O S N O V E G E O I N F O R M A T I K E

Transcription

1 O S N O V E G E O I N F O R M A T I K E Dario Perković 2010

2 OSNOVNI POJMOVI, DEFINICIJE I INTERDISCIPLINARNOST 2

3 Osnovni pojmovi Razlikujemo tri osnovna pojma: geoinformacije geoinformatika geoinformacijski sustavi 3

4 Osnovni pojmovi - geoinformacije Geoinformacije ili georeferencirane (geoprostorne) informacije su informacije koje su neraskidivo vezane uz lokaciju na Zemljinoj površini, te iznad ili ispod nje. Riječ je o kompleksnim informacijama, jer je prostorna komponenta kompleksan atribut s posebnim osobinama. Geoinformacije su rijetko statične, pa treba uzeti u obzir i vremensku komponentu. Kako razlikujemo običnu od geoprostorne informacije? 4

5 Osnovni pojmovi - geoinformacije OBIČNA što? koliko? PRIMJER: broj bušotina kod mjesta Otok GEOPROSTORNA gdje? (x 1,y 1 ) (x 2,y 2 ) VINKOVCI? PRELOG? (x 3,y 3 ) (x 4,y 4 ) NUMERIČKA INFORMACIJA + PROSTORNI ASPEKT = GEOPROSTORNA INFORMACIJA 5

6 Osnovni pojmovi - geoinformatika Definicija br. 1 Geoinformatika je praktična i stručna primjena znanosti i tehnologije uključena u prihvaćanju, objedinjavanju, analizi, upravljanju i prikazu geoprostornih podataka. (Department of Geodesy and Geomatics Engineering, University of New Brunswick, Canada). Geoinformatika ili geoinformacijska znanost je znanstvena disciplina koja predstavlja temelj geoinformacijskim sustavima. 6

7 Osnovni pojmovi - geoinformatika Definicija br. 2 Geoinformatika obuhvaća znanstvene temelje suvremenih digitalnih metoda prikupljanja prostornih podataka, modeliranje prostornih informacija, metode apstrakcije i generalizacije geopodataka, specifičnosti prostornih i prostorno-vremenskih baza podataka, matematičko-statističku obradu geopodataka i osmišljavanje usluga baziranih na lokaciji korisnika. Jezgru geoinformatike čine prostorne informacije koje su tradicionalno, ali i sadržajno povezane s geodezijom kao znanosti o izmjeri i prikazivanju (kartiranju) Zemljine površine. 7

8 Osnovni pojmovi - geoinformatika Specifičnost geoinformatike Posebna vrsta informacijske tehnologije jedinstvene po tomu što su podaci potpuno ili djelomično prostorni. Nova interdisciplinarna znanost, temeljena na suradnji širokog mnoštva znanstvenika, od onih iz područja računalne tehnologije do geoznanstvenika u širem smislu (geologija, geodezija, geofizika, geografija,...). 8

9 Osnovni pojmovi geoinformacijski sustavi Geografski informacijski sustav ili geoinformacijski sustav (GIS) nije lako jednoznačno definirati. Za neke je GIS skup programskih alata, a drugima je filozofija, odnosno način donošenja odluka o podacima sakupljeni u jednoj, središnjoj bazi podataka. GIS je tehnologija kojom se prikupljaju prostorni podaci, te omogućava na brz i efikasan način analizu podataka, njihovo manipuliranje i pohranjivanje, s ciljem da se kreiraju nove informacije i izlazni rezultati prvenstveno u grafičkom obliku. GIS je baza topoloških i atributnih podataka o prostoru s ciljem dobivanja zajedničkog prikaza na zaslonu računala ili tiskanoj karti. 9

10 Discipline u geoinformatici Geoinformatika se zbog brzog razvoja i primjene u gotovo svim segmentima ljudske djelatnosti smatra znanošću 3. tisućljeća. Ima više podjela a prema jednoj od njih geoinformatika se dijeli na 3 discipline: GEOINFORMATIKA DALJINSKA ISTRAŽIVANJA (REMOTE SENSING) GIS (GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM) OBRADA SNIMAKA (IMAGE PROCESSING) 10

11 Discipline u geoinformatici U novije vrijeme geoinformatika povezuje ove discipline i tehnologije: geodezija fotogrametrija kartografija GIS GPS daljinska istraživanja s obradom snimaka izrada WEB karata (WEB mapping) 11

12 Postupci s podacima u geoinformatici U geoinformatici se obavljaju brojni postupci s geoprostornim podacima i to unutar nekoliko disciplina. Geodezija Daljinska istraživanja Geografski informacijski sustavi (GIS) Fotogrametrija Geografski informacijski sustavi (GIS) Geotransformacije (proračuni, prilagodbe) Digitalna obrada snimaka prikupljanje podataka korekcije podataka analiza podataka + izlazni podaci 12

13 Široka upotreba geoinformatike Danas se na temelju brojnih znanstvenih i stručnih radova često smatra da je geoinformatika alat samo za lokalne vlasti, državna tijela i bilo koju drugu agenciju ili službu kojoj je primarni posao rješavanje problema velikih razmjera ili izrada strategije donošenja odluka. To je samo djelomično točno jer geoinformatika je najčešće korištena i koristi se za rješavanje problema na državnoj i regionalnoj razini no to definitivno ne isključuje mogućnost upotrebe geoinfomatičke tehnologije i u drugim situacijama, na lokalnoj razini i na mikrolokacijama. 13

14 Prostorna i tematska neograničenost Geoinformatika se koristi vrlo često u gospodarskim granama odnosno tamo gdje se upravlja umjetnim tj. komunalnim (struja, voda, plin, telekomunikacije) i prirodnim resursima (vodna bogatstva, nacionalni parkovi). Ipak, treba znati da korištenje UPOTREBA GEOINFORMATIKE geoinformatike nema prostorna niti tematska ograničenja. No, budući da je još disciplina u razvoju za razliku od mnogih drugih utemeljenih znanosti, još nije sveprisutna kao što bi trebala biti. Uskoro će se i taj njezin status promijeniti. 14

15 Geoinformatika u Hrvatskoj U Hrvatskoj postoji standardiziran i homogen sustav (CROTIS Hrvatski topografski informacijski sustav) koji je izradila Državna geodetska uprava (DGU) zajedno s geodetskim i geoinformatičkim tvrtkama. U Nizozemskoj se 80% informatičkih podataka temelji na geoinformatici, kod nas tek oko 20-30%. 15

16 Geoinformatika u Hrvatskoj Značajnije korištenje geoinformacija prisutno kod HCR-a, DGUe, Plinacro-a, Ministarstva obrane, Iskon Interneta i dr. (visokointeligentni sustavi s automatiziranom analizom, OODBMS). Osnovni problem kod nas je neinformiranost grañana o postojanju i mogućnostima geoinformatike. Internetizacija je učinila da su ljudi kod nas korisnici geoinformatike a da toga nisu svjesni (GUP, katastar, zemljišna knjiga i sl.). Ispunjenje obveza prema EU nemoguće bez primjene geoinformatike (npr. EU Water Framework Directive). 16

17 GIS Geoinformatika je danas jedna od značajnijih disciplina. Budući da je nastala strelovitim razvojem geodezije geodeti je mogu smatrati znanošću. GIS specijalisti svih profila će problem iz struke riješiti pomoću geoinformatike kao jedine moguće tehnologije. Geoinformatiku se može rabiti i samo kao alat, koristiti gotove podatke i ugrañene metode u softveru te tako na vješt način dobiti grafički prikaz. 17

18 GIS Bez obzira na razinu korištenja treba je u izvjesnoj mjeri poznavati i koristiti podjednako u prirodnim i tehničkim znanostima odnosno gdje god je predmet našeg istraživanja geolokacija na Zemlji. 18

19 GIS Geoinformatika i posebice GIS će i u budućnosti biti sve više bitni jer već sada postavljaju standarde pri izradi svih vrsta dokumenata u digitalnom obliku kao što su: Karta gospodarenja podzemnim vodama Karta hidrogeoloških objekata i pojava Karta zaštitnih zona Geološka karta Karta mineralnih sirovina Karta obnovljivih izvora energije Zemljišna administracija Državna izmjera Komunalni i infrastrukturni geoinformacijski sustavi Ureñenje poljoprivrednog i grañevinskog zemljišta Prostorno planiranje gradova 19