UPUTE ZA IZRADU DIPLOMSKOG RADA NA ODJELU ZA PSIHOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU. 1. Izgled diplomskog rada

Transcription

1 UPUTE ZA IZRADU DIPLOMSKOG RADA NA ODJELU ZA PSIHOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU Za temeljne odredbe izrade diplomskog rada, pogledati Pravilnik o diplomskom radu donesen 13. veljače godine, koji je objavljen na službenim web stranicama Odjela za psihologiju. 1. Izgled diplomskog rada Diplomski rad treba slijediti glavne principe pisanja znanstvenog izvještaja. Treba sadržavati sljedeće cjeline: sažetak i ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku, uvod (koji slijedi princip lijevka te na kraju kojeg se navodi polazište u istraživanje), cilj, probleme i hipoteze, opisanu metodologiju istraživanja, rezultate, raspravu, zaključak i literaturu, i to navedenim redoslijedom. Ukoliko postoje prilozi, oni se navode nakon popisa literature i označeni su rednim brojevima. Diplomski rad mora biti pisan u računalnom programu za obradu teksta (npr. Microsoft Word, Open Office Writer i sl.). Veličina stranice je A4 (210x297 mm). Rubnice (margine) trebaju biti sljedeće veličine: lijeva 30 mm, desna 25 mm, gornja i donja po 25 mm. Rad treba pisati fontom Times New Roman, veličine 12pt uz prored 1,5. Isticanje nekih informacija treba činiti italic stilom (kosa slova), a ne bold ili podcrtano. Naslovna stranica i stranica na kojoj se nalazi sadržaj nisu numerirane. Ostale su stranice označene rednim brojem koji se nalazi u sredini na dnu stranice. Formalno uređenje teksta treba biti sukladno APA standardima (standardi za pisanje znanstvenih radova American Psychological Association). 2. Osnovne cjeline diplomskog rada Naslovna stranica Na prvoj stranici diplomskog rada treba navesti naziv sveučilišta, odjela i studija, ime i prezime studenta, naslov diplomskog rada, naziv vrste rada ispod naslova (diplomski rad), zatim titulu te ime i prezime mentora te mjesto i godinu nastanka rada. Preporučuje se da podatci na prvoj stranici budu napisani fontom Times New Roman, slovima veličine 14pt, a 1

2 da naslov diplomskog rada bude napisan slovima veličine 16pt (pogledati primjer dolje). Naslovna stranica nije numerirana. Primjer naslovne stranice Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju Naslov radnje (velikim tiskanim slovima, bold) Diplomski rad Ime i prezime studenta/ice Mentor (titula, ime i prezime mentora) Zadar, godina Druga stranica Nakon naslovne stranice navodi se sadržaj i ta stranica nije numerirana. Treća i četvrta stranica Nakon sadržaja, treća stranica sadržava naslov rada na hrvatskom jeziku, sažetak na hrvatskom jeziku (prored 1), te 3-5 ključnih riječi na hrvatskom jeziku. Četvrta stranica sadržava naslov rada na engleskom jeziku, sažetak na engleskom jeziku (prored 1), te 3-5 ključnih riječi na engleskom jeziku. U sažetku treba u riječi opisati kratak uvod, cilj, metodu te dobivene rezultate diplomskog rada. 2

3 Ostale cjeline rada Ostale cjeline (cilj, problemi, hipoteze, metoda, rezultati, rasprava i zaključak) su u skladu s principima pisanja znanstvenog izvještaja. 3. Navođenje literature Literatura u tekstu U tekstu, reference se navode u zagradama, primjerice: (Jones, 2000; Buss i Schmitt, 2002). Kada se navodi istraživanje do dva autora, uvijek se navode prezime/prezimena autora. Ukoliko se u tekstu spominje istraživanje većeg broja autora (od 3 do 5) onda kod prvog navođenja treba napisati prezimena svih autora, a u sljedećim navođenjima samo prvog autora te dodatak i sur. Primjerice, prvi put: (Buss, Salovey, Schmitt i Miller, 2005), a svaki sljedeći put: (Buss i sur., 2005). Ukoliko ima više od pet autora onda se i pri prvom, a i pri kasnijim navođenjima navodi samo prezime prvog autora i sur. (prezime prvog autora i sur., godina). Ukoliko se u jednoj zagradi navodi više radova, reference se odvajaju točka-zarezom (vidjeti prvi primjer). Slijed navođenja više radova u istoj zagradi treba biti dosljedan kroz cijelu radnju, ili abecednim redom ili kronološki! Također, rezultati istraživanja nekih autora se mogu navesti i u samom tekstu na sljedeći način: Buss i suradnici (2005) navode Ukoliko se iz nekog objavljenog izvora doslovno prepisuje dio teksta (citat) onda taj citat treba staviti u navodnike i napisati na kojoj stranici izvornika se nalazi. Npr.: "Činjenica da okolno svjetlo mijenja doživljenu svjetlinu nekog ciljnog objekta, sugerira da je na djelu neka vrsta prostorne interakcije" (Coren, Ward i Enns, 2003, str. 109). Kada se navodi neko istraživanje koje nije pronađeno u originalu, već posredno iz neke druge publikacije, onda treba navesti ime autora koji je prvi naveo neke rezultate, a onda i autora u čijoj je publikaciji ta informacija pronađena. Npr.: Livingstone i Hubel (1984, prema Pinel, 2002) pronašli su da dualno oponentne stanice nisu jednako raspoređene u vidnom korteksu. 3

4 U popisu referenci na kraju teksta za ovakav slučaj treba navesti posrednu publikaciju (Pinel, 2002). Poželjno je izbjegavati posredne publikacije, te kada je god moguće, navoditi izvorne reference (radove). Pravilo je da svako spominjanje autora u tekstu mora biti praćeno i navođenjem u popisu referenci na kraju teksta! Vrijedi i obrnuto - sve reference s popisa referenci moraju biti spomenute i u tekstu! Literatura na kraju teksta Redoslijed referenci treba pisati abecednim redom bez rednih brojeva, prema prezimenu prvog autora. Drugi, treći itd. red reference se uvlači 1.25 cm (jedan tab, vidjeti ispod). Ukoliko isti autor ili ista skupina autora ima više referenci, prvo se pišu one koje su novijeg datuma. Ukoliko prvi autor ima različite koautore na više referenci, reference se navode po abecednom slijedu drugog autora. Dolje su navedeni primjeri iz najčešće upotrebljavanih kategorija referenci. a) Izvorni znanstveni članci u časopisu Rose, A. J. i Rudolph, K. D. (2006). A review of sex differences in peer relationship processes: potential trade-offs for the emotional and behavioral development of girls and boys. Psychological Bulletin, 132(1), Ellermeier, W. i Westphal, W. (1991). On the «absoluteness» of category and magnitude scales of pain. Perception & Psychophysics, 49(2), Dakle, piše se: Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov rada. Naslov časopisa, volumen časopisa(broj), stranice. b) Knjige Kline, R. B. (2011). Principles and Practice of Structural Equation Modeling, Third Edition. New York: The Guilford Press. Pinel, J. (2001). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. 4

5 Dakle, piše se: Prezime(na) autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov knjige. Grad izdavanja: Ime izdavača. c) Doktorske disertacije, magisteriji, diplomski radovi Nakić, S. (2006). Kvantifikacija težine mentalnih zadataka. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Slavić, A. (2002). Promjene parametara sinus aritmije u funkciji promjena rezidualnog mentalnog kapaciteta. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Dakle, piše se: Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina obrane. Naslov rada. Mjesto i institucija obrane. Ukoliko rad nije objavljen, potrebno je napisati i: Neobjavljeni doktorski/ magistarski/ diplomski rad. d) Radovi u zbornicima, uređivanim knjigama Lešić, V., Pavela, I., Dujić, I., Plavčić, J., Santini, M. i Prenđa, S. (2010). Medijski pristup nasilju nad djecom u obitelji. U V. Kolesarić (ur.), Zbornik radova sa skupa Nasilje nad djecom i među djecom (str ). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Dakle, piše se: Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov članka ili poglavlja u knjizi. Urednik(ici) ukoliko postoje (ur.), naslov knjige ili zbornika, stranice teksta koji se citira. Grad izdavanja: izdavač. e) Tekst na Web stranicama Pri takvom navođenju potrebno je dati što precizniju informaciju kako o samom tekstu tako i o adresi na kojoj se može naći. Šverko, B., ur. (2000). Vodič kroz zanimanja - elektroničko izdanje: prilozi vrednovanju profesionalnog usmjeravanja putem Interneta, preuzeto s 5

6 Dakle, piše se: Prezime autora (ovdje urednika), inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov teksta. Datum preuzimanja stranice te internetska adresa na kojoj se tekst može pronaći (što preciznija). Ukoliko se neki tekst ne veže uz autora, potrebno je navesti što precizniju adresu. Dodatne napomene Kad je riječ o uporabi velikog i malog slova, naslovi radova/knjiga na engleskom jeziku pišu se na isti način kao naslovi radova na hrvatskom jeziku, tj. samo prva riječ u naslovu se piše velikim početnim slovom, a sve ostale malim. Primjerice: Kline, R. B. (2011). Principles and practice of structural equation modeling, Third edition. New York: The Guilford Press. Navedeno vrijedi samo za naslove radova/knjiga, ali ne i za službene naslove časopisa; primjerice, piše se: Personality and Individual Differences. Kod navođenja više autora, između prva dva (u slučaju samo dva autora) i između posljednja dva (u slučaju više autora) stavlja se veznik i. 4. Načela tabličnog i grafičkog prikazivanja rezultata Tablice Svaka tablica mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti kratak i jasan. Vrlo su česti naslovi iz kojih se ne može shvatiti koji se podaci u tablici nalaze. Naslov je poželjno napisati na način da čitatelj može samo na temelju tablice saznati glavne informacije o rezultatima, bez čitanja teksta. Naslov tablice nalazi se iznad tablice, centriran. Tekst Tablica s brojem u italic stilu, centrirano u zasebnom redu. Iza broja tablice ne dolazi točka (vidi primjer ispod). Naslov tablice piše se normalno, ne u italicu. Prored teksta u naslovu tablice je 1 (ne 1,5 kao u ostalom tekstu). Veličina slova je 11 (ne 12 kao u ostalom tekstu). Treba izbjegavati okomite crte u tablicama, a vodoravnim treba odvajati tek zaglavlje tablice od ostalog dijela, ili pak neke cjeline tablice međusobno. 6

7 Vrijednosti u redovima ili pak stupcima treba logički poredati (npr. logično je da se najprije prikaže aritmetička sredina, pa onda standardna devijacija, a ne obrnuto) Ukoliko se neki podatak iz tablice želi istaknuti, to se može učiniti zvjezdicom (npr. statistička značajnost) Navođenje tablice u tekstu radi se preko rednog broja (npr. vidi tablicu 3; ili u tablici 3 nalaze se rezultati...) Tablica treba biti centrirana na stranici Primjer tablice Tablica 1 Aritmetičke sredine i standardne devijacije rezultata mladića i djevojaka na subskalama Upitnika životnih vrijednosti te značajnost razlika između učenika 2. i 4. razreda Spol Subskale 2. razred 4. razred t-test razred M SD M SD Mladići Zabava Tradicija Karijera Djevojke Zabava Tradicija Karijera * *p.05 Grafički prikazi Svaki grafički prikaz (svaka ilustracija koja nije tablica) mora imati redni broj i naslov te po potrebi i legendu. Svaki grafički prikaz mora biti sam za sebe jasan. Naziv grafičkog prikaza je Slika. Redni broj i naslov grafičkog prikaza (slike) nalazi se ispod grafičkog prikaza. Navođenje grafičkog prikaza u tekstu čini se preko rednog broja slike (npr. vidi sliku 1) Tekst Slika i pripadajući redni broj treba biti u italic stilu. Nakon rednog broja dolazi točka. Sadržajni dio opisa slike ne pisati u italic stilu. Veličina slova i prored naslova grafičkog prikaza isti je kao i kod tablica (prored 1, veličina slova 11). Vidi primjer dolje. Grafički prikaz treba biti centriran na stranici. 7

8 Primjer grafičkog prikaza 5. Statistički simboli i statističke vrijednosti u tekstu svi statistički simboli, (primjerice, M, SD), kako u tablicama tako i u tekstu pišu se kosim slovima (italic), osim grčkih slova (kao što je λ) ukoliko se statistički simboli koriste u tekstu, moraju sadržavati toliko informacija da čitatelji u potpunosti mogu razumjeti tekst. Npr. uz simbole koji označavaju statističku značajnost razlike trebaju se napisati i pripadajući stupnjevi slobode i razina značajnosti, tj. vjerojatnost slučajne pojave: Npr. ukoliko se u tekstu spominju rezultati statističkih analiza, onda treba napisati: kod analize varijance: F(2,40) = 9.45; p<.01; (2 i 40 su stupnjevi slobode) ili za t-test: t(68) = 1.54; p >.05; (68 su stupnjevi slobode) ili za Pearsonov koeficijent korelacije: r(101) = -.65; p<.01 (101 su stupnjevi slobode) 8

9 kod hi-kvadrat testa treba navesti i stupnjeve slobode i ukupni broj opažanja (npr. χ2(5, N=150) = 9.76; p<.01) (5 su stupnjevi slobode a 150 veličina uzorka) Kod pisanja decimalnih vrijednosti, ne treba pisati nulu prije decimalne točke ukoliko vrijednost ne može biti veća od 1 (npr. kod koeficijenata korelacije, kod razine značajnosti). Kod vrijednosti koje mogu biti veće od 1 treba koristiti i nulu ukoliko je dobivena vrijednost manja od jedan. Kao decimalni «zarez» treba koristiti točku. Npr. p=.02; r(202) =.23; ali primjerice M=0.29 cm. Kada je riječ o broju decimala, obično se stavljaju dvije decimale. Navedeno ne vrijedi u iznimnim situacijama kada se zahtijeva veća preciznost. Primjerice, kada p vrijednost iznosi 0.001, potrebno je napisati tri decimale. Broj decimala treba biti dosljedan u cijelom tekstu. 9