REGULATIVA U GEOTEHNIČKOM INŽENJERSTVU (Eurocode

Transcription

1 Željko Lebo, dipl.ing.grañ. član HZN/TO 221 Tehničko veleučilište u Zagrebu 1. UVOD REGULATIVA U GEOTEHNIČKOM INŽENJERSTVU (Eurocode 7) Kad se govori o geotrehničkom inženjerstvu tada ono obuhvaća cjelokupne aktivnosti u grañevinskoj struci na polju geotehnike. Time su obuhvaćeni svi sustavi od izrade projektnog zadatka, programa istražnih radova, laboratorijskog i in situ ispitivanja, obrade i analize rezultata ispitivanja, pa sve do same finalizacije izrade geotehničkog projekta i na koncu izvedba geotehničke konstrukcije ili zahvata. Godine započelo je usklañenje zakonodavstva RH u geotehničkom inženjerstvu s zakonodavstvom EU. Ubrzo nakon godine, započinje proces usklañenja na području normizacije i akreditacije. Taj process se nastavlja još i danas koji nije u potpunosti okončan. U sklopu novog zakonodavstva RH pripremljene su i usvojene odreñene norme za geotehničko projektiranje. Geotehničko projektiranje je obrañeno u normi za projektirnje HRV ENV SUSTAV EUROKODOVA Sustav eurokodova čini skup od sljedećih 10 normi: EN 1990 Eurokod 0: Osnove projektiranja konstrukcija EN 1991 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukciju EN 1992 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija EN 1993 Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija EN 1994 Eurokod 4: Projektiranje kompozitnih čeličnih i betonskih konstrukcija EN 1995 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija EN 1996 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija EN 1997 Eurokod 7: Geotehničko projektiranje EN 1998 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres EN 1999 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija Eurokodovi 2, 3, 4, 5, 6 i 9 su takozvani materijalni eurokodovi relevantni za djelove konstrukcije iz pojedinih grañevinskih materijala, dok su eurokodovi 0, 1, 7 i 8 zajednički za sve konstrukcije. Tako svaki od materijalnih eruokodova čini cjelinu tek uz zajedničke eurokodova i bez njih se ne može koristiti. Geotehnički eurokod (EN 7) sastoji se iz dva dijela (drugi dio nastao je spajanjem drugog i trećeg starog EC 7): EN Geotehničko projektiranje Dio 1: Opća pravila, EN Geotehničko projektiranje Dio 2: Istraživanje i ispitivanje tla. Sadržaj EN Geotehničko projektiranje Dio 1: Opća pravila, obuhvaćeni su: Osnove geotehničkog projektiranja, Geotehnički podaci, Nadzor pri izviñenju, Opažanje i održavanje, Nasipi, sniženje vode, poboljšanje tla i armiranje, Plitki temelji, Temelji na pilotima, Sidra, Potporne konstrukcije, Hidraulički slom, Opća stabilnost, Nasipi, 9 priloga (parcijalni i korelacijski faktori), 1

2 Dodatne informacije za projektne pristupe 1, 2 i 3, Proračun graničnih pritisaka na vertikalne sitjene, Analitički postupak proračuna nosivosti tla, Poluempirijski postupak proračuna nosivosti tla, Postupak proračuna slijeganja, Procjena nosivosti stijene, Granične vrijednosti deformacija konstrukcija i pomicanja temelja, Popis provjere za nadzor nad izvoñenjem i monitoring ponašanja konstrukcije, EN-1997 se poziva, osim na ostale navedene norme iz sustava eurokodova, još i na sljedeće norme za izvoñenje posebnih geotehničkih radova: EN 1536:1999 Bušeni piloti EN 1537:1999 Sidra u tlu EN 12063:1999 Stijene od talpi, EN 12699:2000 Razmičući piloti (zabijeni i utisnuti piloti) EN 14199:2001 Mikropiloti EN ISO 13793:2001 Toplinsko ponašanje zgrada, toplinsko projektiranje temelja radi izbjegavanja izdizanja od smrzavanja STRUKTURA 10 EUROCODOVA I VEZA IZMEðU NJIH EN 1990 Mehanička otpornost i stabilnost, uporabivost i trajnost EN 1991 Djelovanje na konstrukcije EN 1992 EN 1993 EN 1994 EN 1995 EN 1996 EN 1999 Projektiranje i razrada, materijalni (u funkciji materijala) EN 1997 EN 1998 Projektiranje u geotehničkom inženjerstvu i seizmika EN Geotehničko projektiranje - Dio 1: Opća pravila EN 1997 Tijekom 90 tih tiskane su pred-norme (ENV) U rujnu godine kompletirane su norme (EN) EN Geotehničko projektiranje - Dio 2: Terenski i laboratorijski istražni radovi Eurocode 7 je namijenjen: - rješavanju svih problema interakcije temeljnih i potpornih konstrukcija s tlom, odnosno stijenom - odnosi se sve konstrukcije u grañevinarstvu - definiranju načina proračuna geotehničkog djelovanja na konstrukcije - proračunavanju otpora tla na vanjska djelovanja od konstrukcije - davanju pravila pri projektiranju za korištenje u standardnoj inženjerskoj praksi, u svijetlu problematike geotehničkog 2

3 inženjerstva Eurocode 7 - Odjeljak 1 je općeniti dokument, koji daje osnovne principe pri geotehničkom projektiranju, unutar usvojenog koncepta graničnih stanja. Spomenuti principi su mjerodavni pri proračunu geotehničkih djelovanja na konstrukcije, te pri projektiranju samih elemenata konstruktivnih sklopova, u kontaktu s tlom (temelji, piloti, potporni zidovi i dr.). Detaljnija pravila projektiranja, što znači proračunski modeli, precizne formule, krivulje, dijagrami i dr., dani su samo u informativnim Aneksima. Glavni razlog tomu je taj što se proračunski postupci i modeli, u području geotehničkog inženjerstva, znatno razlikuju od zemlje do zemlje, pa nije bilo moguće postići konzensus izmeñu njih. Sadržaj EN Geotehničko projektiranje Dio 1: Opća pravila SADRŽAJ: 1 Osnove geotehničkog projektiranja 2 Geotehnički podaci 3 Nadzor pri izviñenju 4 Opažanje i održavanje 5 Nasipi, sniženje vode, poboljšanje tla i armiranje 6 Plitki temelji 7 Temelji na pilotima 8 Sidra 9 Potporne konstrukcije 10 Hidraulički slom 11 Opća stabilnost 12 Nasipi AKSI: 1 NORMATIVAN 8 INFORMATIVNIH A Parcijalni i korelacijski faktori za granična stanja B Dodatne informacije za projektne pristupe 1, 2 i 3, C Primjeri odreñivanja graničnih pritisaka na vertikalne stijene, D Analitički postupak proračuna nosivosti tla, E Poluempirijski postupak proračuna nosivosti tla, F Primjer proračuna slijeganja, G Procjena nosivosti stijene, H Granične vrijednosti deformacija konstrukcija i pomicanja temelja, J Popis provjere za nadzor nad izvoñenjem i monitoring ponašanja konstrukcije, 3. GEOTEHNIČKE KATEGORIJE Za minimalne zahtjeve, glede opsega i kvalitete geotehničkih istražnih radova, treba odrediti težinu i kompleksnost geotehničkog projekta. U tu svrhu definirane su tri kategorije: i 3. GEOTEHNIČKA KATEGORIJA 1 Male i jednostavne konstrukcije kao: lagani objekti sa centričnom silom po stupu manjom od 250 kn ili ispod zida manjom od 100 kn/m' potporni ili razuporni zidovi niži od 2m, nasipi niži od 3m ispod prometnih površina, odnosno 1m ispod temelja, jednokatne ili dvokatne stambene zgrade na plitkim temeljima ili pilotima, mali iskopi za drenaže i sl. GEOTEHNIČKA KATEGORIJA 2 Konstrukcije gdje s kvantitativnim geotehničkim podaci i analizama, radi zadovoljenja osnovnih zahtjeva, a moguće je primjeniti uobičajene postupke projektiranja i izvoñenja npr.: pojedinačni plitki temelji-smaci roštilji, 3

4 piloti, potporni zidovi, iskopi upornjaci i stupovi mostova nasipi i zemljani radovi geotehnička sidra i sl GEOTEHNIČKA KATEGORIJA 3 Svi slučajevi koji ne ulaze u prve dvije kategorije. Zahtjeva uključivanje kvalificiranog inženjera, s odgovarajućim iskustvom u rješavanju različitih problema u geotehničkom inženjerstvu. Propis ne daje detaljne zahtjeve na projektantske postupke za tu kategoriju, osim što se podrazumjeva da zahtjevi za drugu kategoriju čine donju granicu. Nekoliko primjera: zgrade s izuzetnim opterećenjem, višekatni podrumi, brane, veliki mostovi i tuneli u lošem tlu, te s prisutnošću vode, temelji strojeva s velikim dinamičkim opterećenjem, priobalne konstrukcije, nuklearne centrale, industrijski objekti, koji rabe opasne kemikalije, zgrade jače osjetljive na seizmička opterećenja, iskopi u složenim uvjetima (većinom u urbanim cjelinama), konstrukcije na kolapsibilnom ili ekspanzivnom tlu DIJAGRAM TOKA ZA ODREðIVANJE GEOTEHNIČKE KATEGORIJE Je li konstrukcija mala i relativno jednostavna? Jesu li uvjeti u tlu, poznati na osnovu iskustva na lokaciji, dovoljni za provedbu rutinskih postupaka projektiranja i izvedbe? Ako je potrebno provesti iskope ispod razine podzemne vode, govori li iskustvo na lokaciji da je to moguće rutinski? Je li rizik zanemariv s obzirom na globalnu stabilnost ili pomake tla? Je li konstrukcija veoma velika i neuobičajena? Postoje li neuobičajeni rizici? Jesu li uvjeti u tlu ekstremno teški? Je li opterećenje izrazito veliko? Je li objekt u visoko seizmičnom području? KATEGORIJA 1 Je li objekt u području s mogućom pojavom nestabilnosti ili permanentnih pomaka tla? KATEGORIJA 2 Npr. plitko temeljenje, temeljni roštilji, piloti, potporni zidovi, iskopi, temelji mostova, geotehnička sidra, tuneli u čvrstim stijenama. KATEGORIJA 3 4

5 GRANIČNA STANJA - DEFINICIJE Potrebno je dokazati da slijedeća GRANIČNA STANJA nisu dosegnuta: gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla promatranih kao kruto tijelo (EQU) slom ili neprihvatljivo velike deformacije konstrukcije ili njenog elementa, uključujući temelje, pilote, potporne zidove (STR) slom ili neprihvatljivo velike deformacije tla (GEO) gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla uslijed djelovanja pornog pritiska (izdizanje) ili druga vertikalna djelovanja vlačne sile (UPL) hidraulički slom uslijed prevelikog hidrauličkog gradijenta (HYD) POSTUPCI PROVJERE GRANIČNIH STANJA Granična stanja trebaju biti provjerena jednim ili kombinacijom slijedećih postupaka analitičkim i numeričkim proračunima usvajanjem recepata ili prepisivanjem eksperimentalnim modeliranjem i in-situ testiranjima metodom opažanja GRANIČNA STANJA (EQU - STR - GEO) STR uključuju geot. djelovanja Pristupi Slika 1. Granična stanja - ilustracija 5

6 Parcijalni faktori za strukturna (STR) i geotehnička (GEO) granična stanja Projektni pristup () 1 A1 + M+ + R1 Kombinacije Djelovanje (γ F ) Simbol A1 A2 STALNO Nepovoljno γ G 1,35 1,00 A2 + M2 + R1 Povoljno γ G 1,00 1,00 2 A1 + M1 + R2 POVREMENO Nepovoljno γ Q 1,50 1,30 3 A1 ili A2 + M2 + R3 Povoljno γ Q 0 0 Parametri tla (γ M ) Simbol M1 M2 Kut unutarnjeg trenja γ ϕ 1,00 1,25 Efektivna kohezija γc' 1,00 1,25 Nedrenirana čvrstoća γcu 1,00 1,40 Jednoaksijalna čvrstoća γqu 1,00 1,40 Zapreminska težina γ γ 1,00 1,00 Otpor (γ R ) Simbol R1 R2 R3 Nosivost γ Rv 1,00 1,40 1,00 Klizanje γ Rh 1,00 1,10 1,00 Parcijalni faktori za plitke temelje Kompetetna osoba je ona osoba, koja je sposobna indetificirati posotjeće i prediktibilne rizike ili radne uvjete, s visokim stupnjem rizičnosti, a koji su generalno opasni i nepoželjni. Takva je osoba ovlaštena da poduzme promptne korektivne mjere, u cilju eliminiranja ili uspostave kontrole nad uočenim rizičnim situacijama. Projektant: Prije same izvedbe sagledava sva relevantna (predvidiva) stanja, a po potrebi, u slučaju promjene predviñene situacije, riješava ih tijekom gradnje. Revident: Obavlja kontrolu proračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti i korektivni faktor projektanta. Izvoñač: Neposredno prije, te tijekom same izvedbe, izbjegava ili se dovodi, svojom ili objektivnom krivnjom u neželjena stanja te poduzima odgovarajuće korake u cilju njihova sprečavanja. Nadzor: Korektivni faktor izvoñača te veza s projektantom i regulativnim zakonodavstvom Investitor: Poveznica, kohezivni faktor svih sudionika u gradnji, zbog kojega se gradi. 6

7 POSTUPAK PROJEKTIRANJA Definirati preliminarnu Geotehničku kategoriju Preliminarno ispitivanje tla Provedba potrebnih istražnih radova Dovoljno informacija? Geotehnički elaborat, te provjera Geotehničke kategorije Projektiranje proračunom, prepisivanjem, in-situ ili modelskim ispitivanjem ili metodom opažanja Geotehnički izvještaj, te eventualno redefiniranje Geotehničke kategorije Nadzor nad izvedbom, te eventualno ponovno redefiniranje Geotehničke kategorije 3. PROJEKTIRANJE ZA PLITKO TEMELJENJE (EUROCOD 7) U nastavku se daje opis i postupak projektiranja plitkog temeljenja po Eurocodu 7 i važećem našem PRAVILNKU O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA TEMELJENJE GRAðEVINSKIH OBJEKATA (Službeni list 15/1990) GRANIČNA STANJA gubitak globalne stabilnosti nosivost temelja slom na klizanje kombinacija sloma tla i konstrukcije slom konstrukcije uslijed pomaka temelja neprihvatljivo velika slijeganja izdizanje temelja uslijed bubrenja ili smrzavanja tla neprihvatljive vibracije 7

8 PROJEKTIRANJE KONTROLA odgovarajuća dubina temeljenja razina nivoa podzemne vode mogući pomaci tla uslijed primjerice toka vode, same izgradnje i dr. utjecaj iskopa na susjedne objekte transmisija temperature iz budućeg objekta vodonepropusnost (kvalitetna hidroizolacija) varijacija nivoa podzemne vode kroz duže vremensko razdoblje PROJEKTIRANJE - METODE DIREKTNA METO Provedba odvojenih analiza za svako granično stanje. Proračun mora biti što je moguće bliže mehanizmu sloma. Provesti odgovarajuće proračune slijeganja. INDIREKTNA METO Korištenje usporedivog iskustva i rezultata terenskih i laboratorijskih istražnih radova, te rezultata opažanja ponašanja tla i konstrukcije. PRESKRIPTIVNA METO ( prepisivanje ) Upotreba konzervativnih pravila, s naglaskom na kontrolu materijala pri ugradnji, provedba nadzora i dr. GRANIČNA STANJA SLOMA GLOBALNA STABILNOST blizina prirodnih ili umjetnih kosina blizina iskopa ili potpornih zidova blizina kanala, rijeka, jezera blizina rudarskih aktivnosti i podzemnih konstrukcija NOSIVOST TEMELJA granično stanje sloma Vd Rd granično stanje klizanja Hd Rd SLOM KONSTRUKCIJE USLIJED POMAKA TEMELJA vrijednost dozvoljenih kontaktnih pritisaka mora biti takva da ne dolazi do prekoračenja slijeganja poduzeti mjere pri anuliranju pomaka uslijed bujanja tla GRANIČNA STANJA UPORABIVOSTI proračun slijeganja u odnosu na zadane kriterije proračun slijeganja predstavlja približnu vrijednost uzeti u obzir djelovanje susjednih temelja obratiti pažnju na vrijednost relativnog kuta zaokreta PRORAČUN SLIJEGANJA trenutno i konsolidaciono (primarno i sekundarno) slijeganje proračunska dubina deformabilnog tla (osim za jako deformabilna tla) ovisi o veličini i obliku temelja, varijaciji krutosti tla po dubini, te razmaku temelja, obično na dubini gdje je vertikalno efektivno naprezanje uslijed opterećenja temelja 20% vrijednosti početnog geološkog naprezanja ili do 2 širine temelja po potrebi uključiti interaktivno djelovanje konstrukcije i tla slijeganje ekscentrično opterećenog temelja pretpostavlja linearnu raspodjelu kontaktnih pritisaka, a proračun se provodi za dvije rubne točke s nagibom za kruti temelj 8

9 NUMERIČKI PRIMJER NOSIVOST CENTRIČNO OPTEREĆENOG TEMELJA DRENIRANO STANJE P k = 270 kn Q k = 70 kn γ k = 18 kn/m 3 c u,k = 30 kpa φ u,k = 0 γ k = 15 kn/m 3 B B h 2 = 0.5 m h 1 = 0.5 m EUROCODE 7 R/A' = (π +2) c u s c b c i c + q s c = (B'/L') b c = 1-2 α/5.14 = 1, za α=0 i c = 1, za centrično opterećenje q = γ k (h 1 + h 2 ) PRAVILNIK 1990 q a = (π +2) c u s c d c i c + q s c = (B'/L') d c = (h 1 + h 2 )/B i c = 1, za centrično opterećenje q = γ k (h 1 + h 2 ) 9

10 Projektni pristup 1, Kombinacija 1 A1 + M1 + R1 Provjera V d R d za odabrane dimenzije temelja m G t,k = ( ) = 86 kn V d = γ G (P k + G t,k ) + γ Q Q k V d = 1.35 ( ) = 586 kn c u,d = c u / γ cu c u,d = 30 / 1.0 = 30 kn/m 2 s c = 1.2 za odnos stranica B /L = 1 b c = 1, horizontalna baza temelja i c = 1, centrično opterećenje q d = (γ/ γ γ ) (h 1 + h 2 ) = (18/ 1.0 ) ( ) = 18 kn/m 2 R k /A = = 203 kn/m 2 R d = R k / γ R,v = /1.0 = 812 kn Uvjet V d R d je zadovoljen jer vrijedi 586 kn < 812 kn 10

11 Projektni pristup 1, Kombinacija 2 A2 + M2 + R1 Provjera V d R d za odabrane dimenzije temelja m G t,k = ( ) = 86 kn V d = γ G (P k + G t,k ) + γ Q Q k V d = 1.0 ( ) = 447 kn c u,d = c u / γ cu c u,d = 30 / 1.4 = 21.4 kn/m 2 s c = 1.2 za odnos stranica B /L = 1 b c = 1, horizontalna baza temelja i c = 1, centrično opterećenje q d = (γ/ γ γ ) (h 1 + h 2 ) = (18/ 1.0 ) ( ) = 18 kn/m 2 R k /A = = 150 kn/m 2 R d = R k / γ R,v = /1.0 = 600 kn Uvjet V d R d je zadovoljen jer vrijedi 447 kn < 600 kn 11

12 Projektni pristup 2 A1 + M1 + R2 Provjera V d R d za odabrane dimenzije temelja m G t,k = ( ) = 86 kn V d = γ G (P k + G t,k ) + γ Q Q k V d = 1.35 ( ) = 585 kn c u,d = c u / γ cu c u,d = 30 / 1.0 = 30 kn/m 2 s c = 1.2 za odnos stranica B /L = 1 b c = 1, horizontalna baza temelja i c = 1, centrično opterećenje q d = (γ/ γ γ ) (h 1 + h 2 ) = (18/ 1.0 ) ( ) = 18 kn/m 2 R k /A = = 203 kn/m 2 R d = R k / γ R,v = /1.4 = 580 kn Uvjet V d R d je zadovoljen jer vrijedi 585 kn 580 kn 12

13 Projektni pristup 3 A1 + M2 + R3 Provjera V d R d za odabrane dimenzije temelja m G t,k = ( ) = 86 kn V d = γ G (P k + G t,k ) + γ Q Q k V d = 1.35 ( ) = 585 kn c u,d = c u / γ cu c u,d = 30 / 1.4 = 21.4 kn/m 2 s c = 1.2 za odnos stranica B /L = 1 b c = 1, horizontalna baza temelja i c = 1, centrično opterećenje q d = (γ/ γ γ ) (h 1 + h 2 ) = (18/ 1.0 ) ( ) = 18 kn/m 2 R k /A = = 150 kn/m 2 R d = R k / γ R,v = /1.0 = 600 kn Uvjet V d R d je zadovoljen jer vrijedi 585 kn 600 kn Prema PRAVILNIKU (Sl.list 15/1990.) q a = (π +2) c u s c d c i c + q s c = (B'/L') d c = (h 1 + h 2 )/B i c = 1, za centrično opterećenje q = γ k (h 1 + h 2 ) Provjera V d R d za odabrane dimenzije temelja m c um = c u /FS c = 30/2.0 = 15 kn/m 2 q a = (1+0.35/2.0) = 127 kn/m 2 R d = = 508 kn V d = G t,k + P k + Q k = = 426 kn Uvjet V d R d je zadovoljen jer vrijedi 426 kn < 508 kn Globalni faktor sigurnosti GFS = R k / (P k + G t,k + Q k ) = 812/( ) =

14 USPOREDBA EUROCODE 7 i DOMAĆEG PRAVILNIKA (Sl.list 15/1990) U tekstu Eurocode 7 težište je na razlici izmeñu načela i pravila primjene. Načela čine opće izjave i definicije te zahtjevi i analitički modeli, za koje se ne dopuštaju alternative. Pravila primjene su opće prihvaćena pravila koj sllijede načela te zadovoljavaju njihove zahtjeve. Dopušta se uporaba i drugih pravila ako se dokaže da su u skladu s odgovarajućim načelima te imaju barem istu pouzdanost kao i pravila primjene. Eurocode 7 pretpostavlja da su sljedeći elementi zadovoljeni: Podaci za projektiranje su prikupljeni, dokumentirani i interpretirani Kvalificirane i iskusne osobe su projektirale konstrukciju Postoji zadovovljavajući kontinuitet i komunikacija izmeñu osoba uključenih u prikupljanje podataka, projektiranje i izvoñenje, osiguran je odgovarajući nadzor i provjera kvalitete u tvornicama, pogonima, te na lokaciji, izvoñenje je provjereno osoblju s odgovarajućim vještinama, grañevinski materijali i proizvodi upotreblajvaju se kako je navedeno u ovom dokumentu ili relevantnim specifikacijama za materijal ili proizvode, konstrukcija će biti primjereno održavana, konstrukcija će se primjenjivati sukladno svrsi utvrñenoj za projektiranje. Za čitava sustava Eurocode utvrñeni su zajednički izrazi, definicije i oznake, a uvedene su i posebnosti za EC 7. Tamo gdje nije navedeno primjenjuje se Meñunarodni standard ISO Zahtjeva se uporaba sustava S.I. jedinica prema ISO 1000, a preporučaju se odreñene izvedene jedinice za geotehničke proračune. Regulativni dokument iz područja geotehnike u RH je Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje grañevinskih objekata (Sl. list broj 15 od 16.ožujka 1990.godine) Usporedba Eurocode 7 i Pravilnika ( Sl. List 15/90) pisan godine EUROCODE 7 PRAVILNIK (Sl.list 15/90) pisan 1965., u primjeni do 1974., djelomično prerañen izrañen uzimajući u obzir današni razvoj struke i znanosti obrañuje geotehniku (istražni radovi, nasipi, sniženje podzemne vode, poboljšanje tla, plitki temelji, piloti, potporne konstrukcije, kosine,stručni nadzor, opažanja, održavanje) uravnoteženje izmeñu zahtjeva za sigurnost, uporabivost i ekonomičnost konstrukcije, sjedne strane te potrebne slobode projektanta i industrijskih inovacija s druge strane razrañen je na osnovnoj ideji o dvodimenzionalnoj harmonizaciji: meñu državama te meñu različitim materijalima, konstukcijama, metodama projektiranja..i t.d. radi postizanja usporedivih razina sigurnosti provjera zadovoljenja osnovnih zahtjeva zasniva se na konceptu graničnog stanja (konačno granično stanje i granično stanje uporabivosti) te parcijalnih faktora sigurnosti (za opterećenja i za parametre materijal); osnovni zahtjevi su jasno razlučeni i znatnim dijelom zastario već kad je izdan (1974.), koncepcijski se nije promjenio u zadnjoj izmjeni (1990.) obrañuje temeljenje (istražni radovi, plitki i duboki temelji, potporne konstrukcije, opažanja) često je jednostran u kriterijima usporedivost s drugim propisima nije dosljedno provedena pojam faktora sigurnosti svodi na koncept dopuštenih naprezanja koji u sebi onda neminovno sadrže sigurnost od sloma, ali i sigurnost od pojave velikih deformacija, što danas znači bezrazložno miješanje raznorodnih kriterija te omogućuje 14

15 detaljno razrañeni; koncept kritičnih stanja i parcijalnih faktora sigurnosti bitn su novina ovog propida s obzirom na postojeće propise velike većine zemalja svijeta. jasno definira odnose izmeñu projektiranja, te istražnih radova, izvoñenja, nadzora, opažanja i održavanja; te se odnosi definiraju u projektu; ti jasno definirani odnosi omogućuju planiranje i provedbu danas sve češće obvezatnog programa osiguranja kvalitete. uvodeći pojmove triju geotehničkih kategorija omogućeno je djelotvorno projektiranje za vrlo različite situacije u praksi, od vrlo jednostavnih do vrlo složenih; odabir geotehničke kategorije ima bitan utjecaj na projektiranje i sve aktivnosti vezane uz projektiranje; raznim segmentima istog zahvata mogu se pridodati rezličite geotehničke kategorije; za razne geotehničke kategorije zahtjevaju se razne stručnosti projektanta omogućena su četiri pristupa projektiranju prema potrebi: pomoću proračuna, receptima, probnim opterećenjima i modelskim ispitivanjima, te tzv. metodom opažanja (razrañeno prvotno od K. Terzaghia) razlikuju se načela i pravila primjene: načelima se dopušta alternativa, dok su pravila primjene opće priznata pravila koja slijede iz načela i zadovoljavaju njihove zahtjeve; dopušta se primjena alternativnih pravila ako se dokaže da su u skladu s odgovarajućim pojavama i ako su barem jednake pozdanosti jasno su i detaljno definirani sadržaji potrebne dokumentacije: uvjeti u temeljnom tlu prikazuju se u geotehničkom izvještaju, a projekt zahvata u geotehničkom projektu; o neočekivanim uvjetima u tlu primjećenim tijekom izvoñenja, mora se izvjestiti odgovornog projektanta; rezultati opažanja moraju se kvantitativno interpretirati; o svim izmjenama tijekom izvoñenja mora se voditi dokumentacija ( as built nacrti ) i izvještavati odgovornog projektant; ovi zahtjevi omogućuju uredno voñenje zahvata detaljno je razrañen način interpretacije i evaluacije geotehničkih parametara (odabir geotehničkih parametara-parametara tla); gdje god je to moguće traži se usporedba s dosadašnjim iskustvom (iz literature i lokalnim) da bi se omogućila sloboda projektanta te implementiranje novih tehnoloških inovacija i znanja, dokument je suvremeno geotehničko znanje ugradio više putem niza detaljnih kriterija nego putem dataljnih postupaka; takva situacija traži od projektanta dobro poznavanje suvremenog racionalnu primjenu novih stručnih znanja djelomično definirani odnosi projektiranja te istražnih radova refleks složenosti geotehničke sitacije vrlo je slabo razrañen omogućeni su djelomično tri pristupa projektiranju: pomoću proračuna, receptima, te probnim opterećenjem u velikoj većini slučajeva formalno nije moguća primjena alternativnih pravila; kao posljedica, u praksi se često odstupa od zahtjeva Pravilnika uvjeti i način voñenja dokumentacije samo su djelomično obuhvaćeni evaluaciji geotehničkih parametara posvećena je relativno mala pažnja, posebice glede dosadašnjih spoznaja pravilnik se više orjentirao na zahtjevane postupke nego na zahtjevane kriterije za odabir postupka; time nije stimulirana interventnost projektanta u primjeni suvremenih postupaka 15

16 geotehničkog znanja, to većega što je viša geotehnička kategorija predviña se čuvanje dokumentacije o ponašanju i geotehničkim uvjetima za konstrukcije geotehničke kategorije 2 i 3, sa svrhom razvoja geotehničkog inženjerstva predviña se čuvanje geotehničkih podataka u geotehničkom katastru, no razlozi čuvanja su više administrativno formalne nego stvarne naravi 8. ZAKLJUČAK S obzirom na različitu praksu projektiranja geotehničkih konstrukcija meñu zemljama CEN-a, što proizilazi iz različitih geoloških specifičnosti i stečenog iskustva u pojedinoj zemlji, EN 1997 daje samo okvirne zahtjeve pri projektiranju u skladu sa suvremenim spoznajama geotehničke struke. Pri tome norma razlikuje načela projektiranja koji su obvezni i pravila primjene koja zadvoljavaju načela, ali nisu obvezna. Pravila primjene su uglavnom općenita i ne daju razrañene i detaljne upute za primjenu pojedinih postupaka u projektiranju, pa će projektant morati potražiti pomoć i u drugim normama (koji kod nas nema) ili će morati konzultirati relevantnu noviju stručnu literaturu. Za neke jednostavnije slučajeve detaljno su dana prihvatljiva pravila primjene (nosivost tla ispod plitikih temelj izračunata iz parametara čvrstoće tla ili korelacijom iz presiometarskog pokusa, slijeganje prlitkih temelja, granične vrijednosti pritisaka na potporne zidove, nosivost stijene ispod plitkih temelja). Ako se daju detalji pojedine metode proračuna, oni imaju samo status prihvatljivosti, ali ne i obveze. Meñutim zahtjevi su ipak toliko specifični da od geotehničara-specijalista, koji namjerava projektirati po toj normi, traže detaljno poznavanje suvremenog geotehničkog znaja. Za ovakav pristup u RH nažalost uvijek nije ispunjen uvjet. Nakon više od 25 godina rada na izradi europskih normi za grañevinsko projektiranje, sustav eurokodova konačno ulazi u primjenu. Karakteristično je da je po prvi puta postignuto da se koristi jedinstven pristup projektiranju za sve grañevinske konstrukcije, pa tako i za geotehničko projektiranje. Ovakava pristup trebao bi značajno doprinjeti, boljoj surdnji projektanat različitih specijalnosti. Jednoobraznost i harmonizacija projektiranja meñu različitim grañevisnkim strukama uvela je u geotehničku normu niz novina čiju će primjenu u praksi trebati potvrditi. Ako bi se mogla izdvojiti neka novina ove norme u odnosu na tzv stare norme je svakako zahtjev prema stručnjacima da moraju dobro poznavati i pratiti novija istraživanja u struci. Bez toga norma će se teško koristiti jer njene odredbe uglavnom nisu opisi detaljnih postupaka projektiranja, kao što smo svjedoci dosadašnjih tzv. špranci za projektiranje. Da bi se u RH ova norma što bezbolnije uvela u praksu, potrebno ju je pored ostalih prevesti na hrvatski jezik, te se opredjeliti za neku od varijanti u pristupu geotehničkog projektiranja. Takoñer RH u normu treba uvesti svoje specifičnosti kroz Nacionalni dodatak i što prije pristupiti s uvoñenjem sadržaja norme u visokoškolske nastavne programe grañevinskih fakulteta i stručnih studija. LITERATURA: Breitshaft, G. : The structural Eurocodes, Structural Engineering International 2, 1991., pp Burland, J. B.: The teaching of soil mechanics a personal view, Proc. IX ESCMFE, Vol.3., 1987., pp Driscoll, R.; Simpson, B.: EN 1997 Eurocode 7, Proceeding of ICE, Civil Engineering 144 november 2001., pp 49-54, Ivšić, T.; Grubić, N.: Geotehnički istražni radovi i geotehničko projektiranje, Grañevinar 44 (1992) 2, str Eurocode 7, Geotednical Design in European Enginnering Practice, Volume 2. (Workshop), Budapest,October Krebs Ovesen, N: EC 7: Geotechnical Code of Practice, IABSE Coference: Structural Eurocodes, Davos, IABSE Reports, Zurich, Vol.65, 1992., pp Simpson, B.: EC 7: Ground-Structure Interaction, IABSE Coference: Structural Eurocodes, Davos, IABSE Reports, Zurich, Vol.65, 1992., pp Szavits-Nossan, A. ; Ivsic, T.: Geotehnika i grañevinsko projektiranje, Priopćenja sa Savjetovanja Geotehnika prometnih grañevina, novigrad, Hrvatska str Szavits-Nossan, A. ; Ivsic, T.: GE-1, Geotehničko projektiranje prema eurocodu 7 (ENV 1997), Grañevinski fakutltet Sveučilišta u Zagrebu, Seminar, Stručno usavršavanje u grditeljstvu, svibanj Szavits-Nossan, A. ; Ivsic, T.: Novi Eurocod 7: geotehničko projektiranje, 4. Savjetovanje Hrvatskog geotehničkog društva, Opatija, listopad str Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN br. 101/05) Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje grañevinskih objekata (Sl. list broj 15/1990) Zakon o gradnji (NN BR. 175/03) Zakon o izmjenama i dopunama zakona o gradnji (NN br. 100/04) 16