SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U SPLITU FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE DIPLOMSKI RD Marita Dražić Split, 016.

2 SVEUČILIŠTE U SPLITU FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE Marita Dražić Glavni projekt stambene zgrade U ulici Frana Supila u Splitu Split, 016.

3 Sažetak: Glavni projekt stambene zgrade U ulici Frana Supila u Splitu U radu je prikazan glavni projekt stambene zgrade koja se nalazi u ulici Frana Supila u Splitu. Građevina se sastoji od tri dijela, ukupne katnosti nad zemljom: 4 i 5 katova, koje su međusobno povezane. Građevina je izvedena u armiranom betonu, sve monolitne izvedbe s armirano betonskim zidovima, stupovima i armirano betonskim pločama kao međukatnom konstrukcijom. Projekt sadrži: tehnički opis konstrukcije, opće i posebne tehničke uvjete, plan kontrole i osiguranja kvalitete, proračun nosivih konstrukcijskih elemenata i karakteristične građevinske nacrte i armaturne planove. Ključne riječi: stambeno-poslovna građevina, glavni projekt, monolina izvedba bstract: Main design of the residental building in Frana Supila street in Splitu Main design of the residental building, which is positioned in Frana Supila street in Split, is presented in this work. The building is consist of three parts,with total number of uperground stories: 4 and 5, which are interconnected. Building is made of reinforced concrete elements: walls, columns and ceiling slabs, all casting in site. The work include tehnical description of the structure, general and particular conditions of civil engineering works, control plan and quality assurance plan, calcuation of the main structural elements as well as characteristic structural plans and reinforcement plans. Keywords: residential building, main design, monolithic construction

4 STUDIJ: SMJER: KNDIDT: SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ KONSTRUKCIJE Marita Dražić BROJ INDEKS: 534/014 KTEDR: PREDMET: Katedra za Betonske konstrukcije i mostove Betonske konstrukcije ZDTK Z DIPLOMSKI RD Tema: Glavni projekt stambene zgrade u ulici Frana Supila u Splitu Opis Zadatka: Na temelju danih arhitektonskih podloga, potrebno je izraditi glavni projekt stambene zgrade. Izrađeni projekt mora sadržavati: - tehnički opis - plan kontrole i osiguranja kvalitete - proračune - građevinske nacrte U Splitu, ožujak 016. Voditelj diplomskog rada: Predsjednik povjerenstva za diplomske ispite Prof. dr. sc. len Harapin Prof. dr. sc. Ivica Boko

5 Sadržaj 1.TEHNIĈKI OPIS PRORĈUN KONSTRUKCIJE Općenito (projektni zadatak) Oblik i veliĉina graċevinske ĉestice Namjena graċevine Konstruktivne pojedinosti općenito Konstruktivne pojedinosti - garaţa Konstruktivne pojedinosti - katovi Lokacija i opterećenja Izvedba Materijali... 7.GEOTEHNIĈKI IZVJEŠTJ Podaci o istraţnim radovima PLN KONTROLE I OSIGURNJ KVLITETE Općenito OPĆI I POSEBNI TEHNIĈKI UVJETI Oplate i skele NĈIN ZBRINJVNJ GRĐEVNOG OTPD... 6.UVJETI ODRŢVNJ I PROJEKTIRNI VIJEK TRJNJ PLNOVI POZICIJ NLIZ OPTEREĆENJ Stalno opterećenje Promjenjivo opterećenje Opterećenje snijegom Opterećenje vjetrom Izvanredno opterećenje Seizmiĉko opterećenje NUMERIĈKI MODEL Rezultati dinamiĉke analize Prikaz aktivacije masa Grafiĉki prikaz deformacije usljed nekoliko modova osciliranja DIMENZIONIRNJE HORIZONTLNIH ELEMENT KONSTRUKCIJE Proraĉun ploĉe iznad garaţe Rezultati proraĉuna... 45

6 10.1..Dimenzioniranje na savijanje (d=18cm) Kontrola pukotina Kontrola progiba Proraĉun ploĉe. kata Rezultati proraĉuna Dimenzioniranje na savijanje (d=18cm) Kontrola pukotina Kontrola progiba Proraĉun greda - greda 30x60 cm (polje i leţajevi) Rezultati proraĉuna Proraĉun greda - greda 30x30 cm (polje i leţajevi) Rezultati proraĉuna DIMENZIONIRNJE VERTIKLNIH ELEMENT KONSTRUKCIJE Proraĉun stupova Proraĉun zidova PRORĈUN TEMELJ Proraĉun temelja ispod stupova Proraĉun temelja ispod zidova GRFIĈKI PRILOZI

7 1.TEHNIĈKI OPIS PRORĈUN KONSTRUKCIJE 1.1. Općenito (projektni zadatak) U ulici Frana Supila u Splitu nalazi se graċevinska ĉestica na kojoj investitor ima namjeru izgraditi stambenu zgradu. GraĊevinska parcela površine je cca 1515 m. nalizirajući lokaciju, oblik i veliĉinu graċevinske parcele, visinske razlike prisutne na terenu, a vodeći raĉuna o vaţećoj planskoj dokumentaciji, izraċeno je arhitektonsko rješenje samostojećeg stambenog objekta. Ovaj glavni projekt usklaċen je sa svim prostorno planskim parametrima s vaţećom lokacijskom dozvolom, formiranje ĉestice, namjena graċevine, veliĉina i površina graċevine, izgraċenost, visina, etaţnost, smještaj graċevine na graċevnoj ĉestici, ureċenje ĉestice, prikljuĉenje na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, parkirališna mjesta. Slika 1.1 Situacija položaj stambeno-poslovne zgrade s obzirom na okolni teren 1

8 1.. Oblik i veliĉina graċevinske ĉestice Novoformirana parcela je nepravilno oblika površine oko 1500 m. Tlocrtna površina objekta je 1000 m. Smještaj graċevine na parceli proizlazi iz prostorno prometnih uvjeta, odnosno mogućnosti kolnog pristupa s prometnica koje se nalaze na juţnoj strani višestambene zgrade, te pješaĉkog pristupa sa sjeverne i juţne strane zgrade Namjena graċevine Namjena graċevine je stambena.sadrţaji graċevine podijeljeni su prema katovima zgrada. Uzevši u obzir problem parking mjesta izraċena je podzemna garaţa. Zgrada se sastoji od tri dijela te ima 5 nadzemnih etaţa na jednom dijelu te 4 nadzemne etaţe na drugom. Vertikalnu kominikaciju podzemne garaċe, suterena i stambenih katova ĉine stubišta. Ulaz u zgradu moguć je i kroz podzemnu garaţu. Visina zgrade je 1.8 m od nulte toĉke terena. Zgrada ima dva karakteristiĉna kata (suteren i I. kat). Slika 1.. Presjek stambene zgrade

9 Slika 1.3. Tlocrt podzemne garaže 3

10 Slika 1.4. Karakteristični katovi stambene zgrade Kolni prilaz na graċevinsku parcelu, tj. u garaţu je s juţne strane objekta, dok se pješaĉki prilazi, tj. ulazi u zgradu nalaze sa juţne i sjeverne strane. Sa ceste se ulazi rampom u podzemnu garaţu. Okolni teren zgrada prikladno će se hortikulturalno urediti. Svi infrastrukturni prikljuĉci izvest će se prema posebnim zahtjevima komunalnih i javnih poduzeća ili struĉnih sluţbi grada i ţupanije. 4

11 1.4. Konstruktivne pojedinosti općenito U konstrukcijskom smislu graċevina je standardne betonske i armirano betonske konstrukcije koje će se izvesti prema ovom projektu. Na objektu će se izvesti ravni krov. Temelji objekta izvesti će se kao trakasti temelji i temeljne stope. Dubina temelja je definirana arhitektonskim i ovim projektom. Debljina ploĉe nad garaţom(podrumom) i nad katovima je d=18.0 cm. Nosivi zidovi su takoċer betonski, d=30 cm, s potrebnim termiĉkim slojevima. Toĉan poloţaj betonskih zidova dan je u prilozima. Sve ostale vertikalne pregrade izvedene su kao lagane pregrade, zidane porobetonskim blokovima (npr. Ytong) ili šupljom opekom i nisu tretirane ovim proraĉunom, osim kao dodatno opterećenje na ploĉama Konstruktivne pojedinosti - garaţa Konstrukcija ploĉe garaţe je armiranobetonska monolitna konstrukcija koja se sastoji od armiranobetonskih ploĉa (d=18 cm), koje su povezane gredama 30x60 cm u oba smjera. Garaţa se sastoji od jedne u potpunosti ukupane etaţe kojoj se prilazi rampom te koja je kao takva ukrućena obodnim zidovima i nasipom zemlje za horizontalna opterećenja. Vertikalni nosivi sustav su stupovi pravokutnog presjeka dimenzija 30x100cm. Obodni i unutrašnji zidovi su debljine 30 cm.. Materijal izrade je beton klase C 30/ Konstruktivne pojedinosti - katovi Za izvedbu meċukatne konstrukcije predvišena je B ploĉa. IzraĊena je od betona klase C30/37 (prikazano u planovima pozicija), debljine 18.0 cm s gredama na proĉelju 30x30 cm. Betonska ploĉa izvodi se lijevanjem na licu mjesta u oplati. U proraĉunu su dane osnovne dimenzije i koliĉine armature za pojedine konstruktivne elemente uglavnom kroz skice armature. Elementi koji nisu raĉunati armiraju se konstruktivno ( 0.1% površine betonskog presjeka). 5

12 1.7. Lokacija i opterećenja GraĊevina se nalazi na lokaciji koja prema vaţećim propisima spada u zonu za koju je zadano projektno ubrzanje tla a g = 0.g. Konstrukcija seizmiĉke sile preuzima sustavom armirano-betonskih zidova i stupova, što je u skladu s Eurokodom i Eurokodom 8. GraĊevina se nalazi na lokaciji koja prema vaţećim propisima spada u III zonu opterećenja vjetrom Izvedba Iskop graċevinske jame do nivoa 4.40 m ispod nivoa prizemlja buduće graċevine izvršit će se u širokom iskopu s vertikalnim zasjekom (10:1). Pristup jami predviċen je na mjestu buduće rampe. U trenutku izrade projektne dokumentacije nije poznat izvoċaĉ konstrukcije. Prilikom izrade statiĉkog proraĉuna usklaċena je geometrija presjeka elemenata konstrukcije s izvoċaĉkim mogućnostima većine graċevinskih firmi. Prilikom odabira izvoċaĉa moguće je da doċe do manjih odstupanja u obliku popreĉnog presjeka pojedinih elemenata u odnosu na elemente iz statiĉkog proraĉuna, ali se ne oĉekuju bitna odstupanja, koja bi imala utjecaj na ukupnu stabilnost graċevine te je dovoljno ove razlike obraditi u izvedbenom projektu konstrukcije. Opterećenja su uzeta prema podacima dobivenim od strane investitora, projektanata instalacija te prema normama i pravilima struke. Zbog veliĉine i sloţenosti graċevine u cilju osiguranja što kvalitetnije izvedbe nosive konstrukcije investitor je duţan osigurati projektantski nadzor nad konstrukcijom tijekom cijelog vremena izvedbe konstrukcije u skladu s Zakonom o gradnji (NN1 53/13). 6

13 a) Beton 1.9. Materijali Za sve betonske radove predviċen je beton C 30/37, a sve prema "Tehniĉkim propisima za betonske konstrukcije" ("TPBK" N.N. 139/09, 14/10, 15/10, 136/1). Tehniĉki uvjeti za projektirana svojstva svjeţeg betona dani su u tablici u nastavku. Tablica 1-1 Tehnički uvjeti za projektirana svojstva svježeg betona NMJEN Podbeton Ploĉa nad garaţom ispod tla, temelji (temeljne trake, stope, grede) šahte liftova u tlu Ploĉe meċ. konstr., zidovi, grede, stubišta i veći stupovi ( 0.1 m 3 bet./ m ili m') Stupovi,. i ostali konstruktivni elementi malog presjeka ( 0.1 m 3 bet./ m ili m') TRŢEN SVOJSTV SVJEŢEG I OĈVRSLOG BETON razred ĉvrstoće normalnog betona C 16/0 C 30/37 razred izloţenosti X0 XC3 XC XC minimalna koliĉina cementa (kg/m 3 ) max. vodocementni faktor (v/c) uz dodatak superplastifikatora NE D razred slijeganja (slump) razred S3 ili S4 S3 ili S4 maksimalno zrno agregata (mm) razred sadrţaja klorida Cl 0,10 minimalno vrijeme obradivosti (min) temperatura svjeţeg betona (+ ºC)

14 b) rmatura PredviĊena armatura je B 500B (prema "TPBK") za sve elemente, u obliku šipki ili mreţa. Zaštitni slojevi betona do armature iznose min 3 cm. Veliĉinu zaštitnog sloja osigurati dostatnim brojem kvalitetnih distancera. Kvalitetu zaštitnog sloja osigurati kvalitetnom oplatom i ugradnjom betona te dodacima betonu i ostalim rješenjima prema zahtjevima ovog projekta i projektu betona, kojeg je duţan izraditi izvoċaĉ radova. Veliĉina i kvaliteta zaštitnog sloja betona presudni su za trajnost objekta. U potpunosti poštivati projektirani raspored i poloţaj armaturnih šipki, koje trebaju biti nepomiĉne kod betoniranja. Sva upotrebljena armatura treba imati odgovarajuće ateste o kakvoći. Skidanje oplate za grede i ploĉe moţe se izvršiti nakon što beton postigne min. 70% ĉvrstoće (cca 7 dana uz normalnu njegu betona). Za temelje se moţe upotrijebiti beton niţe klase. 8

15 .GEOTEHNIĈKI IZVJEŠTJ.1. Podaci o istraţnim radovima Pobliţi opis istraţivanja na lokaciji objekta dan je u elaboratu: Izvješće o rezultatima inţenjersko-geološkog i geotehniĉkog istraţivanja na lokalitetu k.ĉ. 583/ u Ulici Frane Supila kojeg je izradio GEOS, društvo za geološka istraţivanja, projektiranje i inţenjering. Geotehniĉki istraţni radovi su se sastojali od obilaska terena s prospekcijskim pregledom i detaljnim geološkim kartiranjem, izrade fotodokumentacije, georadarskog snimanja, seizmiĉkog snimanja i iskopa i pregleda dvije istraţne jame. Sve istraţne jame su iskopane do dubine pojave matiĉne stijene, na dijagonalnim kutovima graċevine. U nastavku su izneseni samo najvaţniji zakljuĉci iz navedenog elaborata koji su bitni za ovu predmetnu graċevinu. Geološka i inţenjerskogeološka istraţivanja Tlo je uglavnom ujednaĉenog sastava. U tlu se najĉešće proteţu ĉisti slojevi lapora koji su tvrdi i imaju karakteristike sliĉne vapnencima. Na podruĉju predmetne lokacije moguće je postojanje većih krških pojava (kaverne i sl.), zbog ĉega je potrebno nakon iskopa temeljnih jama izvršiti kompresorsku provjeru stijenske mase. Dubina podzemne vode U hidrogeološkom smislu, razlomljene i okršene naslage lapora imaju pukotinsku i moguće kavernoznu poroznost te se oborinske vode relativno brzo procjeċuju u podzemlje. U nijednoj istraţnoj jami nije zabiljeţena pojava podzemne vode. Temeljenje Površinski sloj saĉinjavaju elementi nastali trošenjem matiĉne stijene ili nasipni materijal, koji se sastoji uglavnom od ţućkastosmeċe gline, same ili pomiješane s crvenkastosmeċom zemljom. Kako je predviċena dubina dna temelja pretpostavlja se da će se svi temelji nalaziti na kvalitetnoj laporovitoj stijeni. Iskop graċevinske jame do nivoa 4.4 m ispod nivoa prizemlja buduće graċevine izvršit će se u širokom iskopu s vertikalnim zasjekom (10:1). Pri zasijecanju potrebno je ukloniti sve nestabilne stijene. Zasijek treba zaštititi prskanim betonom debljine d=5-10 cm uz armiranje armaturnom mreţom Q-196 i geotehniĉkim sidrima duljine l=.5 m po potrebi prema posebnom projektu. Pristup jami predviċen je na mjestu buduće rampe. 9

16 Nakon iskopa potrebno je temeljnu plohu ruĉno oĉistiti od ostataka razlomljenog materijala, kao i eventualnu glinovitu ispunu iz pukotina. Po obavljenom ĉišćenju temeljne plohe potrebno je neravnine i udubine (škrape) popuniti i izravnati podloţnim betonom C 16/0 do projektirane kote temeljenja. Ukoliko se naiċe na kavernu (pukotinu), veće udubine i relativno manje širine, a nije moguće potpuno uklanjanje gline crvenice, sanaciju izvesti tako da se glina oĉisti do dubine cca 50 cm ispod kote temeljenja, a nastali prostor do projektiranje kote temeljenja "plombira", tj. zapuni podbetonom. Dopuštena centriĉna naprezanja tla na detaljno oĉišćenim naslagama matiĉne stijene uzeta su za osnovna opterećenja 0.55 MPa. Za predviċeni naĉin temeljenja ne oĉekuju se slijeganja niti diferencijalna slijeganja. Naroĉitu paţnju treba posvetiti na eventualne proširene pukotine bez ispune koje mogu biti dio većeg podzemnog sustava. Na tim mjestima je potrebno izvršiti provjeru bušenjem svrdlom Ø3 mm ("štampom") do dubine.0 do 3.0 m od kote temeljenja. 10

17 3.PLN KONTROLE I OSIGURNJ KVLITETE 3.1. Općenito Izvoditelj je odgovoran za kvaliteta izvoċenja radova i za uredno poslovanje. Izvoditelj ne smije odstupati od projekta bez pismenog odobrenja nadzornog inţenjera investitora, a uz prethodnu suglasnost projektanta. Sve izmjene se moraju unijeti u graċevinsku knjigu i graċevinski dnevnik. Kvaliteta korištenog graċevinskog materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda, kao i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati prethodno navedenim uvjetima propisanim vaţećim propisima, standardima, uvjetima iz tehniĉke dokumentacije, te uvjetima iz ugovora. Ukoliko izvoditelj ugraċuje materijal koji nije standardiziran, za isti je duţan pribaviti odgovarajuće dokaze o kakvoći i priloţiti ih u pismenoj formi. Pri izvoċenju graċevine, izvoditelj se duţan pridrţavati navedenih propisa kao i svih ostalih Pravilnika, Tehniĉkih normativa, posebnih uvjeta za izradu, ugradnju i obradu pojedinih elemenata graċevine, kao i standarda propisanih za izvoċenje radova na graċevini (temeljenje, betonski radovi, skele i oplate, armatura, ĉelik za armiranje, kontrola kvalitete betona i ĉelika, zidanje zidova, završni radovi), kako bi osigurao da izvedena graċevina odgovara projektu, te svim propisima i standardima RH. 11

18 Betonski, armiranobetonski i tesarski radovi Beton Sve komponente betona (agregat, cement, voda, dodaci), te beton kao materijal, trebaju udovoljavati zahtjevima vaţećih normi, propisa i pravila struke. Izvoditelj je duţan izraditi projekt betona u skladu s projektom konstrukcije i dostaviti ga na suglasnost projektantu objekta. Kontrola kvalitete betona sastoji se od kontrole proizvodnje i kontrole suglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije i projekta betona. Betonski radovi moraju se izvoditi prema projektu konstrukcije i projektu betona (kojeg je duţan izraditi IzvoĊaĉ), a u svemu sukladno s: Tehniĉki propis za betonske konstrukcije (N.N.139/09,14/10,15/10,136/1). Kod projektiranog betona u projektu mora biti specificiran razred tlaĉne ĉvrstoće (marka betona) i to kao karakteristiĉna vrijednost 95%-tne vjerojatnosti s kriterijima sukladnosti prema normi HRN EN 06-1.Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upućuje norma HRN EN 06-1 i zahtjeve prema Tehniĉkom propisu za betonske konstrukcije. Zahtjevi za isporuku betona i informacije proizvoċaĉa betona korisniku moraju sadrţavati podatke prema normi HRN EN 06-1.Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svjeţeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 1350, a ispitivanje svojstava oĉvrsnulog betona prema normama niza HRN EN Eventualna vremenski ubrzana proizvodnja betonskih elemenata, u cilju ubrzanja graċenja, dopuštena je samo uz poseban projekt tehnologije izvoċenja i dokaz zahtijevanih svojstava prethodnim ispitivanjima. Za svako odstupanje od projekta, nadzorni inţenjer je duţan izvijestiti Projektanta i Investitora. Nuţna je njega ugraċenog betona da se ne pojave štetne pukotine, a u svemu prema projektu betona, vaţećim propisima i pravilima struke. 1

19 Betonski ĉelik Betonski ĉelici trebaju udovoljavati zahtjevima vaţećih propisa. Za ĉelik za armiranje primjenjuju se norme nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 1. dio: Opći zahtjevi (pren :1999), nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda (pren :1999), nhrnen Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 3. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda B (pren :1999), nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 4. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda C (pren :1999), nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 5. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mreţa (pren :1999), nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 6. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke zavarenih rešetki za gredice (pren :1999). PotvrĊivanje sukladnosti ĉelika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka norme nhrn EN i odredbama posebnog propisa. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava ĉelika za armiranje provodi se prema normama nizova nhrn EN 10080, odnosno nhrn EN 10138, i prema normama niza HRN EN ISO i prema normi HRN EN Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehniĉkim pravilima iz Priloga H Tehniĉkog propisa za betonske konstrukcije, odnosno prema normi HRN ENV :004. Sva armatura je iz ĉelika B500 u obliku šipki ili mreţa. Osobito poštivati projektom predviċene razmake i zaštitne slojeve armature. Ni jedno betoniranje elementa ne moţe zapoĉeti bez prethodnog detaljnog pregleda armature od strane nadzornog inţenjera i njegove dozvole. Prekidi betoniranja Prekid i nastavci betoniranja konstrukcija moraju biti obraċeni projektom betona. Oplata Za izvedbu svih betonskih i armiranobetonskih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi, postaviti i uĉvrstiti odgovarajuću drvenu, metalnu ili sliĉnu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama graċevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate 13

20 mora se osigurati njena stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugraċene mješavine. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Postavljena oplata mora se lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe pomoćnih alata i sredstava ĉime bi se "mlada" konstrukcija izloţila štetnim vibracijama. ko se nakon skidanja oplate ustanovi da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu IzvoĊaĉ je obavezan istu srušiti i ponovo izvesti prema projektu. Prije ugradnje svjeţe mješavine betona u oplatu istu, ako je drvena, potrebno je dobro navlaţiti, a ako je metalna mora se premazati odgovarajućim premazom. IzvoĊaĉ ne moţe zapoĉeti betoniranje dok nadzor ne izvrši pregled postavljene oplate i pismeno je ne odobri. Primijenjeni standardi Standardi za beton osnovni HRN EN 06-1:00 Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 06-1:000) HRN EN 06-1/1:004 Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 06-1:000/1:004) nhrn EN 06-1/ Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 06-1:000/pr:004) Standardi za beton - ostali HRN EN Ispitivanje svjeţeg betona 1. dio: Uzorkovanje HRN EN Ispitivanje svjeţeg betona. dio: Ispitivanje slijeganjem HRN EN Ispitivanje svjeţeg betona 3. dio: VeBe ispitivanje HRN EN Ispitivanje svjeţeg betona 4. dio: Stupanj zbijenosti HRN EN Ispitivanje svjeţeg betona 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem HRN EN Ispitivanje svjeţeg betona 6. dio: Gustoća HRN EN Ispitivanje svjeţeg betona 7. dio: Sadrţaj pora Tlaĉne metode HRN EN Ispitivanje oĉvrsnulog betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe HRN EN Ispitivanje oĉvrsnulog betona. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje ĉvrstoće HRN EN Ispitivanje oĉvrsnulog betona 3. dio: Tlaĉna ĉvrstoća uzoraka HRN EN Ispitivanje oĉvrsnulog betona 6. dio: Vlaĉna ĉvrstoća cijepanjem uzoraka HRN EN Ispitivanje oĉvrsnulog betona 7. dio: Gustoća oĉvrsnulog betona 14

21 HRN EN Ispitivanje oĉvrsnulog betona 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom prcen/ts Ispitivanje oĉvrsnulog betona 9. dio: otpornost na smrzavanje ljuštenjem ISO Plan uzorkovanja za atributni nadzor 1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (QL) za nadzor koliĉine po koliĉine ISO 3951 Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti HRN U.M1.057 Granulometrijski sastav mješavina agregata za beton HRN U.M1.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza HRN EN Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama Metode ispitivanja 11. dio: UtvrĊivanje karakteristika zraĉnih pora u oĉvrsnulom betonu HRN EN Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: IzvaĊeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlaĉne ĉvrstoće HRN EN Ispitivanje betona u konstrukcijama. dio: Nerazorno ispitivanje OdreĊivanje veliĉine odskoka HRN EN Ispitivanje betona u konstrukciji 3. dio: OdreĊivanje sile ĉupanja HRN EN Ispitivanje betona u konstrukciji 4. dio: OdreĊivanje brzine ultrazvuka pren 13791:003 Ocjena tlaĉne ĉvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima Standardi za ĉelik za armiranje osnovni nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 1.dio: Opći zahtjevi (pren :1999) nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda (pren :1999) nhrnen Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 3. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda B (pren :1999) nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 4. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda C (pren :1999) nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 5. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mreţa (pren :1999) nhrn EN Ĉelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni ĉelik 6. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke zavarenih rešetki za gredice (pren :1999) Standardi za ĉelik za armiranje ostali HRN EN 1000 Definicije i razredba vrsta ĉelika HRN EN 1005 Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih ĉelika Tehniĉki uvjeti isporuke HRN EN Sustavi oznaĉivanja ĉelika 1. dio: Nazivi ĉelika, glavni simboli 15

22 HRN EN EN Sustavi oznaĉivanja ĉelika. dio: Brojĉani sustav Definicije ĉeliĉnih proizvoda HRN EN 1004 Metalni proizvodi Vrste dokumenata o ispitivanju (ukljuĉuje dopunu 1:1995) pren ISO Zavarivanje ĉelika za armiranje HRN EN 87-1 Provjera osposobljenosti zavarivaĉa Zavarivanje taljenjem 1. dio: Ĉelici HRN EN 719 Koordinacija zavarivanja Zadaci i odgovornosti HRN EN 79-3 Zahtjevi za kakvoću zavarivanja Zavarivanje taljenjem metalnih materijala 3. dio: Standardni zahtjevi za kakvoću HRN EN ISO 4063 Zavarivanje i srodni postupci Nomenklatura postupaka i referentni brojevi HRN EN ISO 377 Ĉelik i ĉeliĉni proizvodi Poloţaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka za mehaniĉka ispitivanja HRN EN Metalni materijali Vlaĉni pokus 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj temperaturi) HRN EN ISO Ĉelik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 1. dio: rmaturne šipke i ţice HRN EN ISO Ĉelik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode. dio: Zavarene mreţe Ostali standardi ENV Eurokod Projektiranje betonskih konstrukcija 1. dio: Opća pravila i pravila za zgrade ENV Eurokod Projektiranje betonskih konstrukcija 1- dio: Opća pravila Projektiranje konstrukcije na poţar Ovlaštene organizacije i institucije za atestiranje su na listi u Glasniku Zavoda kojeg izdaje Drţavni zavod za normizaciju i graditeljstvo. Izvoditelj je duţan osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugraċenih proizvoda i opreme prema Zakonu i prema zahtjevima iz projekta, te u tom smislu mora ĉuvati dokumentaciju o ispitivanju ugraċenog materijala, proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz projekta. Nadzorni inţenjer duţan je voditi raĉuna da je kvaliteta radova, ugraċenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta te da je kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima. Nadzorni inţenjer duţan je da za tehniĉki pregled priredi završno izvješće o izvedbi graċevine. 16

23 Ostali radovi i materijali Svi ostali materijali i proizvodi koji se ugraċuju u objekt trebaju biti kvalitetni i trajni, uz zadovoljenje svih vaţećih normi, propisa i pravila struke. Za sve se upotrijebljene materijale provode tekuća i kontrolna ispitivanja, odnosno prilaţu atesti isporuĉitelja. Izvedba svih radova treba biti ispravna, kvalitetna i pod stalnim struĉnim nadzorom. Za svako odstupanje primijenjenog gradiva ili gotovog proizvoda od projekta, potrebna je suglasnost Projektanta i Investitora. 17

24 4.OPĆI I POSEBNI TEHNIĈKI UVJETI 4.1. Oplate i skele Skele i oplate moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i štetnih deformacija mogu primiti opterećenja i utjecaje koji nastaju tijekom izvedbe radova. Skela i oplata moraju biti izvedeni tako da se osigurava puna sigurnost radnika i sredstava rada kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih objekata i okoline uopće. Materijali za izradu skela i oplata moraju biti propisane kvalitete. Nadzorni inţenjer treba odobriti oplatu prije poĉetka betoniranja. Kod izrade projekta oplate mora se uzeti u obzir kompaktiranje pomoću vibratora na oplati tamo gdje je to potrebno. Oplata mora sadrţavati sve otvore i detalje prikazane u nacrtima, odnosno traţene od nadzornog inţenjera. Oplata odnosno skela treba osigurati da se beton ne oneĉisti. Obje moraju biti dovoljno ĉvrste i krute da odole pritiscima kod ugradnje i vibriranja i da sprijeĉe ispupĉenja. Nadzorni inţenjer će, tamo gdje mu se ĉini potrebno, traţiti proraĉunski dokaz stabilnosti i progibanja. Nadvišenja oplate dokazuju se raĉunski i geodetski se provjeravaju prije betoniranja. Oplata mora biti toliko vodotijesna da sprijeĉi istjecanje cementnog mlijeka. Ukoliko se za uĉvršćenje oplate rabe metalne šipke od kojih dio ostaje ugraċen u betonu, kraj stalno ugraċenog dijela ne smije biti bliţi površini od 5 cm. Šupljina koja ostaje nakon uklanjanja šipke mora se dobro ispuniti, naroĉito ako se radi o plohama koje će biti izloţene protjecanju vode. Ovakav naĉin uĉvršćenja ne smije se upotrijebiti za vidljive plohe betona. Ţiĉane spojnice za pridrţavanje oplate ne smiju prolaziti kroz vanjske plohe gdje bi bile vidljive. Radne reške moraju biti, gdje god je moguće, horizontalne ili vertikalne i moraju biti na istoj visini zadrţavajući kontinuitet. Pristup oplati i skeli radi ĉišćenja, kontrole i preuzimanja, mora biti osiguran. Oplata mora biti tako izraċena, naroĉito za nosaĉe i konstrukcije izloţene proticanju vode, da se skidanje moţe obaviti lako i bez oštećenja rubova i površine. Površina oplate mora biti oĉišćena od inkrustacija i sveg materijala koji bi mogao štetno djelovati na izloţene vanjske plohe. Kad se oplata premazuje uljem, mora se sprijeĉiti prljanje betona i armature. Oplata, ukoliko je drvena, mora prije betoniranja biti natopljena vodom na svim površinama koje će doći u dodir s betonom i zaštićena od prianjanja za beton premazom vapnom. 18

25 Skidanje oplate se mora izvršiti ĉim je to provedivo, naroĉito tamo gdje oplata ne dozvoljava polijevanje betona, ali nakon što je beton dovoljno oĉvrsnuo. Svi popravci betona trebaju se izvršiti na predviċen naĉin i to što je prije moguće. Oplata se mora skidati prema odreċenom redoslijedu, paţljivo i struĉno, da se izbjegnu oštećenja. Moraju se poduzeti mjere predostroţnosti za sluĉaj neplaniranog kolapsa. Nadzorni inţenjer će odrediti kad se mora, odnosno moţe, skidati oplata. Sve skele (za oplatu, pomoćne i fasadne) moraju se izvesti od zdravoga drva ili ĉeliĉnih cijevi potrebnih dimenzija. Sve skele moraju biti stabilne, ukrućene dijagonalno u popreĉnom i uzduţnom smislu, te solidno vezane sponama i kliještima. Mosnice i ograde trebaju biti takoċer dovoljno ukrućene. Skelama treba dati nadvišenje koje se odreċuje iskustveno u ovisnosti o graċevini ili proraĉunski. ko to traţi nadzorni inţenjer, vanjska skela, s vanjske strane, treba biti prekrivena tršćanim ili lanenim pletivom kako bi se uz općenitu zaštitu osigurala i kvalitetnija izvedba i zaštita fasadnog lica. Skele moraju biti izraċene prema pravilima struke i propisima Pravilnika o higijenskim i tehniĉkim zaštitnim mjerama u graċevinarstvu. Nadzorni inţenjer mora zabraniti izradu i primjenu oplata i skela koje prema njegovom mišljenju ne bi mogle osigurati traţenu kvalitetu lica gotovog betona ili su neprihvatljive kvalitete ili sigurnosti. Prijem gotove skele ili oplate vrši se vizualno, geodetskom kontrolom i ostalom izmjerom. Pregled i prijem gotove skele, oplate i armature vrši nadzorni inţenjer. Bez obzira na odobrenu primjenu skela, oplate i armature, izvoċaĉ snosi punu odgovornost za sigurnost i kvalitetu radova. Transport i ugradnja betona S betoniranjem se moţe poĉeti samo na osnovi pismene potvrde o preuzimanju podloge, skele, oplate i armature te po odobrenju programa betoniranja od nadzornog inţenjera. Beton se mora ugraċivati prema unaprijed izraċenom programu i izabranom sistemu. Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svjeţim betonom ne smije biti duţe od onog koje je utvrċeno u toku prethodnih ispitivanja (promjena konzistencije s vremenom pri raznim temperaturama). Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju smjese betona. U sluĉaju transporta betona auto-miješalicama, poslije praţnjenja auto-miješalice treba oprati bubanj, a prije punjenja treba provjeriti je li ispraţnjena sva voda iz bubnja. Zabranjeno je korigiranje sadrţaja vode u gotovom svjeţem betonu bez prisustva tehnologa za beton. Dozvoljena visina slobodnog pada betona je 1,0 m. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama. Transportna sredstva se ne smiju oslanjati na oplatu ili armaturu kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani poloţaj. 19

26 Svaki zapoĉeti betonski odsjek, konstruktivni dio ili element objekta mora biti neprekidno izbetoniran u opsegu, koji je predviċen programom betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili iskljuĉenja pojedinih ureċaja mehanizacije pogona. ko doċe do neizbjeţnog, nepredvidljivog prekida rada, betoniranje mora biti završeno tako da se na mjestu prekida moţe izraditi konstruktivno i tehnološki odgovarajući radni spoj. Izrada takvog radnog spoja moguća je samo uz odobrenje nadzornog inţenjera. Svjeţi beton mora se ugraċivati vibriranjem u slojevima ĉija debljina ne smije biti veća od 70 cm. Sloj betona koji se ugraċuje mora vibriranjem biti dobro spojen s prethodnim donjim slojem betona. ko doċe do prekida betoniranja, prije nastavka betoniranja površina donjeg sloja betona mora biti dobro oĉišćena ispuhivanjem i ispiranjem, a po potrebi i pjeskarenjem. Beton treba ubaciti što bliţe njegovom konaĉnom poloţaju u konstrukciji da bi se izbjegla segregacija. Smije se vibrirati samo oplatom ukliješten beton. Nije dozvoljeno transportiranje betona pomoću pervibratora. UgraĊeni beton ne smije imati temperaturu veću od 45 C u periodu od 3 dana nakon ugradnje. Betoniranje pri visokim vanjskim temperaturama Niska poĉetna temperatura svjeţeg betona ima višestruko povoljan utjecaj na poboljšanje uvjeta za betoniranje masivnih konstrukcija. Stoga je sniţenje temperature svjeţeg betona i odrţavanje iste u propisanim granicama od posebnog znaĉaja. Za odrţavanje temperature svjeţeg betona unutar dopuštenih 5 C, neophodno je poduzeti sljedeće mjere: -krupne frakcije agregata hladiti raspršivanjem vode po površini deponije, što se ne preporuĉa s frakcijama do 8 mm, zbog poteškoća s odrţavanjem konzistencije betona, -deponije pijeska zaštititi nadstrešnicama, -silose za cement, rezervoare, miješalicu, cijevi itd. zaštititi od sunca bojenjem u bijelo. Ukoliko ovi postupci hlaċenja nisu dostatni, daljnje sniţenje temperature moţe se postići hlaċenjem vode u posebnim postrojenjima (coolerima). Za vrijeme visokih dnevnih temperatura (oko 30 C), kada postoje poteškoće s odrţavanjem dozvoljene temperature svjeţeg betona, poĉetak radova na betoniranju treba pomaknuti prema hladnijem dijelu dana (noć, jutro). Vrijeme od spravljanja betona do ugradnje treba biti što kraće, kako bi se izbjegli problemi pri praţnjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti. UgraĊivanje se mora odvijati brzo i bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omogućiti povezivanje novog betona s prethodnim. U uvjetima vrućeg vremena najpogodnije je njegovanje vodom. Njegovanje treba poĉeti ĉim beton poĉne oĉvršćivati. ko je intenzitet isparavanja blizu kritiĉne granice, površina se moţe finim raspršivanjem vode odrţavati vlaţnom, bez opasnosti od ispiranja. Ĉeliĉne oplate treba rashlaċivati vodom, a podloga prije betoniranja mora biti dobro nakvašena. 0

27 Ukoliko se u svjeţem betonu pojave pukotine, treba ih zatvoriti revibriranjem. Voda koja se upotrebljava za njegovanje ne smije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike izmeċu temperature betona na površini i unutar jezgre ne bi prouzroĉile pojavu pukotina. Stoga je efikasan naĉin njegovanja pokrivanje betona materijalima koji vodu upijaju i zadrţavaju (juta, spuţvasti materijal i sl.) te dodatno prekrivanje plastiĉnom folijom. Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura noć - dan. Betoniranje pri niskim vanjskim temperaturama Betoniranje pri temperaturama niţim od +5 C moguće je uz pridrţavanje mjera za zimsko betoniranje. Upotreba smrznutog agregata u mješavini nije dozvoljena, a zagrijavanje pijeska parom nije preporuĉljivo zbog poteškoća s odrţavanjem konzistencije betona. Pri ugradnji svjeţi beton mora imati minimalnu temperaturu od +6 C, koja se na niţim temperaturama zraka (0 < t < +5 C) moţe postići samo zagrijavanjem vode, pri ĉemu temperatura mješavine agregata i vode prije dodavanja cementa ne smije prijeći +5 C. Temperatura svjeţeg betona u zimskom periodu na mjestu ugradnje mora biti od +6 C do +15 C. Da bi se omogućio normalni tok procesa stvrdnjavanja i sprijeĉilo smrzavanje, odmah poslije ugradnje, beton se toplinski zaštićuje prekrivanjem otvorenih površina izolacijskim materijalima i izolacijom ĉeliĉnih oplata. Toplinska izolacija betona mora biti takva da osigura postizanje najmanje 50 % projektirane ĉvrstoće na pritisak prije nego što beton bude izloţen djelovanju mraza. Pri temperaturama zraka niţim od +5 C, temperatura svjeţeg betona mjeri se najmanje jedanput u toku h. 1

28 5.NĈIN ZBRINJVNJ GRĐEVNOG OTPD Naĉin zbrinjavanja graċevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propis iz tog podruĉja je: Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), koji u sebi sadrţi sve ostale relevantne pravilnike: Pravilnik o vrstama otpada, Pravilnik o postupanju s otpadom Prema navedenom zakonu graċevni otpad spada u inertni otpad jer uopće ne sadrţi ili sadrţi malo tvari koje podlijeţu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugroţavaju okoliš. Nakon završetka radova gradilište treba oĉistiti od otpadaka i suvišnog materijala i okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje. Pravilnikom o vrstama otpada odreċeno je da je proizvoċaĉ otpada ĉija se vrijedna sredstva mogu iskoristiti duţan otpad razvrstavati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za oĉuvanje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Taj pravilnik predviċa slijedeće moguće postupke s otpadom: - kemijsko-fizikalna obrada - biološka obrada - termiĉka obrada - kondicioniranje otpada - odlaganje otpada Kemijsko-fizikalna obrada otpada je obrada kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a moţe biti: neutralizacija, taloţenje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, rezervna osmoza. Biološka obrada je obrada biološkim metodama s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a moţe biti: aerobna i anaerobna razgradnja. Termiĉka obrada je obrada termiĉkim postupkom. Provodi se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a moţe biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, destilacija, sinteriranje, ţarenje, taljenje, zataljivanje u staklo. Kondicioniranje otpada je priprema za odreċeni naĉin obrade ili odlaganja, a moţe biti: usitnjavanje, ovlaţivanje, pakiranje, odvodnjavanje, oprašivanje, oĉvršćivanje te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrţi otpad. S graċevnim otpadom treba postupiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom. Taj pravilnik predviċa moguću termiĉku obradu za slijedeći otpad: -drvo

29 -plastiku -asfalt koji sadrţi katran -katran i proizvodi koji sadrţe katran Kondicioniranjem se moţe obraditi slijedeći otpad: -graċevinski materijali na bazi azbesta -asfalt koji sadrţi katran -asfalt (bez katrana) -katran i proizvodi koji sadrţe katran -izolacijski materijal koji sadrţi azbest -miješani graċevni otpad i otpad od rušenja Najveći dio graċevnog otpada (prethodno obraċen ili neobraċen) moţe se odvesti u najbliţe javno odlagalište otpada: beton, cigle, ploĉice i keramika, graċevinski materijali na bazi gipsa, drvo, staklo, plastika, bakar, bronca, mjed, aluminij, olovo, cink, ţeljezo i ĉelik, kositar, miješani materijali, kablovi, zemlja i kamenje i ostali izolacijski materijali. Nakon završetka radova gradilište treba oĉistiti od otpada i suvišnog materijala, postupiti prema iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje. 3

30 6.UVJETI ODRŢVNJ I PROJEKTIRNI VIJEK TRJNJ Razmatrana graċevinane zahtijeva poseban tretman odrţavanja. Ipak, ukopanost u tlo i relativna blizina agresivne sredine (mora) zahtijevaju povećanu mjeru opreza i pojaĉani nadzor nad svim elementima (konstruktivnim i nekonstruktivnim) graċevina. Tehnološkim mjerama, koje su navedene u ovom projektu pokušalo se dobiti što kvalitetniju i trajniju konstrukciju. U tom smislu neophodno je poštovati mjere za postizanje kvalitete materijala i konstrukcija, kao i posebne tehniĉke uvjete. Radnje u okviru odrţavanja betonskih konstrukcija treba provoditi prema odredbama Priloga J.3. Odrţavanje betonskih konstrukcija, Tehniĉkog propisa za betonske konstrukcije (N.N. 139/09, 14/10, 15/10,136/1) i normama na koje upućuje Prilog J.3., te odgovarajućom primjenom odredaba ostalih priloga Tehniĉkog propisa za betonske konstrukcije (N.N. 139/09, 14/10, 15/10,136/1). Redoviti pregled predmetne graċevine, od strane kvalificiranih osoba, a u svrhu odrţavanja konstrukcije za predmetnu graċevinu treba provoditi najmanje svakih 5 godina (zgrade javne namjene). Izvanredne preglede graċevine provoditi nakon nekog izvanrednog dogaċaja (ekstremne vremenske neprilike, potres, poţar, eksplozija i sliĉno) ili prema zahtjevu inspekcije. Osim ovih pregleda preporuĉuje se da korisnici graċevine vrše godišnje preglede i ukoliko primijete neku nepravilnost na konstrukciji zatraţe redoviti ili izvanredni pregled i prije roka predviċenog ovim projektom. Naĉin obavljanja pregleda ukljuĉuje: - vizualni pregled, u kojeg je ukljuĉeno utvrċivanje poloţaja i veliĉine napuklina i pukotina te drugih oštećenja bitnih za oĉuvanje mehaniĉke otpornosti i stabilnosti graċevine, - utvrċivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okolišu, - utvrċivanje veliĉine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za sluĉaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaniĉke otpornosti i stabilnosti. Nakon obavljenih pregleda konstrukcije potrebno je izraditi dokumentaciju o stanju konstrukcije nakon pregleda sa potrebnim mjerama i radovima na saniranju i odrţavanju konstrukcije. Ovu i drugu dokumentaciju o odrţavanju betonske konstrukcije duţan je trajno ĉuvati vlasnik graċevine. Manje nedostatke moţe ispraviti struĉna osoba (zanatlija) na licu mjesta, a kod većih zahvata vlasnik (ili korisnici) graċevine duţni su postupiti prema potrebnim zahtjevima i mjerama iz dokumentacije o stanju konstrukcije te izvesti neophodne radove odrţavanja, obnove i izmjene ureċaja i dijelova te radove popravka, ojaĉanja i rekonstrukcije. Sve radove pregleda i izvedbe radova na konstrukciji potrebno je povjeriti za to ovlaštenim osobama. 4

31 Norme za ispitivanje i odrţavanje graċevina : HRN ENV 1369 Odrţavanje Smjernice za izradu ugovora o odrţavanju HRN EN Nazivlje u odrţavanju HRN ENV :00 Izvedba betonskih konstrukcija 1. dio: Općenito (ENV :000) HRN U.M1.047:1987 Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim opterećenjem i ispitivanje do sloma HRN EN 4866:1999 Mehaniĉke vibracije i udari Vibracije graċevina Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na graċevine (ISO 4866:1990+Dopuna 1:1994+Dopuna :1996) pren 13791:003 Ocjena tlaĉne ĉvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima HRN ISO :00 Zgrade i druge graċevine Planiranje vijeka uporabe 1. dio: Opća naĉela (ISO :000) HRN ISO :00 Zgrade i druge graċevine Planiranje vijeka uporabe. dio: Postupci predviċanja vijeka uporabe (ISO :001) HRN ISO :004 Zgrade i druge graċevine Planiranje vijeka uporabe 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava (ISO :00) HRN :000 Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: IzvaĊeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlaĉne ĉvrstoće (EN :000) HRN 1504-:001 Svojstva betona u konstrukcijama.dio: Nerozorno ispitivanje OdreĊivanje indeksa sklerometra (EN 1504-:001) nhrn EN Ispitivanje betona u konstrukcijama 3. dio: OdreĊivanje sile ĉupanja (pull-out) (pren :003) HRN EN :004 Ispitivanje betona 4. dio: OdreĊivanje brzine ultrazvuĉnog impulsa (EN :004) HRN EN :001 Ispitivanje oĉvrsloga betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN :000) HRN EN :00 Ispitivanje oĉvrsloga betona 3. dio: Tlaĉna ĉvrstoća ispitnih uzoraka (EN :001) Oĉekivani vijek trajanja graċevina je 50 godina.preduvjet za postizanje oĉekivanog vijeka trajanja je pravilna izvedba te pravilno odrţavanje u skladu s prethodno navedenim zahtjevima te zakonima i pravilima struke. 5

32 7.PLNOVI POZICIJ Planovi pozicija i relevantni tlocrti i presjeci prikazani su u grafiĉkim prilozima. Ploĉe su oznaĉavane velikim slovom P pripadajućim brojem, grede su oznaĉavane velikim slovom G(,G,..) i pripadajućim brojem, stupovi velikim slovom S (S,S3..) i pripadajućim brojem te stepeništa velikim slovom Z (Z100,Z00,..) i pripadajućim brojem. Zbog jednostavnosti grede i stupovi su oznaĉavani prema tipu (dimenzijama). U grafiĉkim prilozima numeriĉkog proraĉuna vidljiva je potrebna koliĉina armature na pojedinim mjestima u ploĉi. Svi raĉunalni proraĉuni su izvršeni raĉunalnim programom Scia Engineer 014. Zbog opširnosti projekta prikazani su samo oni rezultati koji su smatrani relevantnim. Svi ulazni i izlazni podaci se mogu, na zahtjev, dobiti kod autora ovog projekta. Svi ostali podaci i detalji relevantni za predmetni objekt dani su kroz projektna rješenja. Za sve izmjene i dopune konzultirati projektanta. Sva opterećenja uzeta prema: HRN ENV HRN ENV HRN ENV HRN ENV HRN ENV HRN ENV HRN ENV HRN ENV :005 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije 1. dio: Osnove projektiranja (ENV :1994) Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije -1. dio: Djelovanja na konstrukcije Prostorne teţine, vlastite teţine, uporabna opterećenja (ENV :1995) Eurokod 1: Osnove proraĉuna i djelovanja na konstrukcije -. dio: Djelovanja na konstrukcije Djelovanja na konstrukcije izloţene poţaru (ENV :1995) Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije -3. dio: Djelovanja na konstrukcije Opterećenje snijegom (ENV :1995) Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije -4. dio: Djelovanja na konstrukcije Opterećenje vjetrom (ENV :1995) Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije -6. dio: Djelovanja na konstrukcije Djelovanja tijekom izvedbe (ENV :1997) Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije -7. dio: Djelovanja na konstrukcije Izvanredna djelovanja prouzroĉena udarom i eksplozijom (ENV :1998) Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres 1-1. dio: Opća pravila Potresna djelovanja i opći zahtjevi za konstrukcije (ENV :1994) 6

33 8.NLIZ OPTEREĆENJ - debljina B ploĉe: l 6, 3 d m 1 8 cm pl Stalno opterećenje Vlastita teţina Vlastita teţina svih konstruktivnih elementa je automatski ukljuĉena u programskom paketu Scia Engineer. Dodatno stalno optereĉenje a) Ravni krov Tablica 8.1 Slojevi ravnog krova Sloj : d(m) g(kn/m3) d x g(kn/m ) Betonska ploča 0,03 5 0,750 Podmetači 0,03 PE folija Hidroizolacija 0,015x 5,90 0,177 Toplinska izolacija 0,1 3,0 0,30 Parna brana 0,01x 0,15 0,03 Bploča 0,18 Uključena kroz program Žbuka 0,0 19 0,38 Ukupno dodatno stalno opterećenje: g=1,64kn/ m 7

34 b) Pod izmeċu stanova Tablica 8. Slojevi poda između stanova Sloj : d(m) g(kn/m3) d x g(kn/m ) Keramičke pločice 0,0 4 0,48 Cementni estrih 0,05 4 1,5 PE folija Toplinska izolacija 0,03 0,50 0,015 B ploča 0,18 Uključena kroz program Žbuka 0,0 19 0,38 Ukupno dodatno stalno opterećenje: g=,15(kn/m ) c) Pod izmeċu garaţe i prizemlja 8

35 d) Stubište Tablica 8.3 Slojevi poda između graže i prizemlja Sloj : d(m) g(kn/m3) d x g/kn/m ) Keramičke pločice 0,0 4 0,48 Cementni estrih 0,04 4 0,96 PE folija Zvučna izolacija 0,04 0,50 0,0 B ploča 0,18 Uključeno kroz program Toplinska izolacija 0,06 3,00 0,18 Gips ploče 0, ,15 Ukupno dodatno stalno opterećenje: g=1,79(kn/m ) K a m e n e p lo c e,0 c m C e m e n t n i m o rt,0 c m B s tu b e 1 7,5 / 8 c m B p lo c a 1 8,0 c m P o d g le d (ž b u k a ),0 c m Tablica 8.4 Slojevi poda stubišta Sloj : d(m) g(kn/m3) d x g/kn/m ) Kamene ploče 0,0 8 0,56 Cementni mort 0,0 1 0,4 Stepenik 0, ,88 B ploča 0,18 4,50 Žbuka 0,0 19 0,38 Ukupno dodatno stalno opterećenje: g=7.74(kn/m ) 9

36 8.. Promjenjivo opterećenje Minimalno korisno opterećenje za zgrade definirano je u EC Ovo korisno opterećenje je najmanje koje se smije primijeniti na zgradama. Na zahtjev investitora ili pri procjeni projektanta smije se koristiti i veće opterećenje. Za potrebe proraĉuna, a prema EC korištena su sljedeća opterećenja: Ravni krov: q=1,0 kn/m Stambeni prostori: q=,0 kn/m Stubišta i uredi: q=3,0 kn/m Garaţa: q=,0 kn/m Opterećenje snijegom Predmetni objekti se nalaze u Splitu. Prema prijedlogu ND-a i istraţivanja opterećenja snijegom na podruĉju republike Hrvatske (K. Zaninović, M. Gajić-Ĉapka, B. ndroić, I. Dţeba, D. Dujmović - OdreĊivanje karakteristiĉnog opterećenja snijegom, GraĊevinar, 6, 59, 001.), te preporukama europske norme ENV :1995, karakteristiĉno opterećenje snijegom je s 0.14 kn m (Zona III). k Opterećenje snijegom se razmatra u kombinaciji s vjetrom, kako je to ranije prikazano. 30

37 8... Opterećenje vjetrom Opterećenje vjetrom definirano je Eurokodom Djelovanje vjetra (Eurocode 1: ctions on structures - General actions - Part 1-4: Wind actions). v (ili v - u prednormi) je osnovna poredbena brzina vjetra ovisna o geografskom b 0 ref 0 poloţaju objekta (dana na mapi na sljedećoj stranici). Osnovna poredbena vrijednost brzine vjetra je karakteristiĉna srednja 10-minutna vrijednost brzine vjetra, neovisna o smjeru vjetra, vremenu i godišnjem dobu, na 10 m iznad površine otvorenog terena, koji moţe biti obrastao travom i grmljem i manjim preprekama. Vrijednost osnovne poredbene brzine vjetra v (na mapi) dodatno se korigira s obzirom na b 0 smjer vjetra, godišnje doba i nadmorsku visinu, te se tako dobiva poredbena (referentna) brzina vjetra: v c c c v b D IR TEM LT bo Koeficijent smjera vjetra ( c D IR uzima se za cijelo podruĉje Hrvatske: c 1, 0. D IR ) proizlazi iz odnosa brzine vjetra za razliĉiti smjer vjetra i Koeficijent godišnjeg doba ( c T E M ) uzima se za cijelo podruĉje Hrvatske: c 1, 0. T E M Koeficijent nadmorske visine ( c L T ) koji obuhvaća povećanje brzine vjetra s nadmorskom visinom, zbog ograniĉenog broja mjernih mjesta na planinskom podruĉju Republike Hrvatske nije moguće egzaktno odrediti, te se koristi izraz c L T 1 0, a s gdje je as = nadmorska visina mjesta u (m). 31

38 Srednja brzina vjetra na nekoj visini z: v ( z ) c ( z ) c ( z ) v m r 0 b m in c ( z ) k ln z / z z a z z z r r 0 m in m a x c ( z ) c ( z ) z a z z k o e fic ije n t h r a p a v o s ti r r z 0 k 0,1 9 k o e fic ije n t te r e n a ( d a n u ta b lic i ) r z o. II o 1.0 c z k o e fic ije n t to p o g r a fije u g la v n o m s e u z im a m in 3

39 OdreĊivanje koeficijenta vanjskog tlaka cpe 1) Referentna visina objekta ze odreċuje se prema odnosu h/b Slika 8.1 Referentna visina ze u ovisnosti o h i b, te odgovarajući profil brzina 33

40 ) Podjela zgrade na zone vertikalni zidovi Slika 8. Podjela na zone,b,c,d i E u ovisnosti o e i d Tablica 8.5 Preporučene vrijednosti koeficijenta vanjskog tlaka za vertikalne zidove tlocrtno pravokutnih zgrada 34

41 ravni krov Slika 8.3 Podjela ravnog krova na zone F,G,H i I 35

42 Tablica 8.6 Preporučene vrijednosti koeficijenta vanjskog tlaka za ravne krovove OdreĊivanje koeficijenta unutarnjeg tlaka cpi Maksimalni koeficijent unutarnjeg tlaka je 0,8, a minimalni koeficijent unutarnjeg tlaka (podtlak) je -0,5. Rezultirajuća sila vjetra na vanjske i unutarnje plohe (we i wi) se rasporedi prema shemi prikazanoj na slici 6.8. te se zbrajanjem odnosno oduzimanjem rezultirajuće sile vjetra dobije ekvivalentna sila vjetra na plohu. Slika 8.4 Tlak na površine 36

43 Rezultati proraĉuna zgrade smjer x Tablica 8.7 Proračun maksimalnog tlaka brzine vjetra qp v b,0 =35m/s,k r =0,34,z min =10m, z 0 =1m z e (m) 15,60 v b,0 (m/s) 35 a s (m) 60 c LT 1,006 c DIR 1 c TEM 1 v b (m/s) 35,1 c r (z) 0,643 k r 0,34 z=z min 15,60 z 0 1 c 0 1 v m (z),64 lv(z) 0,364 ρ zr (kg/m 3 ) 1,5 q p (z) 1,137 z e =15, 60m q p (kn /m ) c Pe =c Pe,10 c Pi - max Tablica 8.8 Proračun ekvivalentnog opterećenja vjetrom wekv c Pi - min w e (kn /m ) w i - max(kn/ m ) w i - min(kn/ m ) w uk - max(kn/m ) w uk - min(kn/m ) w ekv - min(kn/m ) 1,137-1, 0,8-0,5-1,364 0,910-0,569 -,74-0,796 -,74 B 1,137-0,8 0,8-0,5-0,910 0,910-0,569-1,819-0,341-1,819 D 1,137 0,8 0,8-0,5 0,910 0,910-0,569 0,000 1,478 1,478 E 1,137-0,5 0,8-0,5-0,569 0,910-0,569-1,478 0,000-1,478 37

44 smjer y Tablica 8.9 Proračun maksimalnog tlaka brzine vjetra qp v b,0 =35m/s,k r =0,34,z min =10m, z 0 =1m z e (m) 13,30 15,60 v b,0 (m/s) a s (m) c LT 1,006 1,006 c DIR 1 1 c TEM 1 1 v b (m/s) 35,1 35,1 c r (z) 0,606 0,643 k r 0,34 0,34 z=z min 13,30 15,60 z c v m (z) 1,34,64 lv(z) 0,386 0,364 ρ zr (kg/m 3 ) 1,5 1,5 q p (z) 1,054 1,137 Tablica 8.10 Proračun ekvivalentnog opterećenja vjetrom wekv z e =13,30m q p (kn/ m ) c Pe = c Pe,1 0 c Pi - max c Pi - min w e (kn /m ) w i - max(kn/ m ) w i - min(kn/ m ) w uk - max(kn/ m ) w uk - min(kn/m ) w ekv - min(kn/m ) 1,054-1, 0,8-0,5-1,65 0,843-0,57 -,108-0,738 -,108 B 1,054-0,8 0,8-0,5-0,843 0,843-0,57-1,686-0,316-1,686 C 1,054-0,5 0,8-0,5-0,57 0,843-0,57-1,370 0,000-1,370 D 1,054 0,8 0,8-0,5 0,843 0,843-0,57 0,000 1,370 1,370 E 1,054-0,5 0,8-0,5-0,57 0,843-0,57-0,843 0,57-0,843 z e =15,60m q p (kn/ m ) c Pe = c Pe,1 0 c Pi - max c Pi - min w e (kn/ m ) w i - max(kn/ m ) w i - min(kn/ m ) w uk - max(kn/ m ) w uk - min(kn/m ) wekvmin(kn/m ) 1,054-1, 0,8-0,5-1,65 0,843-0,57 -,108-0,738 -,108 B 1,054-0,8 0,8-0,5-0,843 0,843-0,57-1,686-0,316-1,686 C 1,054-0,5 0,8-0,5-0,57 0,843-0,57-1,370 0,000-1,370 D 1,054 0,8 0,8-0,5 0,843 0,843-0,57 0,000 1,370 1,370 E 1,054-0,5 0,8-0,5-0,57 0,843-0,57-1,370 0,000-1,370 38

45 8.3. Izvanredno opterećenje Seizmiĉko opterećenje Za proraĉun seizmiĉkog opterećenja korištena je višemodalna spektralna analiza. Pri izraĉunu masa korištena je kombinacija stalnog opterećenja (teţina konstrukcije i dodatno stalno opterećenje) i 30 % pokretnog opterećenja. Proraĉun je proveden pomoću raĉunalnog programa Scia Engineer s ulaznim podacima navedenim u tablici XX. Raĉunsko ubrzanje je za povratni period 475 godina. Klasa tla Računsko ubrzanje tla ag 0,g Koeficijent računskog ubrzanja tla α 0, Faktor tla S za klasu tla 1 Donja vrijednost faktora horizontalnog spektra 0, odziva β Granični periodi osciliranja za klasu tla T B =0,15s T C =0,40s T D =,0s 39

46 Slika 8.5 Upotrijebljeni parametri u proračunu Slika 8.6 Normirani računski spektar odziva 40

47 9.NUMERIĈKI MODEL Numeriĉki model je izraċen u raĉunalnom programu Scia Engineer. Modelom su obuhvaćene sve ploĉe, stupovi i ab-zidovi. Model je opterećen stalnim opterećenjem (vlastita teţina konstrukcije i nekonstruktivnih elemenata), te korisnim opterećenjem, pri ĉemu su sva opterećenja zadana kao raspodijeljena opterećenja po ploĉama. Zidovi su armiranobetonski debljine 30 cm, modelirani kao D elementi. Stupovi su kvadratnog popreĉnog presjeka, modelirani kao štapni elementi. MeĊukatne konstrukcije su pune armiranobetonske ploĉe debljine 18 cm, modelirane kao ploĉasti elementi. Grede imaju popreĉni presjek 30x100 cm te su modelirane kao štapni elementi. Svi nosivi elementi su klase betona C 30/37 te kvalitete ĉelika B 500B. Za potrebe analize na potres izvršena je višemodalna analiza na modelu. Proraĉun konstrukcije izvršen je metodom spektra odgovora. Rezultati numeriĉkog proraĉuna su prikazani za raĉunsko (graniĉno, ultimativno) opterećenje, koje se dobiva kao kombinacija stalnog, pokretnog i potresnog opterećenja, prema izrazima: U potresnom opterećenju S x je ukljuĉeno 30% potresnog opterećenja iz suprotnog smjera, tj. y smjera. Isto vrijedi i za potresno opterećenje S y. U nastavku je prvo dan prikaz modela, a potom rezultata dobivenih numeriĉkom analizom. 41

48 Slika 9.1 Prikaz numeričkog modela 9.1. Rezultati dinamiĉke analize Prikaz aktivacije masa 4

49 Skupljeno je prosjeĉno 85% mase u svakom smijeru za 50 modova. Iz izgleda modova vidljivo je da je aktivirana masa jednoliko raspodijeljena po objektima, i da je s toga moguće ekstrapolirati silu. Stoga je svaki smjer navuĉen na 100% sile, tako da je ukupna sila mnoţena sa koeficijentom 100/85% po smjeru Grafiĉki prikaz deformacije usljed nekoliko modova osciliranja Slika 9. Translacija u smjeru globalne osi y; mod 1;T=0.00 s 43

50 Slika 9.3 Translacija u smjeru globalne osi x; mod ;T= s Slika 9.4 Torzija oko globalne osi z; mod 3;T= s 44

51 10. DIMENZIONIRNJE HORIZONTLNIH ELEMENT KONSTRUKCIJE Proraĉun ploĉe iznad garaţe Rezultati proraĉuna Slika 10.1 Momenti za proračun ploče prizemlja u polju, GSN-K5 Slika 10. Momenti za proračun ploče prizemlja na ležaju, GSN-K5 45

52 Marita Dražić Dimenzioniranje na savijanje (d=18cm) s 1 = Q Postupak dimenzioniranja: C30/37 f cd = f ck γ c = 30 1,5 = 0,0 MPa; f cd =,00 kn/cm B 500B f yd = f yk γ c = 500 1,15 = 434,8 MPa; f yd = 43,48 kn/cm b=100 cm; h=18 cm; d=14.5 cm μ sds = 0,159; ζ 0,9; ε c ε s = 3,5/10 M Rd,c,lim = μ Rd,lim b d f cd = 0,159 b d f cd M Rd,s,lim = s ζ d f yd s1,min = 0,1% b h = 0, = 1,8 cm s1,max =,0% b h = 0, = 36 cm U sljedećoj tablici prikazani su ultimativni momenti nosivosti za odabranu mreţastu armaturu za dimenzije ploĉe prema prethodnoj slici: Mreţa Moment nosivosti betona Moment nosivosti armature Postotak Površina s1 M Rd,c,lim M Rd,s,lim armature [cm /m'] [knm] [knm] % R/Q ,03 66,86 8,55 0,35 R/Q ,36 66,86 36,10 0,44 R/Q ,85 66,86 44,56 0,54 Sva armatura je veća od minimalne i manja od maksimalne. Zbog preraspodjele kod dugotrajnih efekata armaturu u polju uvijek birati veću od izraĉunate, a armaturu na leţajevima u skladu s izraĉunatom. Skica armature prikazana je u grafiĉkim prilozima. ko se u obzir uzmu i preklopi 40 cm: Mreţa Moment nosivosti betona Moment nosivosti armature Postotak Površina s1 M Rd,c,lim M Rd,s,lim armature [cm /m'] [knm] [knm] % R/Q ,94 66,86 33,75 0,41 R/Q ,5 66,86 4,67 0,5 R/Q ,8 66,86 5,66 0,64 rmatura ploĉe gornja zona: R

53 Kontrola pukotina Mjerodavni momenti u ploĉi su dobiveni kroz numeriĉki model. Koriste se rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja ( e 1.0 g 1.0 q ). Graniĉna vrijednost širine pukotine: w 0.3 m m (EC-) g Proraĉunska vrijednost širine pukotine: (EC-): w S ( ) w, m ax k r sm sm g Slika 10.3 Maximalni momenti savijanja za proračun ploče nad garažom za kombinaciju GSU-K1 47

54 c h d x Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment u polju: M Ed =.35 knm rmatura ploĉe donja zona: Q-636, preklop 40 cm ( s , 3 6 =7,5 cm /m). 0 Skica armature u polju: s 1 = Q Slika Skica armature ploĉe u polju b = 100,0 cm d = 14,5 cm h = 18,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 7,5 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 3,5 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed =,4 knm k t = 0,40 s s = 1,34 MN/m x = 3, cm r p,eff = 0,0086 (e sm -e cm ) = 0, < 0.6 s s /E s = 0, Ø = 9,0 mm c = 3,00 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 80,03 mm w k = s r,max (e sm -e cm ) = 0,186 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b=100 cm.5 d1 Pukotine zadovoljavaju! 48

55 x h d 1.5 d c Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment na leţaju: M Ed = 3,00 knm rmatura ploĉe gornja zona: R-636, preklop 100 cm ( s , 3 6 =9,5 cm /m). 0 Skica armature na leţaju: s 1 = R Slika10.5. Skica armature ploĉe na leţaju b = 100,0 cm d = 14,5 cm h = 18,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 9,5 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 3,5 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed = 3,0 knm k t = 0,40 s s = 59,59 MN/m x = 3,5 cm r p,eff = 0,0106 (e sm -e cm ) = 0, < 0.6 s s /E s = 0, Ø = 9,0 mm c = 3,00 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 46,73 mm w k = s r,max (e sm -e cm ) = 0,19 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b=100 cm Pukotine zadovoljavaju! 49

56 Kontrola progiba Progibi ploĉa su takoċer dobiveni kroz numeriĉki model. TakoĊer se koriste rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja ( q 1.0 g 1.0 p ). Slika 10.6 Maximalni progib za ploču nad garažom za kombinaciju GSU-K1 Progib ploĉe iznad garaţe Graniĉna vrijednost progiba ploĉe u polju:, Graniĉni progib: l g 60 f cm p d o p Ed 1 k l to t r M to t.3 5 k N m k koeficijent ovisan o statiĉkom sustavu i opterećenju 48 l 60 cm raspon elementa r 1 tot 1 r m r 1 csm r tot r m r csm ukupna zakrivljenost elementa zakrivljenost zbog opterećenja i puzanja zakrivljenost zbog skupljanja 50

57 E cm f ( 8) 9500 (30 8) ck 3000N/mm modul elastiĉnosti betona / modul elastiĉnosti ĉelika s E N m m e E E s cm ,5 omjer modula elastiĉnosti ĉelika i betona I I I p e s1 h d s h d 1 moment tromosti za neraspucano stanje I I c m 4 1 M Ed 0, r E I cm I c, eff I x bd e l s c m b e l s1 poloţaj neutralne osi I II b x 1 3 x b x e s1 d x x d s moment tromosti za raspucalo stanje I II I II cm 4 1 M Ed r E I c m II c, e ff II 3 3 M b h 3 cr ; M f ; f 0.3 f ; f M P a z 6 s r c r c tm c tm c k c k s f 0.3 f , 9 M P a c tm c k sr M k N c m 1 5, 6 6 k N m cr 6 M M 1566 kn c r c r z x 3. 5 c m s d s 3 3 M P a 51

58 M M kn z x 3. 5 cm s1 d s1 3 3 E d sd s1 M P a 1 0, cm r I 1 0, c m rii sr 1 1 s koeficijent raspodjele 1 1 0,5 koeficijent koji uzima u obzir vrstu armature koeficijent koji uzima u obzir trajanje opterećenja sr , r r r c m m I II to t s 1 k l cm cm lim r to t Odabrane dimezije ploĉe i armature zadovoljavaju u pogledu progiba! Iz estetskih razloga svim ploĉama pri izradi dati nadvišenje od 1.0 cm u sredini. 5

59 Marita Dražić 10.. Proraĉun ploĉe. kata Rezultati proraĉuna Slika 10.7 Momenti za proračun ploče.kata na ležaju i u polju, GSN-K Dimenzioniranje na savijanje (d=18cm) s 1 = Q Postupak dimenzioniranja: C30/37 f cd = f ck γ c = 30 1,5 = 0,0 MPa; f cd =,00 kn/cm B 500B f yd = f yk γ c = 500 1,15 = 434,8 MPa; f yd = 43,48 kn/cm b=100 cm; h=18 cm; d=14.5 cm μ sds = 0,159; ζ 0,9; ε c ε s = 3,5/10 M Rd,c,lim = μ Rd,lim b d f cd = 0,159 b d f cd M Rd,s,lim = s ζ d f yd s1,min = 0,1% b h = 0, = 1,8 cm s1,max =,0% b h = 0, = 36 cm 53

60 U sljedećoj tablici prikazani su ultimativni momenti nosivosti za odabranu mreţastu armaturu za dimenzije ploĉe prema prethodnoj slici: Mreţa Moment nosivosti betona Moment nosivosti armature Postotak Površina s1 M Rd,c,lim M Rd,s,lim armature [cm /m'] [knm] [knm] % R/Q ,03 6,44 8,86 1,1 R/Q ,36 6,44 11,0 1,41 R/Q ,85 6,44 13,83 1,74 Sva armatura je veća od minimalne i manja od maksimalne. Zbog preraspodjele kod dugotrajnih efekata armaturu u polju uvijek birati veću od izraĉunate, a armaturu na leţajevima u skladu s izraĉunatom. Skica armature prikazana je u grafiĉkim prilozima. ko se u obzir uzmu i preklopi 40 cm: Mreţa Moment nosivosti betona Moment nosivosti armature Postotak Površina s1 M Rd,c,lim M Rd,s,lim armature [cm /m'] [knm] [knm] % R/Q ,94 66,86 33,75 0,41 R/Q ,5 66,86 4,67 0,5 R/Q ,8 66,86 5,66 0,64 rmatura ploĉe gornja zona: R Kontrola pukotina Mjerodavni momenti u ploĉi su dobiveni kroz numeriĉki model. Koriste se rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja ( e 1.0 g 1.0 q ). Graniĉna vrijednost širine pukotine: w 0.3 m m (EC-) g Proraĉunska vrijednost širine pukotine: (EC-): w S ( ) w, m ax k r sm sm g 54

61 c h d x Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment u polju: M Ed =19,16 knm rmatura ploĉe donja zona: Q-636, preklop 40 cm ( s , 3 6 =7,5 cm /m). 0 Skica armature u polju: s 1 = Q Slika Skica armature ploĉe u polju b = 100,0 cm d = 14,5 cm h = 18,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 7,5 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 3,5 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed = 19, knm k t = 0,40 s s = 189,75 MN/m x = 3, cm r p,eff = 0,0086 (e sm -e cm ) = 0,00039 < 0.6 s s /E s = 0, Ø = 9,0 mm c = 3,00 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 80,03 mm w k = s r,max (e sm -e cm ) = 0,159 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b=100 cm.5 d1 Pukotine zadovoljavaju! 55

62 x h d 1.5 d c Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment na leţaju: M Ed = 39,43 knm rmatura ploĉe gornja zona: R-636, preklop 100 cm ( s , 3 6 =9,5 cm /m). 0 Skica armature na leţaju: s 1 = R Slika10.9. Skica armature ploĉe na leţaju b = 100,0 cm d = 14,5 cm h = 18,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 9,5 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 3,5 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed = 3,0 knm k t = 0,40 s s = 59,59 MN/m x = 3,5 cm r p,eff = 0,0106 (e sm -e cm ) = 0, < 0.6 s s /E s = 0, Ø = 9,0 mm c = 3,00 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 46,73 mm w k = s r,max (e sm -e cm ) = 0,19 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b=100 cm Pukotine zadovoljavaju! 56

63 10..4.Kontrola progiba Progibi ploĉa su takoċer dobiveni kroz numeriĉki model. TakoĊer se koriste rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja ( q 1.0 g 1.0 p ). Slika Maximalni progib za ploče katova za kombinaciju GSU-K3 a)progib ploĉe katova Graniĉna vrijednost progiba ploĉe u polju:, Graniĉni progib: l g 660 f cm p d o p Ed 1 k l to t r M to t 1 9,1 6 k N m k koeficijent ovisan o statiĉkom sustavu i opterećenju 48 l 660 cm raspon elementa r 1 tot 1 r m r 1 csm r tot r m ukupna zakrivljenost elementa zakrivljenost zbog opterećenja i puzanja 57

64 r csm zakrivljenost zbog skupljanja E cm f ( 8) 9500 (30 8) ck 3000N/mm modul elastiĉnosti betona / modul elastiĉnosti ĉelika s E N m m e E E s cm ,5 omjer modula elastiĉnosti ĉelika i betona I I I p e s1 h d s h d 1 moment tromosti za neraspucano stanje I I , c m 4 1 M Ed 0, r E I cm I c, eff I x bd e l s c m b e l s1 poloţaj neutralne osi I II b x 1 3 x b x e s1 d x x d s moment tromosti za raspucalo stanje I II , I II cm 4 1 M Ed 0, r E I cm II c, e ff II 58

65 3 3 M b h 3 cr ; M f ; f 0.3 f ; f M P a z 6 s r c r c tm c tm c k c k s f 0.3 f , 9 M P a c tm c k sr M k N c m 1 5, 6 6 k N m cr 6 M M 1566 kn c r c r z x 3. 5 c m s d s 3 3 M P a M M 1 9, kn z x 3, 5 cm s1 d s1 3 3 E d sd s1 M P a 1 0, cm r I 1 0, cm rii sr 1 1 s koeficijent raspodjele 1 1 0,5 koeficijent koji uzima u obzir vrstu armature koeficijent koji uzima u obzir trajanje opterećenja sr , r r r c m m I II to t s 1 k l cm cm lim r to t Odabrane dimezije ploĉe i armature zadovoljavaju u pogledu progiba! Iz estetskih razloga svim ploĉama pri izradi dati nadvišenje od 1.0 cm u sredini. 59

66 10.3 Proraĉun greda - greda 30x60 cm (polje i leţajevi) Grede su, kako je ranije naglašeno, modelirane zajedno s ploĉom raĉunalnim programom ''Scia Engineer 015'' Rezultati proraĉuna Proraĉun je proveden za više kombinacija, dok je prikazan samo rezultat kritiĉne kombinacije. Slika 10.1 Maximalni moment savijanja My za kombinaciju K5 za grede 30x60 cm Slika Maximalna poprečna sila za kombinaciju K5za grede 30x60 cm 60

67 Proraĉun greda 30x60cm na savijanje Postupak dimenzioniranja: b =30.0 cm h =60.0 cm h p =18.0cm d 1 = 5.0 cm d =h d 1 =55.0 cm b eff =b+(l 0 l y ) 5.0=30+( ) 5.0 =135cm M Ed 1 0 9,1 4 kn m C 30/37 f f cd = ck c = = 0.0 MPa; f cd =.0 kn/cm B 500B f yd = f yk s = = 435 MPa; f yd = 43.5 kn/cm ; sd s c s M b d f b d f R d, c,lim sd s cd c d M d f R d, s,lim s s yd 0.1 % b h c m s1, m in.0 % b h c m s1, m a x U tablici su prikazani ultimativni momenti nosivosti za odabranu šipkastu armaturu, grede 30x60cm: 61

68 Šipke Površina s1 Moment nosivosti betona M Rd,c,lim Moment nosivosti armature M Rd,s,lim Postotak armature [cm /m'] [knm] [knm] % 3 Ø 11,40 343,44 67,88 0,63 3 Ø 18 7,63 343,44 179,3 0,4 3 Ø 1 3,39 343,44 79,63 0,19 U prilozima numeriĉkog proraĉuna prikazani su momenti savijanja za svaku gredu i za svaki smjer. Odabrana armatura za sve grede i skica armiranja greda prikazani su u grafiĉkim prilozima. 6

69 Proraĉun greda na popreĉnu silu - greda 30x60 cm C 30/37 f cd =30/1.5=0.0 MPa τ Rd =0.34 MPa Raĉunske popreĉne sile: V Ed,max = 91,06 kn / 3 V C k f k b d R d, C R d l c k 1 c p w u z u v je t V ( k ) b d g d je je C b w R d c R d, c m in 1 c p w 0,1 8 / 0,1 8 / 1, 5 0, c m d c m k d 550 k cp s c m w c s l b d 1650 N 0.0 M P a 0. f 4.0 M P a cd c m in 3 / 1 / k f ck V C k, 100 f R d C R d l c k k b d 1 c p w V R d, C R d, c m in 1 c p w 1 / 3 1 / V ( k ) b d ( ) kn k N V 0.5 f b d R d, m a x c d w V Rd, m a x 0.6 (1 f ck ) 0.6 (1 35 ) k N V V s Ed Rd w m f z s w y w, d V Es c m Odabrane minimalne spone: Ø10/10 cm ( sw =0.79 cm ) 63

70 Kontrola pukotina Mjerodavni momenti u gredama 30x60cm su dobiveni kroz numeriĉki model. Koriste se rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja ( e 1.0 g 1.0 q ). Graniĉna vrijednost širine pukotine: w 0.3 m m (EC-) g Proraĉunska vrijednost širine pukotine: (EC-): w S ( ) w, m ax k r sm sm g Slika Maximalni moment savijanja My za kombinaciju GSU-K za grede 30x60cm 64

71 c h d x Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment u polju: M Ed =68.13 knm rmatura grede3ø cm s1 b = 30,0 cm d = 55,0 cm h = 60,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 6,03 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 5,0 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed = 68,1 knm k t = 0,40 s = 19,3 MN/m x = 10,45 cm p,eff = 0,0161 sm cm = 0, > 0.6 s /E s = 0, Ø = 16,0 mm c =,50 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 54,15 mm w k = s r,max ( sm cm ) = 0,178 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b.5 d1 Pukotine zadovoljavaju! 65

72 c h d x Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment na leţaju: M Ed =86.47 knm rmatura grede 3Ø cm s1 b = 30,0 cm d = 55,0 cm h = 60,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 7,63 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 5,0 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed = 86,5 knm k t = 0,40 s = 1,64 MN/m x = 11,60 cm p,eff = 0,003 sm cm = 0, > 0.6 s /E s = 0, Ø = 18,0 mm c =,50 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 35,39 mm w k = s r,max ( sm cm ) = 0,186 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b.5 d1 Pukotine zadovoljavaju! 66

73 Kontrola progiba Progibi ploĉa su takoċer dobiveni kroz numeriĉki model. TakoĊer se koriste rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja ( q 1.0 g 1.0 p ). Slika Maximalni moment savijanja My za kombinaciju GSU-K za grede 30x60 Graniĉna vrijednost progiba grede u polju:, Graniĉni progib: l g 750 f 3.0 c m p d o p Ed 1 k l to t r M to t k N m k koeficijent ovisan o statiĉkom sustavu i opterećenju 48 l 750 cm raspon elementa r 1 tot 1 r m r 1 csm r tot r m r csm ukupna zakrivljenost elementa zakrivljenost zbog opterećenja i puzanja zakrivljenost zbog skupljanja 67

74 E cm f ( 8) 9500 (30 8) ck 3000N/mm modul elastiĉnosti betona / modul elastiĉnosti ĉelika s E N m m e E E s cm ,5 omjer modula elastiĉnosti ĉelika i betona I I I p e s1 h d s h d 1 moment tromosti za neraspucano stanje I I , c m 4 1 M Ed 0, r E I cm I c, e ff I x bd e l s c m b e l s1 poloţaj neutralne osi I II b x 1 3 x b x e s1 d x x d s moment tromosti za raspucalo stanje I II , , I II cm 4 1 M Ed 0, r E I cm II c, e ff II 3 3 M b h 3 cr ; M f ; f 0.3 f ; f M P a z 6 s r c r c tm c tm c k c k s f 0.3 f , 9 M P a c tm c k sr M k N c m 5. 0 k N m cr 6 M M 50 kn c r c r z x 1 c m s d s 3 3 M P a 68

75 M M 8647 kn E d sd M P a s1 z x cm s1 d s , cm r I 1 0, cm rii sr 1 1 s koeficijent raspodjele 1 1 0,5 koeficijent koji uzima u obzir vrstu armature koeficijent koji uzima u obzir trajanje opterećenja sr , r r r c m m I II to t s 1 k l cm 3 cm lim r to t Odabrane dimezije grede i armature zadovoljavaju u pogledu progiba! 69

76 10.4 Proraĉun greda - greda 30x30 cm (polje i leţajevi) Grede su, kako je ranije naglašeno, modelirane zajedno s ploĉom raĉunalnim programom ''Scia Engineer 015'' Rezultati proraĉuna Proraĉun je proveden za više kombinacija, dok je prikazan samo rezultat kritiĉne kombinacije za prvi kat. Slika Maximalni moment savijanja My za kombinaciju K5 za grede 30x30 Slika Maximalna poprečna sila za kombinaciju K5 za grede 30x30 70

77 Proraĉun greda 30x30cm na savijanje Postupak dimenzioniranja: b =30.0 cm h =30.0 cm h p =18.0cm d 1 = 5.0 cm d =h d 1 =5.0 cm b eff =b+(l 0 l y ) 5.0=30+( ) 5.0 =1.4cm M Ed kn m C 30/37 f f cd = ck c = = 0.0 MPa; f cd =.0 kn/cm B 500B f yd = f yk s = = 435 MPa; f yd = 43.5 kn/cm ; sd s c s M b d f b d f R d, c,lim sd s cd c d M d f R d, s,lim s s yd 0.1 % b h c m s1, m in.0 % b h c m s1, m a x 71

78 U tablici su prikazani ultimativni momenti nosivosti za odabranu šipkastu armaturu, grede 30x60cm: Šipke Površina s1 Moment nosivosti betona M Rd,c,lim Moment nosivosti armature M Rd,s,lim Postotak armature [cm /m'] [knm] [knm] % 3 Ø 11,40 85,86 133,94 1,7 3 Ø 18 7,63 85,86 89,61 0,85 3 Ø 1 3,39 85,86 39,8 0,38 U prilozima numeriĉkog proraĉuna prikazani su momenti savijanja za svaku gredu i za svaki smjer. Odabrana armatura za sve grede i skica armiranja greda prikazani su u grafiĉkim prilozima. 7

79 Proraĉun greda na popreĉnu silu - greda 30x30 cm C 30/37 f cd =30/1.5=0.0 MPa τ Rd =0.34 MPa Raĉunske popreĉne sile: V Ed,max = kn V C k f k b d R d, C R d l c k 1 c p w / 3 u z u v je t V ( k ) b d g d je je C b w R d c R d, c m in 1 c p w 0,1 8 / 0,1 8 / 1, 5 0, c m d 5.0 c m k d 50 k cp s c m w N c s l b d 750 c 0.0 M P a 0. f 4.0 M P a cd m in 3 / 1 / k f ck R d, C V C k 100 f k b d R d, C R d l c k 1 c p w V 1 / 3 R d, c m in 1 c p w 1 / k N V ( k ) b d ( ) Odabrane konstruktivne spone: Ø10/30 cm ( sw =0.79 cm ) 73

80 Kontrola pukotina Mjerodavni momenti u gredama 30x30cm su dobiveni kroz numeriĉki model. Koriste se rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja e 1.0 g 1.0 q ( ). Graniĉna vrijednost širine pukotine: w 0.3 m m (EC-) g Proraĉunska vrijednost širine pukotine: (EC-): w S ( ) w, m ax k r sm sm g Slika Maximalni moment savijanja My za kombinaciju GSU-K za grede 30x30 cm 74

81 c h d x Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment u polju: M Ed =10.38 knm rmatura grede3ø cm s1 b = 30,0 cm d = 5,0 cm h = 30,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 6,03 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 5,0 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed = 10,4 knm k t = 0,40 s = 75,61 MN/m x = 6,70 cm p,eff = 0,0161 sm cm = -0, < 0.6 s /E s = 0,0007 Ø = 16,0 mm c =,50 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 54,15 mm w k = s r,max ( sm cm ) = 0,058 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b.5 d1 Pukotine zadovoljavaju! 75

82 c h d x Marita Dražić Maksimalni eksploatacijski (radni) moment na leţaju: M Ed =9.88 knm rmatura grede 3Ø cm s1 b = 30,0 cm d = 5,0 cm h = 30,0 cm f ck = 30,0 MN/m f ctm =,90 MN/m w g = 0,30 mm s1 = 7,63 cm s = 0,00 cm d 1 = d = 5,0 cm E s = 00,00 GN/m E cm = 3,80 GN/m e = E s /E cm = 6,10 M Ed = 9,9 knm k t = 0,40 s = 57,46 MN/m x = 7,39 cm p,eff = 0,003 sm cm = -0, < 0.6 s /E s = 0,00017 Ø = 18,0 mm c =,50 cm k 1 = 0,8 k = 0,50 k 3 = 3,4 k 4 = 0,43 s r,max = 35,39 mm w k = s r,max ( sm cm ) = 0,041 mm < w g d 1 d M Ed s s1 b.5 d1 Pukotine zadovoljavaju! 76

83 Kontrola progiba Progibi ploĉa su takoċer dobiveni kroz numeriĉki model. TakoĊer se koriste rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja ( q 1.0 g 1.0 p ). Slika Maximalni moment savijanja My za kombinaciju GSU-K za grede 30x30cm Graniĉna vrijednost progiba grede u polju:, l g 660 f p d o p , 6 4 cm Graniĉni progib: Ed 1 k l to t r M to t k N m k koeficijent ovisan o statiĉkom sustavu i opterećenju 48 l 660 cm raspon elementa r 1 tot 1 r m r 1 csm r tot r m r csm ukupna zakrivljenost elementa zakrivljenost zbog opterećenja i puzanja zakrivljenost zbog skupljanja E cm f ( 8) 9500 (30 8) ck 3000N/mm 77 modul elastiĉnosti betona

84 / modul elastiĉnosti ĉelika s E N m m e E E s cm ,5 omjer modula elastiĉnosti ĉelika i betona I I I p e s1 h d s h d 1 moment tromosti za neraspucano stanje I I , c m 4 1 M Ed 0, r E I c m I c, e ff I x bd e l s c m b e l s1 poloţaj neutralne osi I II b x 1 3 x b x e s1 d x x d s moment tromosti za raspucalo stanje I II , , I II cm 4 1 M Ed 0, r E I cm II c, e ff II 3 3 M b h 3 cr ; M f ; f 0.3 f ; f M P a z 6 s r c r c tm c tm c k c k s f 0.3 f , 9 M P a c tm c k sr M k N c m k N m cr 6 M M 1305 kn c r c r z x c m s d s 3 3 M P a 78

85 M M 1038 kn E d sd M P a s1 z x cm s1 d s , cm r I 1 0, cm rii sr 1 1 s koeficijent raspodjele 1 1 0,5 koeficijent koji uzima u obzir vrstu armature koeficijent koji uzima u obzir trajanje opterećenja sr , r r r c m m I II to t s 1 k l cm 3 cm lim r to t Odabrane dimezije grede i armature zadovoljavaju u pogledu progiba! 79

86 11. DIMENZIONIRNJE VERTIKLNIH ELEMENT KONSTRUKCIJE 11.1 Proraĉun stupova Stupovi su predviċeni kao klasiĉno armirani betonski elementi. Glavni stupovi u garaţi su pravokutnog popreĉnog presjeka dimenzija 30x100.Većina stupova u garaţi su stupovi ĉija svijetla visina iznosi.7 m. Stupovi se izvode kao monolitni elementi lijevani u ĉetverostranoj oplati na licu mjesta. Za sve stupove predviċen je beton C 30/37, agr 3 mm, te armatura B500B. Zaštitni slojevi betona do armature iznose min 3.5 cm. Rezne sile na stupovima oĉitane su iz numeriĉkog modela koji je prikazan u prilozima. Ujedno su izraĉunate raĉunske sile od više kombinacija opterećenja. Stupovi su analizirani na sljedeća opterećenja: -vl. teţina -dodatno stalno i pokretno -vjetar -potres 80

87 Proraĉun stupova na savijanje i uzduţnu silu S obzirom na geometriju i veliĉinu sila koje primaju, stupovi su podijeljeni u nekoliko grupa. Svaka grupa, s obzirom na geometriju je dimenzionirana posebno, dok je armatura izabrana što uniformnija zbog jednostavnosti izvedbe. U tablici je za svaku grupu stupova oĉitan maksimalni moment, bez obzira je li on u X ili Y smjeru. Utjecaj vitkosti stupova obuhvaćen je inţenjerskom metodom povećanja momenta. Rezultati reznih sila za svaki pojedini tip stupa, proraĉunati raĉunalnom programom ''Scia Engineer 015'', prikazani su u nastavku. Povećanje momenta zbog vitkosti stupa provedeno je pribliţnim postupkom prema EC-: M E d, r a c M s d ; C m N 1 ; C m 1.0 ; 1.5 N N e E I E ; E i e Mjerodavne rezne sile su oĉitane i dimenzioniranje je izvršeno za najkritiĉniji presjek. Proraĉun stupova Rezultati proraĉuna Slika11.1. Maximalni moment savijanja My za kombinaciju K7 81

88 Slika 11.. Maximalni uzdužna sila N za kombinaciju K7 Slika11.3. Maximalni uzdužna sila N za kombinaciju K5 Slika Maximalna poprečna sila V za kombinaciju K7 8

89 -Maksimalan moment savijanja i pripadajuću uzduţnu silu: M I Ed kn m N kn m II I C m M M ; E d s d N 1 ; C m 1.0 ; 1.5 N E I E 3000 N ; E M P a e N e m m k N C 1.0 m N N e I e b h 4 M II Ed k N m -Maksimalna uzduţna sila i pripadajući moment: M I Ed kn m N kN m II I C m M M ; E d s d N 1 ; C m 1.0 ; 1.5 N E I E 3000 N ; E M P a e N e , 0 0, m m k N C 1.0 m N N e I e b h 4 M II Ed k N m 83

90 N (kn) DIJGRM NOSIVOSTI BETON M (knm) Uređeni parovi Φ 18 0,6*c*fcd Slika11.5. Dijagrami nosivosti za stup (C30/37) 84

91 Proraĉun stupova na popreĉnu silu - Stup 30x100cm C 30/37 f cd =30/1.5=0.0 MPa τ Rd =0.34 MPa Raĉunska popreĉna sile: V Ed =115,3 kn N Ed =691,91 kn 1 m in / 3 V C k f k b d R d, C R d l c k 1 c p w u z u v je t V ( k ) b d g d je je C b w R d c R d, c m in 1 c p w 0,1 8 / 0,1 8 / 1, 5 0, c m d 97cm k d 970 k s c m s l 3000 c c 3 / 1 / k f ck R d, C V C k 100 f k b d R d, C R d l c k 1 c p w V cp 1 / 3 N Ed M P a 3000 c R d, c m in 1 c p w 1 / k N V ( k ) b d ( ) kn Presjek moţe preuzeti popreĉne sile bez raĉunske armature, te ćemo stoga postaviti samo konstruktivnu armaturu.odabrane spone: Ø10/10 cm (sw=0,79 cm). 85

92 11.. Proraĉun zidova Dominantni konstrukcijski sustav za prijem horizontalnih sila je okvirni sustav (sustav stupova i greda) koji je ukrućen jezgrama. Mjerodavna opterećenja su potresno i vjetrovno opterećenje, tj. kombinacije opterećenja. Zidovi su predviċeni kao klasiĉno armirani betonski elementi. Debljina zidova je 30 cm, što je vidljivo iz plana pozicija zidova. Ovi zidovi imaju dvostruku ulogu: kao nosaĉi fasade i kao ukruta graċevine na potresne sile. Zidovi se izvode kao monolitni elementi lijevani u dvostranoj oplati na licu mjesta. Za sve zidove predviċen je beton C 30/37, agr 3 mm, te armatura B 500B. Zaštitni slojevi betona do armature iznose min.5 cm. Rezne sile na zidovima oĉitane su iz numeriĉkog modela u raĉunalnom programu ''Scia Engineer 015''. U tablicama su prikazane vrijednosti za uzduţnu silu (N Ed ), popreĉnu silu (V Ed ) i moment savijanja (M Ed ). Svaki zid je dimenzioniran posebno. rmatura je izabrana što uniformnija zbog jednostavnosti izvedbe. U skicama armature zidova prikazani su detalji armiranja svakog zida i svih karakteristiĉnih spojeva. 86

93 PRORĈUN ZIDOV N SVJNJE I UZDUŢNU SILU: Na savijanje i uzduţnu silu stupovi su proraĉunati kao gredni elementi. Pri tome nije uzet u obzir povoljni utjecaj zidova koji se vezuju na njih, ĉime je proraĉun na strani sigurnosti. Dobiveni rezultati prikazani su tabliĉno. s M E d N d f f c d E d c d d f d f R d, c,lim s d s c d c d M b b PRORĈUN ZIDOV N POPREĈNU SILU: Svi zidovi koji se uzimaju u obzir za prijenos horizontalnog opterećenja mogu se smatrati da su vitki zidovi. Kritiĉno podruĉje: h h 5.6 m cr s Za svaki zid vrijedi: V V E d E d, i V - korigirana popreĉna sila Ed V - raĉunska popreĉna sila (iz proraĉuna) E d, i - korekcijski koeficijent q, radi jednostavnosti usvaja se q 4.5 Minimalna armatura u zidovima: 0. % b % cm m z, m in w tj. zidove za koje ne treba raĉunska armatura armirati s Q-83 obostrano cm m z Nosivost zidova na popreĉne sile (s minimalnom armaturom): Slom tlaĉne dijagonale: U kritiĉnom podruĉju: Van kritiĉnog podruĉja: V V f 0 0 f b z E d R d ck cd w 87

94 Slom vlaĉne dijagonale: V f 0 0 f b z R d c k c d w f f b ck cd w M p a f ck 0.0 M p a c m z d s V M sd sd l w ko je 1.3 tada zidovi nose izrazito posmiĉno i potrebno je da: s V V f 0.3 f 1.3 b z sd R d 3 h y w d s v y w d s w f b h y w d w v c m z 0.8 d s c M p a NPOMEN: Skica i naĉin armiranja zidova prikazano je u grafiĉkim prilozima. 88

95 Rezultati proraĉuna Glavni nosivi sustav objekta za prijenos horizontalnih opterećenja (vjetar i potres) tvore stupovi i zidovi, koji su meċusobno povezani gredama u okvirni nosivi sustav. Dakle, zidovi su analizirani na sljedeća opterećenja: -vl. teţina i dodatno stalno -pokretno opterećenje -vjetar -potres Rezultati reznih sila za svaki zid proraĉunati su raĉunalnim programom ''Scia Engineer 015'' te prikazani u nastavku. Slika Maksimalni moment M za kombinaciju K5 89

96 Slika Maksimalna uzdužna sila N za kombinaciju K5 Slika Maksimalna poprečna sila V za kombinaciju K5 90

97 Slika11.9. Maksimalni moment M za kombinaciju GSU-K1 Slika Maksimalna uzdužna sila N za kombinaciju GSU-K1 91

98 Slika Maksimalna popre;na sila V za kombinaciju GSU-K1 9

99 Proraĉun seizmiĉkog zida GEOMETRIJSKE KRKTERISTIKE ZID h s - visina etaţe 80 cm b w - debljina zida 30 cm l w - duljina zida 1460 cm h w - visina zida 80 cm n - broj etaţa 6 d 1 = cm d = 1458 cm DUKTILNOST: DCM-srednja duktilnost VITKI ZID (hs/lw)> FKTOR PONŠNJ q= 3.0 Duţina rubnog serklaţa: l c0 = min {0,15l w ; 1,50b w } l c0 = 45,00 cm Uvjet za debljinu zida: b w0 max{0,15 l w ; h s /0} b w0 14 cm Vitkost zida: h w / l w =0.19 zid nije vitak Visina kritiĉne zone: h cr = max {l w ; h w /6} h cr = 1460 cm GRDIVO Beton: Klasa: C30/37 rmatura: B Tip: 500B Koeficijenti sigurnosti - materijala: g c = 1,50 f ck = 30 MPa f yk = 500 MPa g s = 1,15 f cd = 0,00 MPa f yd = 434,78 MPa t Rd = 0,34 MPa 93

100 Proraĉun nosivosti na uzduţnu silu i moment savijanja M k N m a b Ed N Ed kn V Ed kn b= 30 cm d=1458 cm Širina rubnog serklaţa: b w0 = min {0.15l w,1.50b w } = min {10,30} = 45 cm h M M N d ( kn m ) E d, s E d E d Moment nosivosti jednostruko armiranog presjeka: M b d f R d,lim R d,lim cd M 0, kn m / m M R d,lim E d, s Potrebna površina uzduţne vlaĉne armature: Sds M Sds b d f cd ; 1 0 ; 0.3 ; 0.0 9; s1 c M sd s M R d,lim s1 M S d s N E d d f f , , 4 8 y d y d cm Potebna minimalna površina uzduţne vlaĉne armature u rubovima zida: % b d c m s1, m in Odabrana armatura: (6 8.7 cm ) Proraĉun armature na popreĉnu silu 94

101 V E d V E d ε- korekcijski faktor M s ( T ) R d R d e c q 0,1 q M s ( T ) S d e 1 q Kako gornji izraz mora biti manji od q radi jednostavnosti uzimamo q 3 V Ed kn C 30/37 f ck =30 MPa f cd = f ck c 30 1,3 3,08 MPa LOM TLĈNE DIJGONLE U ZIDU V E d V R d V Rd = 0,4 (0,7 - f / 00 ) f b z u kritiĉnoj zoni 0,5 (0,7 - f ck ck / 00 ) f cd cd b w 0 w 0 z van kritiĉne zone V = Rd 0,4 (0, / 0 0 ) ,5 (0, / 0 0 ) Zid zadovoljava na slom tlaĉne dijagonale! 95

102 LOM VLĈNE DIJGONLE U ZIDU V E d V R d 3 V Rd 3 V cd V wd ZVISNO OD KOEFICIJENT SMICNJ Postupak ovisi o koeficijentu αs M / ( V L ) / ( ) S E d E d w Primjenjuje se slijedeći postupak: ako je α s 1.3 koristi se izraz (i za vertikalnu i horizontalnu armaturu): 0, 3 1, 3 V V f f b z V E d R d 3 h y w, d s v y w, d s w 0 c d NOSIVOST BETON ako je N Ed vlaĉna V cd =0 u kritiĉnom podruĉju V cd prema izrazu za popreĉnu silu van kritiĉnog podruĉja ako je N Ed tlaĉna V cd = ( ) b z u kritiĉnom podruĉju R d v w 0 V cd prema izrazu za popreĉnu silu van kritiĉnog podruĉja Minimalna armatura = % d z,m in Zid debljine 30 cm z 0, cm, m in Odabrano: Q-83 obostrano (ϕ10/10cm - vilice) 96

103 Koeficijent armiranja vertikalnom i horizontalnom armaturom: v s h b d , V f b 0.8 d w d v y w, d V wd k N Nosivost betona i odabrane uzduţne armature: V ( ) b 0.8 d V c d rd v cd ( ) k N Ukupna nosivost vlaĉnih dijagonala hrpta: V V V kn R d 3 cd w d V E d V R d 3 97

104 1. PRORĈUN TEMELJ Temelji se izvode kao klasiĉno armirani betonski elementi. Oni na kojim se temelje stupovi su najopterećeniji.za sve temelje predviċen je beton C 30/37, agr 3 mm, te armatura B 500B. Zaštitni slojevi betona do armature iznose min. 3.0 cm. Rezne sile na temeljima oĉitane su iz numeriĉkog modela, koji je prethodno prikazan. Ujedno su izraĉunate raĉunske sile od nekoliko kombinacija opterećenja. Temelji su podijeljeni u nekoliko grupa (prikazano u grafiĉkom prilogu). Svaka grupa je dimenzionirana posebno,dok je armatura izabrana što uniformnija zbog jednostavnosti izvedbe. 98

105 1.1 Proraĉun temelja ispod stupova Tablica 0-1Mjerodavne rezne sile u stupovima za proračun temelja M max V max N max stup 30x100cm DIMENZIJE TEMELJ SMC :.0 x.90 x 0.7 m Slika1.1. Dimenzije temelja samca ispod stupa Teţina temelja: N t,, N N N kn tla k E d m ax t kn W ab m Maksimalno rubno naprezanje kn m r 99

106 Naprezanje ispod temelja: N M E d E d kn/m 1, W kn/m < s 1 r =550 kn/m kn/m < s r =550 kn/m Maksimalno rubno naprezanje kn m r Ukupna sila na temelj u presjeku -: T E d, m a x E d, E d, b b T k N m E d, M M b bz T E d, Dimenzioniranje na moment: z k N m C30/37; f cd =0.0 Mpa M Ed = knm sd M 4331 Ed b d f c s1 pl cd ; M 4331 Ed B B c m (6.9 c m / m ') s 1 d f yd Odabrana armatura: Q-785 ( a =7.85cm /m) (u oba smjera) Skica armature temelja vidljiva je u grafiĉkom prilogu

107 1. Proraĉun temelja ispod zidova DIMENZIJE TRKSTOG TEMELJ : 1.00 x.60 x 0.7 m Slika1.. Dimenzije trakastog temelja ispod zida debljine d=30cm N kn Teţina temelja: N t 1.0, kn N N N kn tla k E d t Maksimalno rubno naprezanje kn m r Naprezanje ispod temelja: N Ed kn/m < s r =550 kn/m Ukupna sila na temelj u presjeku -: 101

108 T E d, m a x E d, E d, b b T k N m E d, M M b bz T E d, z k N m Dimenzioniranje na moment: C30/37; f cd =0.0 Mpa M Ed = knm sd M Ed b d f c s1 pl cd ; M Ed B B c m (5.8 7 c m / m ') s1 d f yd Odabrana armatura: Q-636 (a=6.36cm /m) (U oba smjera)! Skica armature temelja vidljiva je u grafiĉkom prilogu.1. 10

109 13.GRFIĈKI PRILOZI 103

110 III.kat II.kat I.kat Prizemlje SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 1.1

111 SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 1.

112 SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 1.3

113 S S S S S S S S S S SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 1.4 P100 Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu kk

114 SVEUČILIŠTE U SPLITU, INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE RZIN PROJEKT: I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 1.5 P300 G G P00 G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu kk

115 SVEUČILIŠTE U SPLITU, INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE RZIN PROJEKT: I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 1.6 P500 P400 G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu kk

116 G G G G G G G G G G SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 1.7 P600

117 - SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 prekid betoniranja INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:0 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG:.1 B B C prekid betoniranja B B prekid betoniranja C

118 S S S S S S S S S S Mreže u ploči Mreže u ploči INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: SVEUČILIŠTE U SPLITU, VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE RZIN PROJEKT: I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:0 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG:. C C C C C C G G G C C C G G G G G G C C C C C C C C C C C C C C C C C C G G G G G G G G G C C C C C C C C C Mreže u ploči Mreže u ploči Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu

119 S S S S S S S S S S SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:00 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 3.1

120 S S S S S S S S S S SVEUČILIŠTE U SPLITU, FKULTET GRĐEVINRSTV, RHITEKTURE I GEODEZIJE 1000 SPLIT, MTICE HRVTSKE 15 prekid betoniranja prekid betoniranja INVESTITOR / NRUČITELJ: FGG, Matice hrvatske 15, 1000 Split GRĐEVIN: Stambena zgrada u ulici Frana Supila u Splitu VRST PROJEKT: Projekt konstrukcije RZIN PROJEKT: GLVNI PROJEKT SDRŽJ: MJERILO: 1:0 DTUM: rujan, 016. BROJ PROJEKT: kk PROJEKTNT: Marita Dražić BROJ PRILOG: 4.1