Izrada strateške karte buke kao dio sustava upravljanja bukom okoliša u naseljenim područjima

Transcription

1 Izrada strateške karte buke kao dio sustava upravlana bukom okoliša u naselenim područima Ivan Bublić Brodarski Institut d.o.o. Odel B4 akustika Avenia Većeslava Holeva 20, Zagreb ivan.bubli@hrbi.hr Sažetak U ovom radu prikazana e problematika izrade karata buke prema važećim normama i propisima. Ukratko e prikazan sadrža akustičkog modela promatranog područa, te metodologia i problematika izrade emisiskog modela za svaki tip izvora buke (estovni promet, železnički promet, zrakoplovni promet, industriska postroena). Istaknuti su problemi vezani za merene buke estovnog prometa i industriskih postroena. Opisan e način proračuna razina zvučnog tlaka koe su rezultat prostornog širena buke u promatranom područu, a krani rezultati su prikazani primerima iz prakse. Također e dan osvrt na probleme i nedostatke sadašneg postupka izrade strateških karata buke. Klućne rieči: Strateške karte buke, akustički model, model emisie buke, proračun prostornog širena buke, provera kvalitete rezultata I. UVOD Buka e svakodnevni čimbenik okoliša koi delue stresogeno, a na koi čovek nema sposobnost privikavana. Nepovolni učini buke na zdravle diele se na direktne i indirektne. Direktni učini buke na zdravle se odnose prvenstveno na oštećena sluha u smislu početne akustičke traume, nagluhosti i gluhoće, dok indirektno buka uteče na vegetativni i endokrilni sustav, što zaednički rezultira umorom, smanenem konentraie i radne sposobnost oštećenem sluha itd. S obzirom da u današne vrieme naselena područa obiluu izvorima buke, radi pobolšana kvalitete života stanovništva potrebno e upravlati bukom, te provoditi mere zaštite od buke kako bi se nen utea na ludsko zdravle sveo na namanu moguću meru. Strateška karta buke e temelni alat sustava upravlana bukom okoliša. U ovom radu e dan prikaz metodologie izrade karata buke, osvrt na korištene mernih metoda za prikuplane podataka i proveru kvalitete rezultata, te nihovih prednosti i nedostataka. II. STRATŠK KART BUK Strateška karta buke e prikaz postoećih i previđenih razina imisia buke na svim mestima unutar promatranog područa, ovisno o ednom određenom ili svim izvorima buke. Na strateškim kartama buke morau biti prikazane razine buke u skladu sa harmoniziranim indikatorima buke ( den, day, evening, night ) preko ukupnog broa stanovnika i/ili stanova izloženih bui određene razine. Način izrade karata buke propisan e Pravilnikom o načinu izrade i sadržau karata buke i akiskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09) [1] koa izravno sliedi iz smernie 2002/49/C Relating to the assessment and management of environmental noise [2], kao i preporuke uropske Komisie 2003/613/C od Guidelines on the revised interim omputation methods for industrial noise, airraft noise, road traffi noise and railway noise, and related emission data [3]. Za izradu strateških karata buke koristi se indikator buke za dan-večer-noć den i indikator noćne buke night izraženi u db(a). Za akustičko planirane i određivane područa zaštite od buke pored indikatora buke koriste se i indikator dnevne buke day, indikator večerne buke evening. Indikator buke za dan-večer-noć den u db(a) određue se prema sledećo formuli [1]: 0,1 (0,1 + 5) (0,1 + 10) [ ] day evening night 1 = 10log (1) den 24 gde su: day A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO utvrđivana svakog dana tiekom edne godine, evening A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO utvrđivana svake večeri tiekom edne godine, night A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO utvrđivana svake noći tiekom edne godine. Slika 1: Ilustrativni prikaz proesa izrade strateške karte buke

2 S obzirom da e norma ISO previše općenita, te nema dovolno razrađenu metodologiu merena buke estovnog prometa i industriskih postroena, za merene estovnog prometa koristi se norma HRN DIN 45642, a za merene buke industriskih postroena koristi se norma HRN ISO Izvori buke koi se uzimau u obzir pri izradi strateških karata buke su buka zračnog prometa, buka estovnog prometa, buka železničkog prometa, te buka industriskih postroena. Buka svake vrste izvora obrađue se zasebno, te se dobiveni rezultati zbraau i obedinuu u kartu ukupnih razina buke promatranog područa. Nakon proračuna predviđenih razina buke pristupa se izradi konfliktne karte buke koa dae uvid u prekoračena dopuštenih razina buke te se provodi analiza ugroženosti stanovništva prekomernom bukom. Karte buke izrađuu se računalnom metodom, pomoću programskog alata koi e u skladu sa zahtevima norme Nordtest Okvir za proveru programskih paketa za proračun buke okoliša, ACOU 107 (2001) (Nordtest Method Framework for the Verifiation of nvironmental Noise Calulation Software ) Nordtest, Finska, 2001, ISSN: ili DIN Akustika Programska podrška za izračun širena zvuka na otvorenom Zahtevi kvalitete i uveti ispitivana, Beuth Verlag GmbH, Nemačka 2006, (Aoustis Software produts for the alulation of the sound propagation outdoors Quality requirements and test onditions). Proračun indikatora buke provodi se u rasteru ne većem od metara na visini 4 metra iznad tla, uz namane ednu refleksiu zvučnoga vala. U slučau situaie kanonskog efekta proračun se provodi uz primenu odgovaraućeg broa refleksia zvučnoga vala. Proračun indikatora buke provodi se uz korištene dugoročne korekie koe sliede iz relevantnih meteoroloških uveta promatranoga područa. izrade strateških karata buke i s nima povezanih podataka o izloženosti bui, uropska komisia, Bruxelles, III. IZRADA RAČUNANOG AKUSTIČKOG MODA Prvi korak u izradi strateške karte buke e izrada računalnog akustičkog modela promatranog područa, prilikom koeg se na temelu ulaznih podataka stvara trodimenzionalni digitalni model područa izrade karte buke. Općenito govoreć takav model treba sadržavati sledeće podatke: relativan međuodnos visinskih točaka s navećom mogućom dostupnom točnošću, ali ne lošiom od 1,5 metara, prielomnie, linie oblika i visinske točke, sve građevine i vrste pokrova terena. Da bi model bio potpun, u nega e potrebno implementirati podatke o izvorima buke dobivene iz rezultata akustičkih merena provedenih u tu svrhu ili iz dostavlenih gotovih podataka. U slučau nepostoana realnog podatka potrebnog za izradu strateške karte buke ili akiskog plana, kao izvor zamenskih podataka rabi se posledne izdane dokumenta uropska komisia, Radna skupina za oenu izloženosti bui Polazne osnove Vodič kroz dobru stručnu praksu Slika 2: Ilustrativni prikaz proesa izrade računalnog akustičkog modela područa izrade strateške karte buke (gore); Gotov akustički model (dole) IV. MISIJSKI MOD BUK CSTOVNOG PROMTA Buka estovnog prometa e nadominantnii čimbenik koi doprinosi ukupnim razinama buke u urbano sredini zbog prostorne razgranatosti estovne mreže, te intenziteta estovnog prometa. Za utvrđivane indikatora buke estovnog prometa koristi se franuska naionalna metoda proračuna NMPB-Routes-96 (STRA-CRTU-CPC-

3 CSTB). Prikuplane podataka o intenzitetu prometa i vremensko ovisnosti gustoće prometa tiekom dana e osetliv i složen proes, zbog velikog broa čimbenika koi uteču na prometovane na promatranom područu, te nemogućnosti standardizaie proesa u zadovolavaućo meri uslied velikih variaia od slučaa do slučaa. Za svako novo područe potreban e individualni pristup koi uklučue proes broana vozila, kontrolnih merena, te promatrana tendenia promena vremenske ovisnosti gustoće prometa, er e praksom utvrđeno da postoeće metode određivana razina buke estovnog prometa u slučau nedovolne kvalitete ulaznih podataka dobivenih od naručitela (što e kod nas gotovo redovit sluča), navedene u poglavlu III. ne dau rezultate koi potvrđuu kontrolna merena. Za proračun razina buke estovnog prometa potrebni su sledeći ulazni podai: bro vozila po satu, te postotak lakih (neto nosivosti mane od 3,5 tone) i teških vozila (neto nosivosti veće ili ednake 3,5 tone) u vremenskim periodima dan večer noć; dozvolena brzina kretana vozila; vrsta asfaltnog pokrova kolnika, te nagiba kolnika; predviđeni način kretana vozila (ubrzavane, ednoliko kretane, usporavane). Iz ulaznih podataka računa se trana razina zvučnog tlaka buke estovnog prometa korigirana u skladu sa dugotranim uteaem meteoroloških uveta longterm kao [3]: longterm /10 /10 [ p 10 (1 ) 10 ] F + p H = 10log (2) gde su: F - razina zvučnog tlaka izračunata u povolnim uvetima širena zvuka; H razina zvučnog tlaka izračunata u homogenim uvetima širena zvuka; p e koefiient trane prisutnosti meteoroloških uveta povolnih za širene zvuka. Iz dobivene razine zvučnog tlaka p, i dozvolene brzine kretana vozila računau se zvučna snaga w i emisia buke na sledeći način [3]: + 25,5 (3) w = p = w 10logV 50 (4) gde e V brzina vozila. misia e dakle razina zvučnog tlaka koa se može opisati u db(a) kao razina zvučnog tlaka eq na referentnom izofonu kou uzrokue poedino vozilo na sat u prometnim uvetima koi su u funkisko ovisnosti o: vrsti vozila, brzin prometnom toku, uzdužnom profilu. U računalnom akustičkom modelu promatranog područa prometnia e prikazana kao liniski izvor buke sa zvučnom snagom izraženom po edinii duline, a računa se kao [3]: AW ( lv+ 10 log Qlv ) /10 ( hv+ 10 log Q ) /10 [ + ] hv / m = 10log (5) gde su: lv - emisia buke za laka vozila; Q lv prometno opterećene lakim vozilima u referentnom intervalu; hv - emisia buke za teška vozila; Q hv prometno opterećene teškim vozilima u referentnom intervalu. Konačno, frekveniski ovisna osnovna razina zvučne snage Awi, u db(a), sastavlenog točkastog izvora i u dano oktavi računa se iz poedinačnih razina emisie buke za laka i teška vozila [3]: AWi = AW / m+ 10logli + R( ) + Ψ (6) gde su: l i - dulina odseka liniskog izvora koi predstavla sastavleni točkasti izvor i u metrima; R() - spektralna vriednost, u db(a), za oktavu kako e dano u Tablii 1; Ψ - korekia razine zvuka ovisno o površini kolnika f (Hz) R() db(a) -14,5-10,2-7,2-3,9-6,4-11,4 Tablia 1: Normalizirani A-vrednovani spektar buke prometa, u oktavama [1] V. MISIJSKI MOD BUK ŽJZNIČKOG PROMTA Buka železničkog prometa e edini izvor buke zastuplen u kartama buke koi ima predvidiv karakter u zadovolavaućo meri. Iz tog razloga, akustička merena u svrhu prikuplana ulaznih podataka kao i kontrolna merena nisu potrebna u tolikom brou kao za ostale vrste izvora buke. Za utvrđivane indikatora buke železničkog prometa koristi se nizozemska naionalna metoda proračuna obavlena u Rekenen Meetvoorshrift Railverkeerslawaai 96, Ministerie Volkshuisvesting, Ruimtelike Ordening en Milieubeheer, 20. studeni Vlakovi koi prometuu u promatranom područu diele se u 10 kategoria pružnih vozila kako e navedeno u Tablii 2: Kategoria Opis vlaka 1 Putnički vlakovi s kočnim blokom Putnički vlakovi s disk-kočniama i kočnim 2 blokom 3 Putnički vlakovi s disk-kočniama 4 Teretni vlakovi s kočnim blokom 5 Diesel vlakovi s kočnim blokom 6 Diesel vlakovi s disk-kočniama Vlakovi gradske podzemne železnie i brzi 7 tramvai s disk-kočniama InterCity i sporovozeći vlakovi s diskkočniama 8 Vlakovi velike brzine s disk-kočniama i 9 kočnim blokom Prema potrebi rezervirano za vlakove velike 10 brzine tipa IC-3 (M) (HST ast) Tablia 2: Kategorie vlakova pri izradi emisiskog modela buke [1]

4 Za svaku kategoriu vlaka i za različite visine izvora zvuka (naviše 5 visina) utvrđuu se vriednosti emisie za svaku oktavu. Nakon što se utvrde vriednosti emisia različitih kategoria vlakova, računa se emisia određenog odseka železničke pruge, pri čemu se uzima u obzir prolaz različitih kategoria vlakova (kao i činenia da nemau sve kategorie izvore zvuka na svim visinama), te prolaz vlakova pri različitim uvetima (sa ili bez kočena). Faktor emisie u promatrano oktavi i računa se prema sledećo formuli [1]: h s n n h h nb = + i, / 10 b, i, /10 10 log n 10, n 10 (7) = 1 = 1 gde su: n - bro kategoria vlakova koi prometuu na promatrano železničko pruzi; h nb, (odnosno h b,) vriednost emisie za ne-kočione (odnosno kočione) edinie vlaka u svako kategorii vlaka ( = 1 do n), u promatrano oktavi te pri visini merena h (h = 0 m, 0,5 m, 2 m, 4 m i 5 m ovisno o kategorii vlaka) koe se računau prema sledećim formulama [1]: h h h nb, anb, + bnb, log Vnb, + 10logQnb, + C bb, m h h h b, ab, + bb, log Vb, + 10logQb, + Cbb, m = (8) = (9) gde su: a h nb, i b h nb, (odnosno a h b, i b h b,) izrazi za emisiu buke kategorie vlaka pri ne-kočenu (odnosno kočenu) za oktavu pri visini h; V nb, (odnosno V b, ) sredna brzina prolaza ne-kočećih (odnosno kočećih) pružnih vozila; Q nb, (odnosno Q b, ) - sredni bro ne-kočećih (odnosno kočećih) edinia promatrane kategorie pružnog vozila; C bb,m korekia ovisno o prekidima i neravninama na pruzi. VI. MISIJSKI MOD BUK ZRAČNOG PROMTA Za utvrđivane indikatora buke zračnog prometa koristi se CAC.CAC Do. 29 Normirana metoda proračuna krivula ednakih razina buke u okolini ivilnih zračnih luka, Imisiska razina buke kou stvarau operaie zrakoplova računa se primenom tehnike segmentirana. Putana leta (za ravne i za kružne dielove) podielena e u segmente od koih e svaki ravan (a zvučna snaga i brzina su konstantne). Namana dulina segmenta e 3 m. Za svaki dio luka računau se tri x-y točke. Te tri točke određuu dva segmenta linie; prva se točka nalazi na početku diela luka, treća se točka nalazi na krau diela luka, a druga točka e na polovii diela luka. Za svaki segment putane leta il ukoliko e potrebno, za produleni segment putane leta utvrđue se nabliža točka prilazećeg zrakoplova (PCPA) okomito na promatrača i kosa udalenost od promatrača do te točke PCPA. Kosa udalenost d do točke PCPA određue podatke koe treba iščitati iz krivula buka-snaga-udalenost (NPD); također određue i visinski kut Udalenost na horizontalno ravnini od točke proračuna CP na tlu do vertikalne proekie PCPA određue bočnu udalenost za izračun bočnog smanena buke (ukoliko e primereno). Ukoliko e visina u segmentu promeniva, visina se utvrđue Slika 3: Definiia nabliže okomite točke prilaza PCPA na putani leta i kose udalenosti d za segment P1P2, kada e točka proračuna CP usporedna sa segmentom (a) ili kada e ispred segmenta (b) ili kada e iza segmenta () [1] na sledeći način: ako e točka proračuna CP usporedna sa segmentom, uzima se visina u točki PCPA (pomoću linearne interpolaie); ako e točka CP iza ili ispred segmenta, uzima se visina u nabližem dielu segmenta točki CP. Ukoliko e brzina u segmentu promeniva, brzina se utvrđue na sledeći način: ako e točka proračuna CP usporedna sa segmentom, uzima se brzina u točki PCPA (pomoću linearne interpolaie); ako e točka CP iza ili ispred segmenta, uzima se brzina u nabližem dielu segmenta točki CP. Ukoliko e zvučna snaga u segmentu promeniva ili ukoliko e razina zvučnog tlaka u ovisnosti o zvučno snazi promeniva, razina zvučnog tlaka se utvrđue na sledeći način: ako e točka proračuna CP usporedna sa segmentom, uzima se razina zvučnog tlaka u točki PCPA (pomoću linearne interpolaie); ako e točka CP iza ili ispred segmenta, uzima se razina zvučnog tlaka u nabližem dielu segmenta točki CP. Kako bi se osigurala doslednost ukupne imisie dobivene računanem udela buke s podaima u krivulama NPD (buka-snaga-udalenost) uvedena e Skalirana udalenost, koa se računa na sledeći način [1]: S 2 π vτ = (10) gde su: v - stvarna brzina u m/s; τ - traane preleta u sekundama. Razina zvučnog tlaka poave zvuka pri ielom preletu izračunava se energiskim zbraanem razina zvučnog tlaka poave zvuka za svaki poedini segment

5 Prie utvrđivana imisiske razine buke od ukupnog prometa u točki proračuna, potrebno e utvrditi imisisku razinu zvučnog tlaka (S) za svaku poedinu operaiu zrakoplova na sledeći način: Ako se proračun temeli na podaima za S u krivulama NPD (buka-snaga-udalenost) za referentnu brzinu (uobičaeno 160 čvorova za mlazne zrakoplove i 80 čvorova za mane letelie s propelerom tada se koristi (11); ako se proračun temeli na NPD podaima za Amax tada se koristi izraz (12) [1]: S( x, y) = S( ξ, d), Λ( β, l) + Δ + Δ + Δ (11) A v ref S( x, y) = ( ξ, d), Λ( β, l) + Δ + Δ + Δ (12) v ref gde su: S(ξ,d) v,ref - razina izloženosti zvuku S u točki s koordinatama (x,y) kou uzrokue kretane zrakoplova na silazno ili uzletno putani s potiskom ξ na nakraćo udalenosti d koa se uzima iz krivule buka-snaga-udalenost za potisak ξ i nakraću udalenost d; A (ξ,d) - razina zvuka u točki s koordinatama (x,y) kou uzrokue kretane zrakoplova na silazno ili uzletno putani s potiskom ξ na nakraćo udalenosti d koa se uzima iz krivule buka-snaga-udalenost za potisak ξ i nakraću udalenost d; Λ(β,l) - dodatno smanene širena zvuka bočno na smer kretana zrakoplova na horizontalno bočno udalenosti l i pri visinskom kutu β; e funkia usmerenosti za buku pri uzletnom zaletu na pisti iza točke početka uzletnog zaleta; V - korekia za V A F F Pri izradi emisiskog modela buke industriskih postroena poseban problem su akustička merena buke na temelu koih se model izrađue. Za provedbu tih merena predviđena e merna proedura opisana u normi ISO 8297, no ona ima određenih nedostataka. Merna metoda opisana u ISO 8297 e ednostavna i učinkovita, međutim emisiski model dobiven tom metodom ne dae dobre rezultate u neposredno blizini izvora buke, te također ta metodologia merena nie primeniva na sva industriska postroena er postavla ograničena na oblik i veličinu postroena, i u potpunosti zanemarue usmerenost izvora buke. Umesto korištena ISO 8297 norme u praksi se pokazalo učinkovitie i točnie kreirati emisiski model metodom obrnutog inženerstva. Naprie se se akustičkim merenima prikuplau podai o razinama zvučnog tlaka, te usmerenosti poedinih izvora, da bi se računalnim proračunom odredile potrebne razine zvučne snage izvora buke koe su potrebne da se proračunom širena buke u točkama akustičkog modela koe odgovarau mernim poziiama dobiu razine zvučnog tlaka koa odgovarau izmerenim podaima. Na ta način postiže se veća točnost rezultata proračuna, te se smanue bro mernih točaka u odnosu na ISO 8297 metodu. Problematika mernih metoda prikazana u ovom poglavlu detalnie e razrađena u [4] i [5]. stvarnu brzinu na putani leta gde e Δ V = 10log v ref, pri v čemu e v ref brzina korištena u krivulama NPD (buka-snagaudalenost), a v e stvarna brzina na putani leta; A - dodatak za traane leta u ovisnosti od brzine v; F - korekia za ograničenu dulinu segmenta putane leta. Uz poštivane ovih uveta, indikatori buke den i night računau se na sledeći način [1]: den night 1 S /10 = 10 log ( Nd, + 3,16Ne, + 10Nn, ) 10 (13) S i, /10 = 10 log Nn, 10 (14) Tn gde su: N d, - bro kretana -te grupe zrakoplova na i-to putani leta u dnevnom razdoblu prosečnog dana; N e, - bro kretana -te grupe zrakoplova na i-to putani leta u večernem razdoblu prosečnog dana; N n, - bro kretana - te grupe zrakoplova na i-to putani leta u noćnom razdoblu prosečnog dana; T n - traane noćnog razdobla u sekundama; S e imisiska razina zvučnog tlaka koi uzrokue -ta grupa zrakoplova na i-to putani leta. VII. MISIJSKI MOD BUK INDUSTRIJSKIH POSTROJNJA Za proračun indikatora buke od industriskih izvora koristi se ISO : Akustika Gušene zvuka pri širenu na otvorenom, 2. dio: Opća metoda proračuna. Slika 4: Grafički prikaz rezultata proračuna širena buke industriskih izvora dobiven prema ISO 8297 normi (gore), i dobiven metodom obrnutog inženerstva (dole) [4]

6 VIII. PRORAČUN ŠIRNJA BUK U AKUSTIČKOM MODU PROMATRANOG PODRUČJA; ANAIZA UGROŽNOSTI STANOVNIŠTVA; KONFIKTNA KARTA BUK Kada se emisiski model izvora buke uklopi unutar akustičkog modela promatranog područa pristupa se proračunu prostornog širena buke. Proračun se obavla u računalnom programu ima, te se nime upravla unosom niza parametara postavki proračuna. Po završetku proračuna širena buke provodi se analiza ugroženosti stanovništva bukom, te se izrađue konfliktna karta buke. Prilikom analize ugroženosti stanovništva prekomernom bukom izrađue se zaseban akustički model u koem se obektima koi su označeni kao stambeni pridelue bro stanovnika u ovisnosti o veličini obekta na način da ukupan bro stanovnika u promatranom područu odgovara stvarnom stanu prema važećem popisu stanovništva. Analiza ugroženosti stanovništva bukom koristi se KZ metoda ( Metoda evaluaie indeksa buke okoliša ), ärmkontor GMBH, Nemačka (ärmkennziffer Methode). Iz rezultata proračuna prostornog širena buke, usporedbom izračunatih razina zvučnog tlaka buke sa dozvolenim razinama u promatranom područu proračunava se konfliktna karta buke. Dakle, konfliktna karta buke est razlikovna karta buke koa se izrađue na temelu izrađene strateške karte buke, a iz koe e vidliva razlika između postoećeg i/ili predviđenog stana imisie buke i dopuštenih razina buke. Slika 5: Prikaz parametara proračuna prostornog širena buke u akustičkom modelu IX. PROVJRA KVAITT RZUTA PRORAČUNA ŠIRNJA BUK; PROBMI VZANI UZ IZRADU I UPOTRBU KARATA BUK Provera kvalitete rezultata proračuna širena buke provodi se usporedbom izračunatih razina zvučnog tlaka i kontrolnih merena na izabrano lokaii. Ukoliko se rezultati proračuna u preveliko meri razlikuu od rezultata merena, potrebno e utvrditi uzrok odstupana i provesti odgovarauće popravne radne. Kao što e iz dosadašneg prikaza vidlivo, postupak izrade strateške karte buke e opsežan i dugotraan proes. Zbog velikog opsega ulaznih podataka, različitosti mernih metoda za poedine tipove izvora buke, i međusobne neusklađenosti postupaka izrade emisiskih modela izvora buke, tiekom izrade karte buke nailazi se na niz poteškoća koe su rezultat nesistematiziranih i neusklađenih metoda i propisa. Umesto ednog unifiiranog postupka izrade emisiskog modela i proračuna prostornog širena buke, različitost postoećih doprinosi složenosti čitavog postupka. S obzirom da e izrada karata buke relativno novo područe, razumlivo e da su navedene mankavosti posledia proesa razvoa i usavršavana. Za očekivati e da će se tokom vremena razviti učinkovitii i usklađenii sustav izrade karata buke. Također, veliki problem e prikuplane ulaznih podataka. Često ne postoe potrebni podai za izradu akustičkog modela promatranog područa, te e potrebno pristupiti kompromisnim rešenima, što ponekad rezultira situaiom koa nie predviđena postoećim normama i propisima, te e u tim slučaevima neasno kako treba postupiti. U takvim situaiama potrebne su višestruke provere kvalitete dobivenih rezultata kako bi se osigurala zadovolavauća točnost proračunatih zvučnih razina. Još edna tema za razmatrane e nesigurnost dobivenih rezultata. Naime, karta buke e skup proračunatih razina zvučnog tlaka pridelen odgovaraućim točkama u prostoru promatranog područa. Imaući u vidu da e buka poava koa načešće ima izrazito nestalan vremenski karakter, a vriednosti dobivene proračunom prostornog širena buke predstavlau prosečnu vriednost u referentnom vremenskom intervalu, postavla se pitane kolika e nesigurnost dobivene uprosečene bročane vriednosti? X. ZAKJUČAK U ovom radu prikazan e postupak izrade karte buke te e dan prikaz izrade emisiskih modela poedinih tipova izvora buke. Iz danog prikaza vidlivo e da ti emisiski modeli nisu međusobno usklađen što dodatno kompliira ionako složen postupak izrade emisiskog modela promatranog područa. Također. merne metode za prikuplane i proveru točnosti podataka nisu dovolno razrađene, kako bi bile primenive na veći bro praktičnih slučaeva. Izrada karata buke e relativno mlado područe, tako da su navedeni problemi rezultat proesa razvoa i usavršavana koi e u tieku. Usprkos tome, sadašnom metodologiom dobivau se relevantni podai na temelu koih e moguće kvalitetno oieniti stane ugroženosti bukom na promatranom područu, te planirati provedbu odgovaraućih zaštitnih mera. Za očekivati e da će se ti nedostai s vremenom postepeno uklanati.

7 Slika 6: Primeri različitih karata buke: (gorni red, s lieva na desno) karta buke estovnog prometa, karta buke železničkog prometa, karta buke industriskih postroena; (doni red, s lieva na desno) karta ukupnih razina buke, konfliktna karta buke; u donem redu s lieve strane nalazi se legenda razina ruke za obične, a desno za kofliktne karte buke ITRATURA [1] Ministarstvo zdravstva i soialne skrbi republike Hrvatske, Pravilnik o načinu izrade i sadržau karata buke i akiskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09), lipan [2] uropska komisia, Relating to the assessment and management of environmental noise 2002/49/C, lipan [3] uropska komisia, Guidelines on the revised interim omputation methods for industrial noise, airraft noise, road traffi noise and railway noise, and related emission data 2003/613/C, kolovoz [4] Hardy Stapelfeldt, Predrag Vukadin, Douglas Manvell, Ivan Bublić, Improving noise predition in industrial noise impat studies, uronoise 2009, dinburgh, listopad [5] Ivan Bublić, Ivan Tudor, Dražan Skelin, Small sale noise mapping of industrial plants, AA uroregio 2010, ublana, ruan 2010.