Svjetski tjedan svemira

Transcription

1 Svjetski tjedan svemira Srednja škola Mate Blažine Labin, Svjetski tjedan svemira

2 Svjetski tjedan svemira proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda godine. Partner Ujedinjenih naroda u organizaciji Svjetskog tjedna svemira na globalnoj razini je jedna od najstarijih svjetskih obrazovnih organizacija o svemiru - World Space Week Asocijacija (WSWA), osnovana 1981., koja regrutira i podržava svjetsku mrežu Nacionalnih koordinatora i organizatora događanja vezanih uz tjedan svemira.

3 Prije 60 godina, 4. listopada počela je svemirska era, jedna od najodvažnijih epoha u povijesti čovječanstva. Tog dana, lansiran je Sputnjik-1, prvi umjetni satelit Zemlje. Trenutku kada je naša civilizacija kročila u novu epohu, prethodila je neizvjesna i dramatična utrka između dvije velesile koja je završena velikom pobjedom bivšeg SSSR-a. Sputnjik 1 imao je oblik kugle promjera 58 centimetra, težio je 83 kg i posjedovao dva radijska predajnika i četiri antene Oko Zemlje je kružio u eliptičnoj putanji na visinama od 250 do 945 km. Kružio je brzinom od kilometara na sat i emitirao radio signale na frekvencijama i MHz, koji su mogli pratiti brojni radio amateri širom svijeta. Sputnjik 1 izgorio je prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu 4. siječnja godine, nakon prijeđenih 60 milijuna km i tri mjeseca u Zemljinoj orbiti.

4 World Space Week Asocijacija ima nacionalne koordinatore u više od 80 država širom svijeta te u suradnji sa UN OOSA određuje temu koja će se obrađivati cijele godine. Za godinu je preporučena tema Istraživanje novih svjetova u svemiru, a odnosi se na istraživanje drugih planeta, mjeseca, asteroida, novih svemirskih pojava kao i dubokog svemira astronomijom, astrobiologijom, proučavanjem misije Novi Horizonti New Horizons, rad tvrtke SpaceX, ostavština misije Cassini, rad ostalih svemirskih privatnih tvrtki kao i velikih nacionalnih svemirskih programa Europske svemirske agencije, NASA-e, Roscosmosa..

5 U Hrvatskoj je (do ) registrirano 126 događaja/aktivnosti kojima se obilježava Svjetski tjedan svemira Facebook stranica: World Space Week Croatia Službeni web:

6 Svemirske misije budućnosti Svjetski tjedan svemira

7 OSIRIS Rex Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification, Security- Regolith Explorer

8

9 Pokretač: NASA: Cijena: milijardu dolara Lansiranje: 8. rujna godine Cilj letjelice OSIRIS-Rex je uzeti uzorak stijene s asteroida Bennu koji je otkriven godine. Blizu Zemlje bi mogao proći u 22. stoljeću Iako je rizik za Zemlju mali NASA ga smatra jednim od najopasnijih poznatih asteroida U rujnu godine letjelica bi se trebala približiti asteroidu, te potom ga slijediti i ući u njegovu orbitu te slati slike na Zemlju

10 Nakon godinu dana letjelica bi uz pomoć robotske ruke duge 3.3 metra trebala uzeti uzorak prašine s asteroida, a kontakt s njim bi trebao trajati samo 5 sekundi Očekuje se prikupiti najmanje 60 grama, a najviše 2 kg prašine i kamenja Nakon prikupljanja uzoraka OSIRIS-Rex kreće prema Zemlji gdje se očekuje godine Prikupljeni podaci će proširiti znanje o formiranju planeta te znanje o asteroidima koji mogu ugroziti Zemlju

11 O - Origins Return and analyze a sample of a pristine carbon-rich asteroid to study the nature, history, and distribution of its minerals and organic material. SI - Spectral Interpretation Define the global properties of a primitive carbon-rich asteroid to allow for direct comparison with existing ground-based telescopic data for all asteroids. RI - Resource Identification Map the global properties, chemistry, mineralogy of a primitive carbon-rich asteroid to define its geologic and dynamic history and provide context for the returned sample. S - Security Measure the Yarkovsky Effect on Bennu and learn which asteroid properties contribute to this effect. The Yarkovsky Effect is the force caused by the emission of heat from a rotating asteroid that can change its orbit over time. REx - Regolith Explorer Document the texture, morphology, geochemistry, and spectral properties of the regolith (surface material) at the sampling site.

12 OSIRIS-REx is Lifted Into the Thermal Vacuum Chamber at Lockheed Martin for Environmental Testing.

13

14

15

16 ue=255&v=7iqdxm9oqwy

17 Svemirski teleskop James Webb (JWST) Pokretači: NASA, ESA, CSA (Kanadska svemirska agencija) Cijena: devet milijardi dolara Lansiranje: listopad 2018 Nasljednik svemirskog teleskopa Hubble koji je lansiran još godine (u četvrt stoljeća snimio je više od 30 tisuća objekata odnosno 600 tisuća fotografija) JWST je dobio ime po bivšem direktoru NASA-e Jamesu Webbu koji je zaslužan i za projekt Apollo (spuštanje ljudi na Mjesec)

18 Na teleskopu nove generacije koji bi čovječanstvo trebao odvesti još korak dalje u dublji svemir počelo se raditi već nekoliko godina nakon lansiranja Hubblea. Njegov koncept rezultat je zajedničke suradnje između NASA-e, ESA-e i Kanadske svemirske agencije, odnosno između 20 zemalja, a jednom kad napokon bude gotov bit će to najmoćniji svemirski teleskop ikad izgrađen i vjerojatno najsofisticiraniji instrument ikad osmišljen. Umjesto u stabilnoj orbiti oko Zemlje, u kakvoj se nalazi Hubble, James Webb će putovati još 1,5 milijuna kilometara do Lagrangeove točke L2 - gravitacijski stabilne točke na kojoj će Zemlja uvijek biti između Sunca i teleskopa, što će znatno smanjiti smetnje u mjerenjima.

19 Ogledalo teleskopa James Webb sastoji se od 18 pozlaćenih heksagona - zrcalnih dijelova koji se poput puzzli mogu lako složiti jedni u druge i u konačnici tvoriti zrcalo puno veće i funkcionalnije od Hubbleovog. Svaki od 18 dijelova presvučen je i vrlo tankim slojem zlata koji će mu omogućiti da bolje reflektira infracrveno svjetlo.

20 James Webb prvenstveno će promatrati infracrvenu svjetlost, koja je idealni dio spektra za promatranje hladnih nebeskih objekata - od međuzvjezdanih oblaka prašine, diskova plinova i čestica oko zvijezda iz kojih nastaju planeti, te samih planeta u orbitama oko udaljenih zvijezda. Očekuje se da će imati oko 10x bolju razlučivost od svojeg prethodnika Hubblea, a fini spektroskopi kojima je opremljen moći će čak i analizirati sastav atmosfera oko ekstrasolarnih planeta. Kako se radi o vrlo svestranom teleskopu, James Webb promatrati će i planete unutar Sunčevog sustava, i pružiti nove uvide i nova otkrića o planetima koje već donekle poznajemo. Njegova će glavna zadaća biti proučavanje najranijih faza u povijesti svemira, uključujući i formiranje zvjezdanih sustava koji su u stanju održavati život na planetima poput Zemlje. Svi dijelovi zrcala izrađeni su od ultra-lakog berilija koji pokazuje izuzetno dobra mehanička i termalna svojstva na izrazito niskim temperaturama.

21 MVAm89KBfE

22 ExoMars 2020

23 Pokretači: Europska svemirska agencija (ESA) i ruska svemirska agencija (Rosaviakosmos) Cilj: istraživanje Marsa i njegove atmosfere te potraga za znakovima geološke i biološke aktivnosti na površini Prvi dio misije, sonda TGO (Trace Gas orbiter) već je godinu dana u orbiti oko Marsa gdje istražuje atmosferu planeta, posebno se fokusirajući na metan g. planira se na Mars spustiti rover s opremom za dugotrajnije istraživanje

24 Parker Solar Probe Pokretač: NASA Cijena: 1,5 milijardi dolara Lansiranje: godine Prva letjelica koja će biti lansirana u Sunčevu atmosferu Prikupljati će podatke za poboljšanje prognoze solarnih oluja i uvjeta u svemiru koji imaju utjecaja na život na Zemlji, satelite kao i na astronaute u svemiru Sonda je veličine manjeg automobila, a njezina misija će zrajati oko 7 godina

25

26 Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE) Pokretač: ESA Lansiranje: 2022.godina Europska svemirska letjelica JUICE istraživati će Jupiter i njegove najveće mjesece Ganimed, Kalisto i Europu Misija će trajati 3,5 godina

27 LISA (Laser Interferometer Space Antena) Pokretač: ESA Cijena: dvije milijarde dolara Lansiranje: 2034.godine LISA će biti prvi svemirski detektor gravitacijskih valova putujuće deformacije prostor-vrijeme čije su postojanje godine potvrdili znanstvenici projekta LIGO (gravitacijske valove je prije 100 godina predvidio A. Einstein)

28 Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je trima znanstvenicima zbog njihovih otkrića oko gravitacijskih valova. Švedska Kraljevska akademija znanosti u utorak 3. je najavila da su dobitnici Rainer Weiss s Tehnološkog instituta u Massachusettsu (MIT) te Barry Barish i Ki Thorne s Tehnološkog instituta u Kaliforniji. Rođenom Njemcu Weissu udijeljeno je pola iznosa nagrade od 9 milijuna kruna (1,1 milijun dolara), a Thorne i Barish podijelit će drugu polovicu. Ovaj trojac odigrao je ključnu ulogu u prvom opažanju gravitacijskih valova u rujnu 2015.

29 Kada je otkriće objavljeno nekoliko mjeseci kasnije, to je bila senzacija ne samo među znanstvenicima nego i kod generalne javnosti. Gravitacijski valovi su deformacije prostora i vremena, nabori koji nastaju kao rezultat nekih od najnasilnijih događaja u svemiru. Gravitacijske valove predvidio je Albert Einsten prije stotinu godina kao dio svoje teorije opće relativnosti. Opća relativnost kaže da gravitaciju uzrokuju teški objekti koji savijaju prostor-vrijeme, četverodimenzionalnog način na koji astronomi vide svemir.

30 14. rujna gravitacijski valovi u svemiru uočeni su po prvi put. Valovi, koje je predvidio Albert Einstein prije stotinu godina, proizvod su kolizije između dviju crnih rupa. Bilo je potrebno 1,3 milijarde godina da bi valovi dospjeli do LIGO detektora u SAD-u. Signal je bio ekstremno slab kad je došao do Zemlje, ali svejedno obećava revoluciju u astrofizici. Gravitacijski valovi su potpuno nov način opažanja najnasilnijih događaja u prostoru i testiranja granica našeg znanja. LIGO (eng. Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory) je kolaborativni projekt s preko tisuću znanstvenika iz više od dvadeset zemalja. Zajedno, uspjeli su realizirati viziju koja je stara gotovo pedeset godina

31 Gravitacijski valovi šire se brzinom svjetlosti i ispunjaju svemir, baš kao što je što Albert Einstein opisao u svojoj općoj teoriji relativnosti. One nastaju kad god masa ubrzava, primjerice kao kad klizač na ledu radi piruete ili par crnih rupa rotira jedna oko druge. Einstein je bio uvjeren da neće nikad biti moguće izmjeriti ih. Uspjeh LIGO projekta osigurao je par gigantskih laserskih interferometara koji su izmjerili promjenu tisuću puta manju od atomske jezgre dok je gravitacijski val prolazio pored Zemlje. Dosad su sve vrste elektromagnetskog zračenja i čestica, poput kozmičkih zraka ili neutrina, bile korištene u istraživanju svemira. No, gravitacijski valovi su izravno svjedočanstvo poremećaja samog prostor-vremena. Ovo je nešto potpuno novo i drukčije, i otvara neviđene svjetove. Bazen otkrića čeka one koji uspiju u bilježenju valova i interpretiranju njihove poruke.

32

33

34

35 LISA će biti svemirski opservatorij sastavljen od tri letjelice međusobno udaljene pet milijuna kilometara Kad gravitacijski val napravi poremećaj prostor-vremena između dviju letjelica opazit će se promjena udaljenosti metodom laserske interferometrije Simulacija spajanja 2 masivne crne rupe te nastanka i širenja gravitacijskog vala

36

37 Starshot projekt Pokretač: Zaklada Breakthrough Cijena: 100 milijuna dolara Lansiranje: 2036.godine Cilj projekta je zvjezdani sustav Alpha Centauri udaljen od Zemlje 4.2 svjetlosne godine Planira se lansiranje nekoliko tisuća malenih sondi velikih poput prosječnog mobitela koje bi trebale putovati do odredišta oko 20 godina Zakladu su osnovali milijarderi Jurij Milner, Sergej Brin i Marc Zuckerberg (Facebook!), a njihov savjetnik je planetarna znanstvena ikona Stephen Hawking

38 Moderna svemirska utrka Pokretači: Privatne svemirske kompanije (SpaceX, Blue Origin i Virgin Galactic) Cijena: 300 milijardi dolara godišnje Početak: u tijeku Za razliku od svemirske utrke šezdesetih godina 20. stoljeća, u čijoj je pozadini bila bitka za vojnu nadmoć na Zemlji između dviju velesila (SAD-a i SSSR-a) u sadašnjem nadmetanju se ističu privatne kompanije koje nastoje omogućiti jeftiniji prijevoz u svemir Ističe se SpaceX Eleona Muska koji tvrdi da je već tijekom idućeg desetljeća moguće slanje prvih ljudi na Mars dok bi u idućih 40 do 100 godina na tome planetu bilo moguće uspostaviti samoodržavajuću koloniju od oko milijun ljudi