodici, k r u g os ob a koj e s e smatr aju član ov ima p orodice, n ači n nj ih o ve z aš t ite te v rs te i s v rh a p r ek rš ajn op r av n i h n o rm i u z is t ic anj e či nje ni ce da su svi po stup ci po kre nu ti po ovom za ko nu hit ne na ra vi. Z a ko nom je pre d vi đe no da se p o s tu pak z a š ti te o d na si lja u p o ro di ci ob ezbjeđu je u pre k r š aj nom p o s tup ku, pri mje nom o d re da ba Z a ko na o pre k r š a ji ma, uko li ko ovim za ko nom ni je dru ga či je od re đe no (čl. 2. st. 2.). Ti me je, ba rem formal nop ravno, o mo gu će na b r ž a i e f i k a sni ja z a š ti t a o d ovo g o b li k a dru š t ve no n ep r ih v at l j iv o g p o n a š a n j a. M e đ u t i m, v o đ e n j e p r e k r š a j n o g p o s t u p k a n e isk lju čuj e vođe nj e k r i v ič n o g p o s tup k a, uko li ko z a to p o s to j e z a ko n sk i usl o v i. Lo gično bi bi lo da se u kon k ret nom slu ča ju, ko ji is pu nja va obi ljež ja ne ko g o d oblika krivičnog djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, pokrene i krivič ni p os tupak te ut v r di k ri vič na o d go vor nos t iz v r ši o ca i iz rek ne o d go va ra ju ća k ri vič na s ankci ja. Iz ovo ga pro iz i la zi da se na si lje u p o ro di ci mo že tre ti ra ti k ao krivično djelo i/ili kao prekršaj, zavisno od okolnosti konkretnog slučaja. Z a š t i t u o d n a s i l n i č k o g p o n a š a n j a d u ž n i s u p r u ž i t i p o l i c i j a, t u ž i l a š t v a, o r g a n s t ar ate l j s t v a i s u d. N a ve d e n i s u b j e k t i z a š t i te s u d u ž n i bez od la ga nja o b e z b ij ed it i hit no rje ša va nje t a k v i h p r e d m e t a. Po l i c i j a j e d u ž n a u r o k u o d 24 ča sa po pri je mu pri ja ve do sta vi ti iz vje štaj nad le žnom tu ži la štvu i cent r u z a s oc ij a l n i r a d, a t u ž i l a š t vo s e o b a ve z u j e o d m a h p r e d u z e t i p o t r e b n e mje re i o to me oba vi je sti ti nad le žni sud. Na hit nost po stu pa nja upu ću je i zakonska odredba prema kojoj je sud dužan odmah donijeti rješenje o izrečenoj za štit noj mje ri, a naj ka sni je u ro ku od tri da na (čl. 3. ovog za ko na). Specifičnost nasilja u porodici, kao jednog od oblika nasilničkog kriminalitet a, proizilazi iz či nje ni ce da se ono v r ši u p o ro di ci, da k le, pre ma li cu s a ko jim se izvršilac nalazi u nekom emotivnom ili srodničkom odnosu. Porodica, u smislu ovog zakona, je životna zajednica roditelja i djece i drugih njenih članova. Porodicom se, u smislu ovog zakona, smatraju: supružnici u bračnoj i vanbrač Za kon je ob ja vljen u Slu žbe nom gla sni ku RS br. 118/05. od 30. de cem bra 2005.). U Fe de ra ci ji BiH je do ni jet Za kon o za šti ti od na si lja u po ro di ci (Sl. no vi ne FBiH, br. 22/05. od ) ko ji je stupio na sna gu 6 mje se ci na kon ob ja vlji va nja.

7 Temida noj zajednici; njihova djeca (zajednička ili iz ranijih zajednica); bivši bračni ili van brač ni su pru žni ci i nji ho va dje ca; usvo ji lac i usvo je nik; sta ra lac i šti će nik, kao i druga lica koja sada žive ili su ranije živjela u porodičnoj zajednici; rodite lji sa da šnjih i biv ših su pru žni ka te očuh i ma će ha. Na ve de nom od red bom o d ređen je k rug li ca ko ji ma se ovim z a ko nom ob ez bje đu je prav na z a š ti t a o d na si lja u p oro di ci. 7 Na sil ničko p o na š a nje, u je d nom op š tem smi slu, mo glo bi se o d re di ti k ao sva ka ona rad nja ko jom se dru gom li cu, pro tiv nje go ve vo lje, na me će da ne što trpi, podnosi, čini ili propusti učiniti, bez obzira da li se to postiže fizičkom prinudom, prijet njom ra z li či to g in ten zi te t a ili ko ri š te njem t a k vih ži vot nih oko l no - sti u kojima drugo lice nije u mogućnosti da se odbrani ili izbjegne takvo ponaša nje. S ob zi rom da na si lje u po ro di ci pred sta vlja spe ci fi čan ob lik na sil nič kog p o na š anja, z a ko no da vac je u čl. 6. s t. 1. ovo g z a ko na o d re dio da se p o d na si - lj e m u p or od i ci p o d r a z u m i j e v a b i l o ko j e dj e l o ko j e n a n o si f i z i č k u, psi h i č k u, seksualnu patnju ili ekonomsku štetu, kao i prijetnja takvim djelima, ili propuštanje činjenja dužne pažnje, što ozbiljno sputava članove porodice da uživaju u svo jim pravi ma i slo bo da ma na prin ci pu rav no prav no sti po lo va, ka ko u jav - n oj t ako i u p r i v at n oj s f e r i ž i vo t a. Z a ko n o d a v a c j e i z r i či to o d r e d i o p o s t u p ke p ojedinaca ko ji se sma tra ju rad njom na si lja u p o ro di ci. To su: 1) f i zič k i na pad čla na p orodice na dru go g čla na p o ro di ce, b ez ob zi ra da li je na s tu pi la f i zič k a povreda ili nije; 2) svaka primjena fizičke sile koja ne rezultira u direktan napad ili primjena psihičke prinude na integritet člana porodice; 3) svako drugo postupanje jednog člana porodice koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da će iza zva ti fi zič ku ili psi hič ku pat nju ili eko nom sku šte tu; 4) pro u zro ko va nje osjećaja straha ili lične ugroženosti ili povrede dostojanstva, ucjenom ili verbalnom pri jet njom ili dru gom pri nu dom; 5) ozbilj ni ver bal ni na pa di, vri je đa nje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima i drugi način grubog uznemiravanja č l a n a p or od i ce; 6) u h o đ e nj e i s v i d r u g i n a či n i u z n e m i r a v a nj a d r u g o g čl a n a 7 U želji da na gla si osnov ne prin ci pe na ko ji ma se te me lji po ro dič ni život, zakonodavac je pro - pi sao da se od no si me đu čla no vi ma po ro di ce za sni va ju na hu ma nim principima koji podra - z um ij ev aj u m e đ u s o b n o p o š to v a nj e, p o m a g a nj e, p r i v r ž e n o s t, o d r ž av anj e s k l a dn i h o dn os a u z r a zv ij anj e i i s p o l j a v a nj e n aj b o l j i h o s o b i n a, p r i to m e i m a j u ći u v i d u p os e bn e o b avez e z aš t ite dje ce, po što va nje rav no prav no sti po lo va i do bro volj no sti stu pa nja u brak i van brač ne od nos e. U m eđ us o b n i m o d n o s i m a čl a n o v i p o r o d i ce s u d u ž n i d a p o š t u j u p r av a, s l ob od e i b e zb j e d - n o s t d r ug i h čl a n o v a p o r o d i ce, n a n a či n d a i h n e o g r a n i č a v a j u, o n em og uć av aj u i l i s p r eč av aj u u ostva ri va nju nji ho vih pra va i slo bo da, ko je čla no vi po ro di ce ima ju pre ma po sto je ćim p r op is im a. Po r e d to g a, i z r i či to j e p r e d v i đ e n o d a će s e čl a n p o r o d i ce s uz d rž av at i o d p ov r ed e fi zič kog ili psi hič kog in te gri te ta dru gog čla na po ro di ce, po vre de i dis kri mi na ci je po osno vu po la i uz ra sta i od sta vlja nja u sta nje pot či nje no sti po bi lo kom osno vu (čl. 5.). 11

8 Ivanka Marković po ro di ce; 7) ošte će nje ili uni šte nje za jed nič ke imo vi ne ili imo vi ne u po sje du ili po ku šaj da se to uči ni; 8) pro pu šta nje du žne pa žnje i nad zo ra ili ne pru žanje po mo ći i za šti te iako za to po sto ji oba ve za po za ko nu ili obi ča ji ma, a to bi imalo za po slje di cu osje ćaj fi zič ke, psi hič ke ili eko nom sko -so ci jal ne ugro že - n o s ti; 9) i zola ci j a i o g r a ni č a v a nj e sl o b o d e k re t a nj a i ko mu ni ci r a nj e s a tr e ći m licima; 10) nebriga i rješavanje osnovnih potreba (čl. 6. st. 2.). Na p lanu su z b i ja nja i sp re č a v a nja na si lja u p o ro di ci zna č aj na j e o d re d b a čl. 7. ovo g z a ko n a, ko j o m j e p r e d v i đ e n a d u ž n o s t čl a n a p o r o d i ce, s u b j e k a t a z aš t i te i z č l an a 3. ovo g z a ko n a (tj. p o l i c i j e, t u ž i l a š t v a, o r g a n a s t a r a te l j s t v a i suda), te zaposlenih u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i bilo kojeg dru gog gra đa ni na, da od mah po sa zna nju da je po či nje no na si lje u po ro di ci ili da postoje osno vi sum nje da je po či nje no na si lje, isto pri ja ve po li ci ji, nad - l ežno m tužila š t v u ili na d l e žno m o r ga nu s t a r a te lj s t v a. Pri ja v u iz s t a v a 1. ovo g čla na du žni su do sta vi ti i čla no vi po ro di ce, ko ji su sa zna li za po či nje no na si lje u po ro di ci, po seb no ako je žr tva na si lja ma lo ljet no di je te. Uko li ko slu žbe no lice ne prijavi p o li ci ji da su iz v r še ne rad nje na si lja u p o ro di ci iz čl. 6. s t. 2. ovo g z ako na, čini pre k r š aj z a ko ji je pre d vi đe na nov ča na k a zna u iz no si o d K M do KM (čl. 20. st. 6.). Naj značaj ni ja no vi na u obez bje đi va nju prav ne za šti te žr ta va na si lja u po ro - di ci je ste pro pi si va nje zaštitnih mjera ko j e s e m o g u i z r e ći i z v r š i o c u n a s i lj a u p o rodici. O dre d b om čl. 8. ovo g z a ko na je pre d vi đe no da je pre k r š aj na s ank ci ja z a z a š tit u o d na si lj a u p o r o d i ci z a š ti t na mj e r a. Sv r ha p r o p i si v a nj a, i z r i c a nj a i primjene prekršajnih sankcija je lična zaštita porodice, ostvarivanje i razvijanje zdra vog i har mo nič nog ži vo ta unu tar po ro di ce, spre ča va nje ne ga tiv ne iden - tifikacije, te poštivanje pravnog sistema. Svrha zaštitnih mjera jeste da se njiho vo m p rimj e no m sp ri j e či na si lj e u p o ro di ci, osi gu r a nu žna z a š ti t a zdr a v lja i b ezbje dnos ti žr t ve na si lja, te ot k lo ne oko l no s ti ko je p o go du ju ili p o d s ti caj no dje lu ju na iz vr še nje no vih rad nji na si lja u po ro di ci iz ove obla sti (čl. 10.). Sud mo že nasilniku u p o ro di ci iz re ći slje de će z a š tit ne mje re: 1) uda lje nje iz s t a na, kuće ili nekog drugog stambenog prostora; 2) zabranu približavanja žrtvi nasilja; 3. osigur a nj e z a š ti te žr t ve na si lja; 4. z a b r a nu u z n e mi r a v a nja ili uh o đe nja ž rt ve n asilj a; 5. o b a ve z a p si h o s o ci j a l n o g t r e t m a n a; 6) o b a ve z n o l i j e če nj e o d zavisnosti i 7) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice (čl. 9.). Z a ko nom su t ač no o d re đe ni uslo vi p o d ko ji ma se mo gu iz ri ca ti na ve de ne mje re, a po seb no je zna čaj no što su isto vre me no pred vi đe ne i sank ci je za nepo stupanje po iz re če nim za štit nim mje ra ma. Ta ko npr. zaštitna mjera udalje nja iz sta na, ku će ili ne kog dru gog stam be nog pro sto ra i za bra na vra ća nja u 12

9 Temida stan, kuću ili ne ki stam be ni pro stor, mo že se iz re ći na sil ni ku, pre ma čla nu po ro - di ce sa ko jim ži vi u sta nu, ku ći ili ne kom dru gom stam be nom pro sto ru, ako sud za pre kr ša je oci je ni da po sto ji opa snost da bi bez pro vo đe nja ove mje re na sil nik moga o p o no vo p o či ni ti na si lj e. Li ce, ko m e j e iz re če na mj e r a iz s t a v a 1. ovog čla na du žno je da bez od la ga nja na pu sti stan, ku ću ili ne ki dru gi stambe ni pro stor u pri su stvu rad ni ka po li ci je. Mje ra iz sta va 1. ovog čla na od re đu je se u tra ja nju ko je ne mo že bi ti kra će od 30 da na, ni ti du že od 6 mje se ci. Nadle žnost za spro vo đe nje ove mje re ima Mi ni star stvo unu tra šnjih po slo va RS koje je dužno da donese propise o načinu njenog sprovođenja (čl. 11.). Zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u porodici mo že se iz re ći na sil ni ku ako postoji opasnost da bi ponovo mogao izvršiti to nasilje. U rješenju kojim sud izri če mjeru za bra ne pri bli ža va nja žr tvi na si lja u po ro di ci, sud će od re di ti mje - sta ili područja, i udaljenost od 200m ispod koje se nasilnik ne smije približiti žr tvi na si lja. Mje ra iz sta va 2. ovog čla na od re đu je se u tra ja nju ko je ne mo že bi ti kra će od 30 da na, ni ti du že od go di ne da na. Nad le žnost za spro vo đe nje ove mje re ima Mi ni star stvo unu tra šnjih po slo va RS (čl. 12.). Ka da je u pi ta nju za štit na mjera ob e z bje đe nja za šti te žr t ve na si lja, tre ba re ći da se ona mo že iz re ći žrt vi nasilja, ra di nje go ve f i zič ke z a š ti te i ob ez bje đe nja da mo že os t va ri ti s vo ja pra va ili in te res bez stra ha i opa sno sti za ugro ža va nje svog ži vo ta. Ovom za štitnom mjerom žrtvi nasilja se obezbjeđuje: a) privremeni smještaj i zbrinjavanje u socijalnim ili drugim centrima ili kod drugih porodica, odnosno na drugim pogodnim mjestima (sigurna kuća) i b) pravo na privremeno izdržavanje iz alimentacionog fonda. Pri izricanju ove mjere sud će izdati nalog odgovarajućoj us t a novi ili cen tru da pri mi na pri v re me ni smje š t aj i zbri nja va nje žr t vu na si lja, do sprovođenja mjera iz čla na 11. ovog za ko na. Pro pi se o uslo vi ma za otva ra - nje i rad sigurne kuće, kao i uslove za osnivanje, finansiranje i rad alimentacion o g fo nda d o ni j e će M i ni s t ar s t vo zdr a v lj a i s o ci j al n e z a š ti te R S i M i ni s t ar s t vo f inan sija R S u o d re đe nom ro ku (čl. 13.). Za štit na mje ra zabrane uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja mo že se iz re ći na sil ni ku ko ji je na si lje iz v r šio uz ne mi ra - va njem ili uho đe njem, a p o s to ji opa snos t da bi p o no vo mo gao uz ne mi ra va ti ili uho di ti li ce iz čla na 5. ovog za ko na. Mje ra iz sta va 1. ovog čla na od re đu je se u tra ja nju ko je ne mo že bi ti kra će od 30 da na, ni ti du že od jed ne go di ne. Nadle žnost za spro vo đe nje ove mje re ima Mi ni star stvo unu tra šnjih po slo va RS. (čl. 14.). Zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana mo že se iz re ći na silniku u p orodi ci, ra di ot k la nja nja na sil nič ko g p o na š a nja na sil ni k a ili, ako p o s to ji opasnost da bi nasilnik mogao ponoviti nasilje, prema licima iz člana 5. ovog za ko na. Mje ra iz sta va 1. ovog čla na mo že tra ja ti do pre stan ka raz lo ga zbog 13

10 Ivanka Marković kojeg je određena, ali ne može trajati duže od 2 godine (čl.15.). Obavezno li ječe - nje od za vi sno sti, kao zaštitnu mjeru, sud će izreći nasilniku koji je nasilje počinio pod uticajem zavisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugih psihotropnih sup stan ci, ako po sto ji opa snost da će se na si lje po no vi ti. Mje re iz sta va 1. ovog čla na od re đu ju se u tra ja nju ko je ne mo že bi ti kra će od 30 da na, ni ti du že od dvije godine. Propise o načinu sprovođenja ove mjere i zaštitne mjere iz čl. 15. ovog zakona, donijeće Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS (čl. 16.). Z a š titn e mj e re m o gu s e iz re ći na z a htj ev li c a iz l o že n o g na si lju, o d n o sn o nj e g ovo g p u n o m o ć n i k a, i l i n a z a htj ev p o l i ci j e, t u ž i l a š t v a, ce n t r a z a s o ci j a l n i rad, vladinih i nevladinih organizacija ili po službenoj dužnosti. Zaštitna mjera iz čla na 12. ovog za ko na iz ri če se po slu žbe noj du žno sti (čl. 18.). Na sil nik ko ji u po ro di ci iz vr ši na si lje, du žan je da po stu pi u skla du sa iz re če - nom z aš titnom mje rom. Uko li ko li ce ko me je iz re če na ne k a o d z a š tit nih mje ra ne po stu pi po iz re če noj mje ri, ka zni će se za pre kr šaj nov ča nom ka znom od 300 KM do 500 KM (čl. 22.). Pr i l i ko m i z r i c a nj a b i l o ko j e z a š t i t n e mj e r e s u d će vod it i r ač un a o s v rs i i te ži ni iz re če ne mje re, nje noj ef i k a sno s ti, a p o p o tre bi tu mjeru može z a mijeni ti dru gom za štit nom mje rom. Rje še nje o iz re če noj za štit noj mje ri sud je du žan do s t a v i ti k a ko or ga nu s t a ra te lj s t va na či joj te ri to ri ji ima p reb ivališ te, o dno sno bo ra vi šte, član po ro di ce pre ma ko me je na si lje iz vr še no, tako i or ganu sta ra - te l j s t v a n a č i j o j te r i to r i j i i m a p r e b i v a l i š te, o d n o s n o b o r av iš te č l a n p or od i ce pre ma ko me je mje ra z a š ti te o d re đe na. O r gan s t a ra te ljs t va, subjek ti z a š titi te iz čl. 3. ovo g z a ko na, du žni su vo di ti evi den ci ju o iz re če nim z aš titnim mjera ma u sk la du s a Z a ko nom o rav no prav no s ti p o lo va u BiH, k ako o li ci ma prema ko jima je na si lje iz vr še no, ta ko i o li ci ma pre ma ko ji ma je od re đena mjera za štite, pra - ti ti iz v r še nje, iz vje š t a va ti sud o iz v r še nju mje re, pre d loži ti prek id ili pro duže nje ili za mje nu mje re dru gom mje rom. Ako oci je ni da je neo p hod no da se žr tva o d na si lja u p o ro di ci b ez o d la ga nja z a š ti ti, sud će iz reći o d gova raju ću z a š tit nu mje ru, kao sa mo stal nu pre kr šaj nu sank ci ju, po sa slu ša nju na sil ni ka, ne če ka ju ći na okončanje krivičnog postupka. Rješenjem o izricanju zaštitne mjere utvrđuje se tra ja nje z a š tit ne mje re ko ja je iz re če na na sil ni ku i či je tra ja nje p očinje te ći o d dana pravnosnažnosti rješenja, s tim da se u trajanje mjera uračunava vrijeme koje je proteklo, ako je mjera bila izrečena po hitnom postupku (čl. 19.). Pored za štit nih mje ra ko je se mo gu iz re ći uči ni o cu na si lja u po ro di ci, za ko - noda vac je pre d vi dio i nov ča ne k a zne z a iz v r še ni pre k r š aj. Nov ča nom k a znom u iz no su od 100 KM do 300 KM, ka zni će se za pre kr šaj na sil nik ko ji iz vr ši rad nju nasilja iz člana 6. stav 2. ovog zakona. Ukoliko nasilnik ponovi radnju nasilja iz 14

11 Temida čla na 6. ovog za ko na, ka zni će se nov ča nom ka znom u iz no su od 300 KM do KM. Nov ča nom ka znom od naj ma nje 300 KM do KM, ka zni će se za p re k r š aj p un o lj e t ni član p o ro di ce ko ji iz v r ši r a d nju na si lja u p o ro di ci iz s t a v a 1. ovo g člana u p ri su s t v u dj e te t a ili ma l o lj e t n o g li c a. Uko li ko p u n o lj e t ni član u p o rodici p o no vi rad nju na si lja u p o ro di ci u pri su s t vu dje te t a ili ma lo ljet no g li ca ka zni će se nov ča nom ka znom od naj ma nje 500 KM do KM. Nov čanom ka znom od naj ma nje 600 KM do KM, ka zni će se za pre kr šaj na silnik iz sta va 1. čla na 5. ovog za ko na, ako iz vr ši rad nju na si lja na šte tu dje te ta ili maloljetnog lica (čl. 20.). U s vim slu ča je vi ma k a da li ce ko me je iz re če na nov ča na k a zna is tu ne p la ti, u skla du sa čla nom 20. ovog za ko na, ista će se za mje ni ti za štit nom mje rom rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice (čl. 21.). Da k le, naj ve ći zna čaj Z a ko na o z a š ti ti o d na si lja u p o rodici pre ds t avlja uvo - đe nje za štit nih mje ra ko je se mo gu iz re ći na sil ni ku i ko ji ma se zapravo obezbje đu je za šti ta žr ta va na si lja u po ro di ci. Na čin nji ho vog konkretnog sprovo đe - nja re gu li s an je p o d z a kon sk im ak ti ma. Ta ko npr. Pravilnik o načinu sprovođenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (Sl. glasnik br. 26/06 od 27. mar ta go di ne) uređuje način sprovođenja zaštitnih mjera: uda lje nje iz sta na, ku će ili ne kog dru gog stam be nog pro sto ra i za bra na vraća nja u stan, ku ću ili ne ki dru gi stam be ni pro stor, za bra na pri bli ža va nja žr tvi na si lj a u p o ro di ci i z a b r a na u z n e mi r a v a nj a ili uh o đe nj a li c a izl ožen o g na silju. Pr a v i l n i ko m j e o d r e đ e n o d a n a d l e ž n o s t z a p o d n o š enj e z a htj ev a z a i zr ic a nj e z a š ti t n e mj e r e i z a s p r o vo đ e nj e z a š ti t n i h mj e r a p r i p ad a p ol i cijs koj s t an i ci n a čijem području žrtva ima prebivalište ili boravište. Odredbama o pripremanju i pla ni ra nju spro vo đe nja za štit nih mje ra de fi ni sa na su mno ga pi ta nja u kon - kretnom sprovođenju zaštitnih mjera, kao što su: određivanje ovlašćenog služb e no g li ca s t a ni ce p o li ci je ko je će bi ti o d go vor no li ce u konk ret nom slučaju, na čin nje go ve sa rad nje sa žr tvom na si lja u po ro di ci, tj. raz ra du i iz ra du pla na p o s t u p a nj a u s l u č a j u n e p o s r e d n e u g r o ž e n o s t i ž r t ve, n ači n p r už anj a p om o ći žr tvi od stra ne nje ne rod bi ne i dru gih li ca, dru ge ak tiv no sti ra di za šti te zdravlja i bez bjed no sti žr tve do do la ska ovla šće nog slu žbe nog li ca te pra vlje nje p r o cj e n e u g r o ž e n o s ti ž r t ve i p l a n a s p r o vo đ e nj a z a š ti tn e mj er e koj i s e m o g u koristiti u operativne svrhe. Način sprovođenja zaštitne mjere udaljenja iz stana, ku će ili dru gog stam be nog pro sto ra i za bra ne vra ća nja u stan, ku ću ili ne ki dru gi stam be ni pro stor, re gu li san je čl. 13 ovog pra vil ni ka. Na osno vu ovog čla na, ovla šće no slu žbe no li ce će, uz pret hod nu p re ze n t a ci ju rj eš enj a sud a, d oves ti nasilnika u objekat iz kojeg se udaljava radi uzimanja ličnih dokumenata i pred- 15

12 Ivanka Marković me ta nu žnih za sva ko dnev nu upo tre bu, te ga upo zo ri ti da bez odo bre nja nadležnog suda u vrijeme trajanja zaštitne mjere ne smije ulaziti u objekat iz kojeg je uda ljen. Na sil nik je du žan da klju če ve objek ta iz ko jeg se uda lja va pre da žr tvi ili dru gom pri sut nom li cu ko je će ih pre da ti žr tvi. Ako na sil nik od bi je da preda ključeve objekta iz kojeg se udaljava, oni će se oduzeti upotrebom sile s a m o k a d j e nj i h o vo o d u z i m a nj e o d r e d i o s u d. U ko l iko ov l a š ćen o s l už b en o lice zatekne nasilnika u blizini prostora u kojem mu je rješenjem suda pristup z a b r a nj e n, u p o zo r i će g a na p o t r e b u p o š ti v a nj a z a š ti tn e mj er e. Ako u činil a c i na kon upo zo re nja po ku ša ući u pro stor u ko ji mu je za bra njen pri stup ili ga ovlašćeno službeno lice zatekne u tom prostoru ili objektu iz kojeg je udaljen, o d n o s n o u s l u č a j u d o j a ve i l i p r i j a ve z b o g p o s to j a nj a os n ov an e su mnj e d a j e nasilnik postupio protivno izrečenoj mjeri, ovlašćeno službeno lice će uz podno še nje za htje va za po kre ta nje pre kr šaj nog po stup ka, prive sti nasilnika nad - le žnom su du. Ka da je u pi ta nju zaštitna mj e ra za b ra na p ri bli ža va nja žr t vi na si - lja u po ro di ci, pra vil ni kom je pred vi đe no (čl. 14.) da će ovla šće no slu žbe no li ce u slu ča ju za ti ca nja na sil ni ka u pro sto ru ko ji je od re đen pla nom sprovo - đe nja mje re, na re di ti istom da na pu sti pro stor u ko jem se žr tva na la zi i upozo ri ti ga na p o slje di ce u slu č a ju ne p o š to v a nja rj e še nja su da. U sluč aju dojave žr tve ili dru gog li ca o ne po šti va nju rje še nja su da, ovla šće no slu žbe no li ce će od mah iza ći na mje sto ta kvog do ga đa ja te na re di ti nasilniku da napu sti pro - stor u ko jem se na la zi žr tva uko li ko je do ta kvog kon tak ta do šlo slu čaj no. Ako na sil nik kr ši ovu za štit nu mje ru ili od bi je da iz vr ši na ređenje da napusti od re - đe ni pro stor bi će pri ve den i uz za htjev za po kre ta nje pre kr šaj nog po stup ka predat nadležnom sudu. Ako ovlašćeno službeno lice sazna za namjeru ili plan na sil ni ka da po stu pi pro tiv no rje še nju su da ili ugro zi zdra vlje i si gur nost žr tve na dru gi na čin, o d mah će pro na ći na sil ni k a i up o zo ri ti ga na p oslje di ce t ak vo g ponašanja. Ukoliko okolnosti upućuju na zaključak da bi nasilnik uprkos datog upo zo re nja, mo gao pre kr ši ti za štit nu mje ru, žr tvi će se pružiti neposred na poli - cijska zaštita dok postoji opasnost po njeno zdravlje i bezbjednost. Sprovođenje zaštitne mjere za bra ne uznemiravanja ili uho đe nja li ca iz lo že nog na si lju, re gulisano je članom 15. ovog pravilnika. Ovla šće no slu žbe no li ce će, u skla du sa rješe njem su da, spro vo di ti ov u mje ru na na čin š to će u slučaju z a ti canja na silnik a u blizini žrtve ili zaprimljene dojave ili prijave o ponašanju nasilnika suprotno za štit noj mje ri, bez od ga đa nja utvr di ti okol no sti zbog ko jih se na sil nik na la zi u bli zi ni žr tve ili se na la zio u bli zi ni žr tve ili ko je upu ću ju na po sto ja nje osnova ne sum nje da kr ši mje ru na dru gi na čin. Tom pri li kom će prikupiti infor ma - cije i dokaze o ponašanju nasilnika suprotno zaštitnoj mjeri. U slučaju da je do 16

13 Temida ko n t a k t a i z m e đu n a s i l n i k a i ž r t ve d o š l o s l u č aj n o, ov l a š će n o s l už b en o l i ce će na re di ti na sil ni ku da od mah na pu sti pro stor u ko jem se na la zi žr tva. Ako okolno sti uka zu ju na to da na sil nik lič no ili pu tem dru gog li ca uz ne mi ra va ili uho di žr t v u, pre d u ze će p o treb ne op e ra tiv no -t ak tič ke mje re i rad nje ra di spre ča va nja ugro ža va nja zdra vlja i si gur no sti žr tve. U ovom slu ča ju, kao i u slu ča ju da na silnik postupi protivno izrečenoj zaštitnoj mjeri ili naredbama ovlašćenog službenog lica, biće priveden i uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka predat na d l e žn o m su du. Uko li ko na sil nik z a u z n e mi r a v a nj e ili uh ođe nj e žr t ve kor is ti sre d s t v a z a ko mu ni k a ci ju na da lj i nu, ov la š će n o slu ž b e n o lice će up uti ti žr t v u da od prav nog li ca ko je pru ža te le ko mu ni ka cij ske usluge zatraži podatke o isto - vjet no sti te le ko mu ni ka cij skih adre sa ko je su u od re đe nom vremenskom pe ri - o du us p o s t a vi le ve zu s a te le ko mu ni k a cij sk im ure đa jem koji koris ti žrt va, te da ta kve po dat ke do sta vi od go vor nom li cu. Ako po sto ji osnovana sum nja da nasil - nik na taj na čin kr ši za štit nu mje ru, bi će pri ve den i uz za htjev za po kre ta nje prekršajnog postupka predan nadležnom sudu. Ako nasilnik za uznemiravanje ili uho đe nje ko ri s ti teh nič k a sre d s t va ili dru ga p o ma ga la, ovlašćeno služb eno li ce će ih privremeno oduzeti, o čemu će izdati potvrdu, i uz zahtjev za pokretanje pre k r š aj no g p o s tup k a, do s t a vi ti nad le žnom su du. Pra vilnikom je us t anovljena oba ve z a Cen tra jav ne b ez bje d no s ti da vo di evi den ci je o na sil nicima koji ma su iz re če ne za štit ne mje re iz nad le žno sti MUP-a, o žr tva ma ko je su štićene sprovo - đe njem za štit nih mje ra i o sa mim za štit nim mje ra ma. Iz vje štaj o spro vo đe nju z a š tit ne mje re Cen t ar jav ne b ez bje d no s ti je du ž an dos t avi ti Centru z a soci jalni rad prema mjestu prebivališta ili boravišta žrtve nasilja u porodici. M i ni s t a rs t vo z d r a v lj a i s o ci j a l n e z a š ti te d o ni j e l o j e p r a v i l ni ke o i z v r š e nj u zaštitnih mjera koje su u nadležnosti ovog ministarstva. Pravilnikom o načinu sp ro vođ enja za štit ne mj e re o b a ve zno g li j e če nja za vi snosti o d alkohola i o p ojnih droga (Sl. gl. RS br. 97 od 6. ok to bra go di ne) pro pi su je se na čin spro vo đenja ove mjere, od re đu ju se zdrav stve ne i dru ge usta no ve, or ga ni za ci je i udru že - nja ko je se ba ve zbri nja va njem z a vi sni k a o d al ko ho la i op oj nih dro ga u ko ji ma s e ov a mj er a mo že p ro vo di ti. To su ce n tri z a m e n t al no zdr a v lj e, psi hi ja trij sk a o dje ljenja opš tih b o l ni ca, k li ni ke z a psi hi ja tri ju sp e ci ja li zo va na o dje lje nja z a lije če nje z avisno s ti o d al ko ho la i op oj nih dro ga, z a vo di z a li je če nje z a vi sno s ti te druge usta no ve za tu na mje nu, a ko je ima ju odo bre nja Mi ni star stva zdra - vlja i socijalne zaštite. Lice kojem je izrečena ova zaštitna mjera zbog nasilja u p o rodici upu ću je se u nad le žnu us t a no vu z a li je če nje z a vi sno s ti o d al ko ho la i opoj nih dro ga u mje stu nje go vog pre bi va li šta ili mje stu nje go vog bo ra vi šta ili u naj bli žu usta no vu za tu na mje nu. Plan spro vo đe nja za štit ne mje re iz ra- 17

14 Ivanka Marković đuje zdravstvena ustanova i centar za socijalni rad, odnosno multidisciplinarni t i m ( p s ih ij at a r, p s i h o l o g, s o c i j a l n i r a d n i k ) s a p o č i n i o ce m n a s i l j a. Pl a n s a d r ž i podatke o licu ko me je iz re če na mje ra, vr stu tret ma na ko ji će se spro vo di ti, tra - janje tretmana, oba ve ze li ca ko me je iz re če na z a š tit na mje ra u to ku tret ma na, psihosocijalni tretman žrtve nasilja i njene porodice, način kontrole nad ponaš a nj e m z av is n i k a u to k u t r e t m a n a i p l a n i n te r ve n ci j e u k r i z n i m s i t u a ci j a m a. Ako lice kom e j e i z re če na mj e r a n e p o š tu j e z a d a ti p lan li j e če nj a, ili na d r u g i na čin prek rši o d re d b e su da ili z a kon, ili ako zdrav s t ve na us t a no va pro ci je ni da tretman neće dovesti do promjene ponašanja ovisnika, o tome će odmah obavije sti ti sud, ra di iz ri ca nja ka zne li cu zbog ne po stu pa nja pre ma iz re če noj za štitnoj mjeri. U sprovođenju ove zaštitne mjere značajna je uloga Centra za socijal ni rad ko ji u okvi ru svo je nad le žno sti, pred u zi ma po treb ne mje re u po gle du d o vođenja lic a u us t a n o v u z a li j e če nj e, o b e z bj e đu j e p o dat ke o zdr av s t ve n oj z aš ti ti, p o p o t r e b i a n g a ž u j e p r i si l n o d o vo đ e nj e u z u p o t r e b u f i z i č ke si l e ko j a p o d r az um ij e v a u p o t r e b u s r e d s t a v a z a f i z i č ko o g r a n i č a v a nj e k r e t a nj a l i c a z a koje se sprovo di z a š tit na mje ra, pre d u zi ma p o treb ne mje re zbri nja va nja p o ro - dice u kojoj je izvršeno nasilje, učestvuje u planiranju i sprovođenju liječenja i rehabilit acije li ca ko ji ma je iz re če na mje ra oba ve zno g li je če nja o d z a vi sno s ti. Prav il nik o na či nu i mje stu spro vo đe nja za štit ne mje re obaveznog psihosocijal - nog tretmana (Sl. gl. RS br. 97 od 6. ok to bra go di ne) re gu li še svr hu, cilj i na čin spro vo đe nja ove mje re. Je dan od ci lje va ko ji se na vo de je ste us po sta vljanje s amoko n tr o l e p o či ni o c a na si lja nad s vo jim emo ci ja ma i p o na š a njem k ao i učenje socijalnih vještina kojim nasilnik može zamijeniti svoje nasilno ponaš a nje. Z aš titna mje ra se spro vo di u zdrav s t ve nim us t a no va ma pri mar ne zdrav - s t ve ne z aš tite, a uko li ko zdrav s t ve no s t a nje p o či ni o ca z ah ti je va ho spi t a li z a ci ju z aš tit na mjera se spro vo di u b o l ni ci. Po či ni lac na si lja je oba ve z an da uče s t vu je u spro vo đe nju ove mje re. Zdrav stve na usta no va i cen tar za so ci jal ni rad sa p o či niocem na si lja, pri je z a p o či nja nja psi ho so ci ja no g tret ma na, iz ra đu ju pi s a ni plan spro vo đe nja ove mje re. Po red po da ta ka ve za nih za po či ni o ca, na čin sprovođenja mjere, obaveze počinioca, način praćenja provođenja mjere i sl. ovaj plan sadrži i plan po stu pa nja u kri znim si tu a ci ja ma ko ji se od no si na žr tvu na si - lja. O vaj p lan ko jim se o d re đu ju mje s t a na ko ja se mo že sk lo ni ti žr t va na si lja i tele fonsk i bro je vi na ko ji ma se mo že z a tra ži ti p o mo ć, pre do ča va se čla no vi ma po rodice, žrtvi na si lja, a uko li ko je u pi ta nju di je te, on da za kon skom za stup - nik u o dn osn o ro d i te lju ko j i ni j e p o či ni te lj na si lj a. Pr a v i l ni ko m j e p r e d v i đ e n o da se žrtva nasilja u porodici, uz njen pristanak i obezbjeđenje sigurnosti žrtve nasilja i njene porodice, može uključiti u psihosocijalni tretman. Ako počinilac 18

15 Temida na si lja ne dola zi re dov no na psi ho so ci jal ni tret man u zdrav s t ve nu us t a no vu ili k ada zdravs t ve na us t a no va pro ci je ni da i p o re d re dov no g do la že nja, tret man ne će do ve sti do pro mje ne u po na ša nju na sil ni ka, o to me će od mah oba vi jes titi sud koji je iz re k ao z a š tit nu mje ru ra di iz ri ca nja k a zne na sil ni ku zb o g ne p o - stupanja po izrečenoj zaštitnoj mjeri. P ra v i ln ik o m o n a č i n u i m j e s t u s p r o v o đ e n j a z a š t i t n e m j er e o b e zb j eđ en j a za šti te žrt ve na si lja u po ro di ci (Sl. gl. RS br. 97 od 6. ok to bra go di ne) uređuje se mjesto i način sprovođenja ove mjere radi fizičke zaštite i obezbjeđenja u cilju ostvarivanja prava i interesa, bez straha od ugrožavanja života žrtve na si lja. Svr ha spro vo đe nja ove mje re je ste da se nje nom pri mje nom fi zič ki i psi hičk i z aš titi žr t va na si lja, o d no sno pru ži z a š ti t a ži vo t a, tje le sno g in te gri te t a i du šev nog zdra vlja i spri je či da lje na sil nič ko po na ša nje u po ro di ci. Za štit na mj e r a s e s p r o vo d i u us t a n o v a m a s o ci j a l ne za šti te, cen tri ma za so ci jal ni rad, kod drugih porodica, odnosno na drugim pogodnim mjestima (sigurna kuća). Pod si gur nom ku ćom, pre ma ovom pra vil ni ku, pod ra zu mi je va se od re đe ni prostor oprema i kadar u kojoj se sprovodi zaštitna mjera obezbjeđenja zaštite žrtve nasilja. Na osnovu rješenja suda sigurna kuća prima na privremeni smještaj i zbrinjavanje korisnika, tj. žrtvu nasilja u porodici, do sprovođenja zaštitne mjere udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vra ća nja u stan, ku ću ili ne ki stam be ni pro stor (čl. 11. Za ko na o za šti ti od na silja u po ro di ci), ko ji ne mo že bi ti du ži od tri mje se ca. Smje štaj u si gur nu ku ću, u okolnostima kada je neophodno da se korisnik bez odlaganja zaštiti, provešće se po hit nom po stup ku, od no sno sud će iz re ći ovu mje ru kao sa mo stal nu prek rš aj nu s ankci ju p o s a slu š a nju na sil ni k a, n e če k a ju ći o ko n č a nj e p o s tup k a (čl. 19. s t. 5. Z ako na o z a š ti ti o d na si lja u p o ro di ci). Pra vil ni kom su o d re đe ni uslo vi koje mora da is pu nja va si gur na ku ća z a spro vo đe nje ove z a š tit ne mje re, a ti ču se pro sto ra, opre me, struč nih i dru gih rad ni ka. Ta ko npr. si gur na ku ća mo ra b iti l ocir ana u na s e lj e n o m mj e s tu, i z g r a đ e na o d ma te r i j a l a ko j i o b e z bj e đu j e z v u č nu i te rm o i zo la ci ju, p r i k lju če na na e l e k tr i č nu i te l e f o n s k u mr e ž u, j av nu vodo vodnu i ka na li za ci o nu mre žu, da je obez bje đe no gri ja nje itd. Na da lje, pra - vil ni kom se od re đu je i broj pro sto ri ja i nji ho va na mje na, opre ma pro sto ri ja, is hra na, broj stu ruč nih i dru gih rad ni ka. Po seb no je zna čaj na od red ba čl. 12. kojim se pred vi đa da si gur na ku ća mo ra ima ti ade kvat no fi zič ko obez bje đe - nje imovine i lica tokom 24 časa. Pravilnikom je predviđeno da se korisnicima smje šte nim u si gur nu ku ću obez bje đu je ade kva tan struč ni pri stup pri li kom pri je ma u si gur nu ku ću i u to ku adap ta ci o nog pe ri o da, pri li kom stva ra nja us l o v a z a usp o s t a v lj a nj e i l i o d r ž a v a nj e ko n t a k t a s a p o r o d i co m, sr o d ni ci ma i 19