Skolski UDK: 37 ISSN X vjesnik Ca so pis za pedagoska i s kol s ka pitanja

Transcription

1

2 .ski lji )K 37 ISSN S4X '\snik (asop i s za pedago s ka sko l s k a pitanj a II (;(ll!. 54. Broj 1-2 Str Split, v Skolski UDK: 37 ISSN X vjesnik Ca so pis za pedagoska i s kol s ka pitanja Sk. vjesn. God. 54. Broj 1-2 Str. 1 - lr4 Split, SADRZAJ 1lIll /n'lli "bur 111' '1N.1 \ I'IH'TI'!'A'!'" I, I... I djiii" 1I,.J.11I (1I'o.; kn 1'111 1\11 d,i) kn..ii "'111,. 100,00 kn ' I 11 1l1l1" v I J\: l lik ~.. 60,00 kn 1. 1 J11'1' \1I1 " ~,,, ti... 50, 00 kn III d\11i I I " JII 80,00 kn,'hllil,\\illlul'ina ~c saljc na ziroracun '/(/fj(i 1411f1U.J321 s naznakol ,1I vi;;s lii k 'IIIIII.,.,.IUI I]' 11" "(' 111:1 i Ilsa«; 111\1 1,/"" Si'l I r UREDNISTVO prol'. dr. Bruno BR/\V[TTI. Falkonar;l (Ilali}l) dr. sc. Marina MARASOVIl: - ALU.I[VIC, pro!' visokc sk ok. Splil dr. sc. Ivan MARSIC: (Sv ica rska) pro I'. <ir. Milan M/\TUI.:VIl', Zagreh pro!'. ur. Jo~ip M1LAT. Splil pro f ur. Miljana N/\ZOR, Splil prof. ur. Alll;)ml P/\POTNIK. Maribor (S lovcniia) pro!'. ur. Si mc I'II~ I(, Splil GLAVNIIODGOVORNI UREDNIK prof. ur. Si lllc I'ILlC' ZAMJENICA GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA pror. dr. Miljan" NA ZOR LEKTOR mr. Jadranka N[METI-I -JA.lIC TEHNICKI UREDNIK I KOREKTOR prof. Pavao MIJIC, Kas lel Gomil ica pavao.mijic@st.htnet.hr RASPRAVE I CLANCI Magda PASALIC, Sanja MARINOV (Split): Problem visejezicnosti 1I Europskoj U niji (preglcdni clanak) Siavomir STANKOV, Ani G RUBISlC, [hanko ZITKO, Divna KRPAN (Split): Vrcdnovanje ucinkovitosti procesa licenja i policavanja v ( h d.,.» u sustavlma za e-ucenje pret 0 no pnopcenjc ?_ 1 Andrej FLOGIE, Gorazd GUMZEJ (Maribor, R Siovenija): Otvoreni kod (strucni clanak) JlIlija VEJIC (Split): Poznavanje prava djeteta (strucni C1anak)...., All1and PAPOTNIK, Dane KATALINI C, Gorazd GUMZEJ (Maribor, R Slovenija): Prirodoslovljc i tchnika na elementarnoll1 stupnjll kroz prizmu lispjcsnog djeteta (prcthodno priop6.: nje) Helena KOROSEC (Ljubljana, R Siovenija): Kazaliste i lutke u skoli (izvorni znanstveni clanak) Goran su crc (Split): Forll1alna analiza suite "Odraslo dj e tinjstvo" (strucni cla nak) Siobodan 13J!- J.;\./;\t' (Split): I JI\': llit 'i i Spill I ( I/ V( '/ I\ ;tllstvc ni clanak)

3 01 1,,1,1 ' '\(1,11, NA(" Iv() BANOVIC (Split): ' Ill, II I I ",Iii t}r.: li,,; SllOg dd anja u ucenika prvog i drugog razreda osnovne skole I \' I 1 ~t ll :-: lvl:ni (;1anak)..."."... "... """... ".. ",.. ""... "... "".""...,... " 87,1 1'! ' HO(/I)A NO VIC (Zagreb): I i 1,. " I I I /' il\:t,i.~ki diskurs obrazovanja odraslih - promjena paradigme J'! ' il/i' d LI i (\ J :l llak).".".,... ".,.""" ""'.",...,... ".. ",.".. "... ""'"''"''''''"'" 101 IJII/IO (;RAFIJA ',';II111l1 lt M I ~ N DES (Split): p ln ' l t:i tlii>liografiju radova Daniee Nola i' 0f!l\'dni rad - bibliogr afija) """"" " ""... "... "..."""....,, I'IW I\I(NA 1{.I\()JONICA OVA('r2Vrc (Split): iuoiin I'I~J~ J)STAVLJANJ E 1, 10 1 C 'Mill ( Z il dar): , \1 d I: pfl Y IJ I L:.~ I, kultura i tradieija... ".... "..... ".. "",, II M LM IC A (Split): IIIII'I / Ul!.i.~k i :lbornik radova 0 povijesti imperijalnih gra niea h1 Vd (i,k itll p rostorima u ranom novom vijeku i::'l 1 ~()J(SA Nl)(C (Zagreb): llill ii II rj1v ()r ~ noj, povijesnoj perspektivi...".""...""... "..."".".""." 136 i;.> III FI.A NOVIC (Split): I!Ji, I V!i" W l k sji,i cdi uzuse renomiranih casopisa."... ".. "...".....,," 139, (l( ISKO VJC (S plit):,u Ut I {Ill Illj ":l'i ilil e na koj emu je posvecen."... ".. ".... "." ",, R1KAZI I OSVRTI l ll \: s BLAZEVIC (Split): P\:Jagogijska istrazivanja, volume n 1 ".. " ""..,,""" "" Illes BLAZEVIC (Split): Pcdagogijska istrazivanja, volumen 2.. " """ """"".".""... """..."..,,"",, VeJimir KARABUVA (Split): J osip Danolic: Od erta i ureza....."""""""...,, Prof. dr.dzevdeta Ajanovic, prof. dr. Marko Stevanovic: M etodika vannastavnih aktivnosti ucenika..."... "... """""".,,...,," 148 D r. Marko Stevanovic: Skola po mj eri ucenika... " Napredak br. 1/ , ,...,.. ".,.,......, 153 N apredak br. 2/ , M irjana Babic- Siriscevic (Split) Goran Sucic "Odraslo djetinjstvo" ,...,',... ".,' 157 M arina CAPALlJA (Split): Ukopan u sebe i kamen.. "... " J adranka NEMETH-JAllC (Split): Z nanstveni skup P avao MIlle (Kastel Gomilica): Cetvrti dani osnovne skole... "... ".""."..."".""""""..."".,, Tomislav NAJEV (Split): LiDraNo ".".",...,'"""""'"...,,'" "..." "".. ".....,,""",... ".".,,"" U SPOMEN Bra nimir MENDES (Split): D anica Nola ( )... "... ".. "."".""... "... " Vladimir ROSIC (Rijeka): KreSimir Bezic ( ) ""..."""""..... "...,,""".. ",,... 17() Sime PILlC (Split): Svcmir Tolic, profesor psihologije ( ) Upute suradnicima... "... ".".... In 17l)

4 ()Iski '~nik UDK: 37 ISSN X Magazine for educational and school issucs S llllie nts and sport (origln.ii i.n. li lli".11 ' ;1 /1 ) cknko KOSINAC, Ivo BANuVl t ' C'i J1li l ): Posture disorders with the eknlelll,lry school [,irst and second grade pupils (original scientific article) K7.'lava BOGDANOVIC (Zagreb): O rganizational "discourse" of education of adults - change of the paradigm (review article) J Year 54 No. 1-2 Puge I - IR4 Split, 2005 BIBLIOGRAPHY I3 ranimir MENDES (Split): Articles for the bibliography of the literary works hy Danica Nola (review article - bibliography) f'li Gr, r~ s CONTENTS 1,11'1 /(\!'A:-iALIC, Sanja MARINOV (Split): ' 111'1\ 11)11,/ IIlliltilingualizm in the European Union (review article) 1 \' I ' ~ li i l STAN KO V, Ani GRUBISIC, Branko ZITKO,,\,, :\ I... J<,PAN (Split):, d ll.l tlllg ill f"l llcnce of learning and teaching process in IL,II,IWl;.~ys l c l1ls (preliminary comunication) II, h. I I LOG IE. Gorazd GUMZEJ (Maribor, R Slovenia): '1 I.t ', II I1 ~n: (professional article) /'1 11 VI ' JIe (Split): 1i I\'\WI ~ ill (.; ri l~ h!s of the child (professional article) II ' lid I'AI'O T N[K, Dane KATALINIC, "" " CiIJM:tr.l (Marihof, R Slovenia): t'i '., II!, (' C II li d technique on elementary level us seen through 11 1, >1,I ~II I<' Cl: S~flll child (preliminary comunieution) ('J' III 1, ( J({OSP{ ' ( Ljllhljana, R Slovenia): : ~r \tr ' l :!III'( [1l l1 ' /.'I in Scll!), " (original scielltilil.i il j li"liu H Ili ~aj ( " I " ("ipiil) ' ~tfttltl " 'dl l l 'ii ~ " Y~ I",Ii ri,l ''' 111, " I\ dllil ('lli,loiiiiiii<i " (I'I,-,j l!ll i' '' ifd iii 1!,' I('l 'j,.. ".. ". 11 '1 til;ji 1", 11 I j J I J A J.\ ( I " 1" II ) 7 L1TERAR WORKSHOP Milijana KOVACEVIC (Split) : Poems APP ROPRIATE INTRODUCTION Sime PILIC (Split): Some notes that comes with this introduction Nenad CAMBI (Zadar): Triangle: history, culture and tradition Ivan MIMICA (Split): Ecohistorical collection of literary works about history of the imperial bounds in Croatian areas in the early new ages Drago ROKSANDIC (Zagreb): Heritage in the open historical perspective Zivko BJELANOVIC (Split): Skolski vjesnik is led by the reputable magazines Ivan BOSKOVIC (Split): Repertory by the name measure to which is dedicated Iell

5 III 1\/,1 V((' (Split): II 1! ' ''I { ll al l\;.~ l:a n.: h cs, volume IClt: I\LI\Z I "Vl(~ (Split): 'J a~ (li : il:il l f\,;scarches, volume l illtl! KJ\J{I\BUVA (Split): ) r. ~ I! I lliliolic: Out of lines and indents , 01 dr.tnl:vdcta Ajanovic, prof. dr. Marko Stevanovic: II H Jd ~ l!o g y of pupil activities out of the school I M.llko Sll:vanovic: School by student taste and suit UDK: 81'246.3(4) Pregledni Clanak Primljeno: Prihvaceno: PROBLEM VISEJEZICNOSTI U EUROPSKOJ UNIJI Magda PASALIC, predavac Sanja MARINOV, predavac Ekonomski fakultet, Split r,'1" I 'IN no. 1/ f t i g i ll'. ~ rtci. 2! ',jilc! Jo Il l d,f ~ Si l i.~ cevic (Split) 'll'1i 1i t, q t' ll,.j\dlil! Childhood" ~ 1J! ljti. 1 NI ' MET fi-jajic (Split): h~! I II I " l'il fll t.:fcnce " MIJl C' (Kastel Gomilica): Sazetak Dallas se I inslilucijama Europske Unije korisli 20 sluibenih jezika. S obzirom na to da je jezik bilan elemenl /eulill/nog idenlilela, a /eullurna raznolilcosi vai na baslina Europske Unije, poslivanje jezicne raznolikosli je nt/ino. lednako tako cjelokupna javnosl Ellropske Unije mom imali mogucnosl uvida u ono slo se dogada na razini njezinih insliluciju kao i prevedene zakone Ellrops/ee Unije kojih se mora pridriavali. Pravna siglll'llosl i jednakost prava bili bi ugroieni kada se nacelo visejezicnosli ne bi primjenjivalo. Provodenje visejezicnosli II inslilllcijama Europske unije prelpostavlja usposlavljanje posebnih Slllibi koje se bave iskljucivo prevodenjem Ie nosi sa sobom niz pmklil"nih problema i IroSkova. Ovaj rad analizira mzlicile slavove prema visejezicnosli u Europskoj Uniji, Ie prednosli i nedostatke koje donosi upolreba brojnih sluibenih jezika Icao i melode koje Ellropska Unija korisli pri rjdavanjll lih problema. Kljucne rijeci: EllI'opska Unija, visejezicnosl, prevodenje, sluibeni i radni jezici. H\l 111 dn vs of the elementary school Ii ll 'l tllv NAJE V (Split): 170 II,IN" I\H /VIORIAM 1I111!111 MLNDES (Spli t) : )\ " it NI t/a ( ) di'l' ll ROSI e (Rijeka): iuoi ' Ilcziq ) / I'll \(' (Sr1it): 1,,11' l'i ll1 ~, r ~y<.; h()logy professor ( ) "ii) I!"'" III ('olilribulors UVOD Europska Unija je organizacija koju Cine europske zemlje clanice koje su odlucile suradivati na odredenim podrucjima poput zajednickog triista, vanjske politike, obrazovanja, pravosuda i drugih. Osnovana je Ugovorom iz Maastrichta u prosincu los zapocelo je udruzivanje pojedinih europskih zemalja kad su Rimskim ugovorima osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM), a potpisalo ih je sest zemalja clanica: Belgija, Francuska, Njemacka, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Od tada se dogodilo pe t prosirenja, a posljednjim prosirenjem broj zemalja clanica povecao se s 15 na 25. Svako novo prosirenje znacilo je i ukljucivanje novih nacionalnih jezika kao sluzbenih jezika Europske Unije. Ovaj rad analizira razlicitt: stavove prema visejezicnosti u Europskoj Uniji, prednosti i nedostatke kojc d(ln o~ i upotreba brojnih sluzhenih jezika, te metode koje Europska Unija koristi rri rjcsavanju till plllloll' lila.

6 '" ~ I '\ 1" If II IV 1',,,1", IIi \" '.' ( i / ' ~ IIII, 11 Ii 1;'II II!"' J..uj I Jlliji ;.1 ' 1' ". I, 'lji'" 1 T.;'. /,W UDC: 81'246.3(4) Review article Accepted: Confirmed: PI H IIILGM OF MULTILINGUALISM IN THE EUROPEAN UNION I' \,'~"l l ( ', s. MARINOV (Split) Sk. vjesn. 54 (2005), Y Nowadays there are 20 official languages in use in the EU institutions. 1/1 I{'(,'1111); rill'.filet that a language is an essential element of a cultural identity, and 1/111111{lil/I'I.I'II}' is all important part ofthe EU heritage preselving linguistic diversity is 111,/" ",1/1 1 '(', 1~lllwIly, the public have a right to know what is being done in their 1/11' 1/ 111 / flll'l! IIl1 ve the right to have the European law available in their own language I ", II,,/11.1' I f j ll ' is binding on evelyone in the E U. Legal certainty and equality ofrights II d,/ lit' "Ilritlllgcred unless the principle of multilingualism is implemented. '1,I"'/WI I II/I$: lit e principle of multilingualism in the EU institutions requires /I"'I>II/I/.rr Slll'cial services which deal with translation and interpretation and it entails,11 11 ',' IJ/l il'/tr th ol problems and costs. /" \ IJIII IN analyses various attitudes towards multilingualism in the E U, 1', ,':"\ {/ II(I di.l'lldvantages of having so many official languages and the ways the ( /llitl/lllam.1 1/1.:01 with the problem. \ Will II " /:.:llropean Union, multilingualism, translation and intelpretation, I~f!icial and working languages UDK: J:m 4.! II',:' PrcthodJlU pi iop(<': li ju Primljeno: 20. OS. 2 ()() ~. Prihvaceno: 15. O(l. 2()( ls, VREDNOV ANJE UCINKOVITOSTI PROCESA UCENJA I POUCAVANJA U SUSTAVIMA ZA E-UCENJE Slavomir STANKOV Ani GRUBISH: Branko ZITKO Divna KRPAN Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu Sazetak U radu smo se orijentiraii na jedan aspekl e-ucenja, na ucenje i poucavanj(' II ':' pomoc Web-orijentiranih inteilgenlnih tulorskih suslava. B. Bloom je u istraiivallill /,,-ovedenom pokazao da se individuaino i tradiclonaino poucavanje u razredu razlilwju ZIt "vije standardne devijacije, Ij. Da izmedu njih posloji «2-sigma razlika» u korist individualnoj; /)"ucavanja. Takoder, poucavanje II razredu se ne moie natjecati s individuainlm pol/cavanj!!l1/ /I interai<livnostl I pruagodijivosti. UkljuCivanjem racllnaia u obrazovanje i pojavom inleliflenlnih l/ttors!cih sustava otvaraju se nove mogucnosti u ucenju I poucavanju jer su za raziiku od Ijudskil/ II/tora, racunaia ipak jeftinija. U trenutku kada inleligentni tulorski suslavi poslaju Weborijentirani, preiaze se prostoma i vremenska ogranicenja. Naravno, potrebno je ispill/li unnkovitost tih sustava. U ovom radu je predstavijeno ~5traiivanje ucinkovitosli Wei) orijentiranog inteligentnog lutorskog suslava D TEx Sys, uz opis analize dobivenih rezl/llala i lianna ~5pitivanja metricklh karaklelistika testova. Klj ucne rijeci: sustavi za e-ucenje, inteligentni tulorski sustavi, Web-orijenlirani inieligcnilli tutorski sustavi, ucenje i poucavanje, vrednovanje ucinkovilosli pmcl'.i'ii ucenja i poucavanja. I. UVODNO RAZMATRANJE Individualno iii tutorsko poucavanje je poucavanje tipa «jedan ucitdj -.j(.;ti:lll ul;(.;nik», za razliku od tradicionalnog poucavanja u razredu gdje na j (.;Llnl)g li ~ ildj r l Jola/.i oko uccnika, iz cega se vidi razlika u vrelllcl'll\ knje Ilcil.: lj IIHI/I' p(1sv(~ t iii svakoit1 liceniku. Kod tradicionalnog prt:davanja II ra I.!' (.;W I sva k i II ~C II i k.'.' 1' IIHII a izhnrili 7.:1 svojih,<5 milluta», pod uvjctol1l cia to l.t.:ii. C'':S I() W II VI; ltkllll I :1'1 i't't lilll:l dlllp cia dn II L\; liik 1':lsivnn r rali naslavli, it ucil l,' lj 1(1 I) ~' 1'1 illlj"i 'III" j I

7 I "~ j( i t-i V. II,.[(\ 1i 11. J(. Ii ~ ITI.II. II I ~ "I'A N ' VI 'Cdl\()VUIIJC. ',I ql' II,., I Ifli l \ J ~.~ r~i U IIV IIII. III k Ii (IVOI.iIIO (i;l L1ccnik samo bude prisutan, tl: <.Ia lici tl:k kada se 11,1\ t,.f! II IVill lj l;:: l1 c~ l1ik I'llora aktivno sudjelovati kako bi znanje i vjeiitine koj e " II lli ll :,rt) kv;dilcr:niji. U situaciji kada jedan ucitelj poucava samo jednog. li il ll, /11 1 [!lu re! hili aktivan, ne moze se «sakriti», moze dobiti dodatno 1'1' ' ~ I ko 7.d i, a ne mora se dugo zadrzavati na onome sto je dobro usvojio. 1 { 1 1I1 1 1i~ 1ja J li c () razlikama izmedu individualnog i tradicionalnog poucavanja \ ' "I I li d / ;i1dj ucak da individualno poucavanje ima prednosti u odnosu na." /, /, 'li.11 1! I 1)( 1 1 I(~avanje. No, isticanje prednosti iii nedostataka nije dovoljno. ild 1\J '.III~ 1 tic Ilvjcrili u vecu iii rnanju ucinkovitost nekog nacina poucavanja, treba )\,",1 1 I:.[' lilzivanjc 0 ucinkovitosti toga nacina poucavanja. Takvo istrazivanie 0 'lil illl HI /7111 t.:du individualnog i tradicionalnog nacina poucavanja je provodio 111,11, I3 loolti (Bloom, 1984.). Dobivena razlika od dvije standardne devijacije iii lfi llli I'/I"zlika», isla je u koris~ individualnog poucavanja (sto se i ocekivalo). To IId.rI Il IU ck vivalcntno povecanju od 50-og do 98-og centila iii razine postignuca. " 'Ii 1 1 ~ I 'j(.: 1J Ilekog ucenika, primjerice, nalazi izmeau 85-og i 86-og centil a, to 11I d.1 fl' X5 % uccnika ostvarilo losiji, a 14% bolji rezultat od nj ega. Aka neki 1/ ( 1,::0; 111 uslvari uspjeh koji se nalazi iznad 99-og centila, to ne znaci da.ie ii I I)I)I ( Ic ~ la, nego je njegov uspjeh medu 1% najboljih. Razlika od dvije Id IIdill ' lk;vijacije stoga ' znaci da je svaki ucenik koji je bio individualno II 'IV.III. q:,tvario uspjeh koji pripada medu 2% najboljih. Il\!p lliida svi ucenici ne uce individualnim nacinom? Zato sto je 111I1Ili'1I(1 11t.; lllogllec imati tutora za svakog ucenika. Meautim, ukljucivanjem i.1 II l,i hr: I:t.()vanje i pojavom inteligentnih tutorskih sustava (eng. Intelligent 1111'1'.!-iYlIlcrns, kratica ITS) otvaraju se nove mogucnosti u poucavanju. II ' " r1l til dc sl.:tljcea su se brzina racunala te njihovi kapaciteti za spremanje II dl l II dvw;lrucavali svakih mjeseca (Phipps Merisotis, 1999.), au isto se 1111 : ' Hl; ~ II.l i v tlla njihova cijena. U usporedbi s Ijudskim tutorima racunala su 11 11,1, ptt III sc uz njihovu pomoc mozda mogao popuniti dio razlike koja postoji dell IIIdi vitlll:llnog i tradicionalnog poucavanja (Fletcher, 2003.). I ti," '/l ie (t.!ng. E-Iearning) nova je paradigma ucenja uz pomoe razlicitih 1.". 1!- llil SI,; t(;lljcljc na elektronickoj tehnologiji, a odnosi se na dostavljanje 11 1.' 1 11' 1,;110 uccnicima preko svih vrsta elektronickih medija, ukljucujuci 111i1 I.I, 111 1<.;1 11 <': \, satelitsko emitiranje, audio- i videovrpce, interaktivnu televiziju, )I ( 1M (IV<.: iii DVD-ove i sl. (definicija preuzeta sa I(I II, li lll,<";\ii11/aboutelearning). U ovom cerna se radu orijentirati sarno na jedan.1i, Wl' ll/a, ncl Web-orijentirano ucenje i poucavanje uz pornoc Web :"1 :1': iflli.:ligcntnih tutorskih sustava. Web-orijentirani inteligentni tutorski :'\': PI, I;11':(' n ~r a ni cc nja prostora i vremena, pa tako postaju sve zanimljiviji. U il,'1" /11 pli:dsl avl,jamo istrazivanje 0 ucinkovitosti Wch-orij l.:.l1liranog ITS-a ";\1', ( P L'l l 1'i1!1I1 cd Tutor Expert System) (Rosie, 2()()(j.). II dlll ),,! )l ll Jlo!,;lilvlju jc ukratko opisana Slrllklilin :>II,l.lvn 1)'II;.x-Sys na III I' PI 1I1'(' \I "I\(1 i.~ Ir n~. i v (mj L;. U trece l'li j1l'i',i:ivi(l1 I' "]11' ' i II.rr rt 7.iv:lnje 'j ' ;I!\ NKIIV. A. ('ii<iiiii:;i('.11 Itid i ll ~ lijll(j planiranje i rcllli /: I\.:ij u ISIJ'aziv:lnja, te analizu dobivenih rt;zu llill:l 1"Jlilivanjc mjcrnih instrumcnata. fl. STRUKTURA SUSTAVA DTEX-SYS Sustav DTEx-Sys ne ovisi 0 platformi, vremenu i mjestu pristupa, 1111i1 Jl,;dinslven nacin spremanja informacija za razlicita podrucna znanja, mogllcn()sl \1(~c nja u hipermedijskoj okolini, mogucnost pracenja napretka ucenika, rt; I1 Hlgllcnost testiranja uz preporuke za nastavak. Sustav je zasnovan na oponasanjll IJ udskih ucitelja i omogucuje svakom uceniku ucenje u bilo kojem trenutku, onolikn ko liko mu je potrebno kako bi stekao zeljenu razinu znanja. Znanje u sustavu DTEx-Sys je predstavljeno semantickim mreiama s okvirima ciji su osnovni elementi Cvorovi i veze. Cvorovi se koriste za predstavljallj(; objckata podrucnog znanja, a veze prikazuju odnose medu njima. U sustavu DTEx 'ys se baze podrucnog znanja, najjednostavnije receno, sastoje od Cvorova i vc7.a. :Vorovi u bazi podrucnog znanja pored naziva i veza prema ostalim Cvorovima IIi Ogu imati i strukturne atribute: tekstualni opis, sliku i animaciju, te URL adrcsu. Korisnici sustava mogu odabrati sljedece usluge: pristup bazama podruci1og -nanja, testiranje znanja iii zatraziti rezultate testova. Specificnost modula testiranj il j<:: u tome sto se nakon svakog ciklusa od dva pitanja generiraju nova pitanja Cija ld ina ovisi 0 rezultatima ucenika, te se na kraju uz ocjenu daju i preporuke za dalji rad. DTEx-Sys je implementiran kao 3-slojna klijent-server arhitektura (Rosie i SlIr., 2001.) koja se sastoji : 1) od korisnic/cog sucelja - sloj korisnickog sucelja sustava DTEx-Sys pru/a sucelje za pristup sustavu, bazama znanja, rjesavanju testa i prcgkdu ocjena koje ucenici postizu; 2) od logike aplikacije - srednji sloj generira dokument koji se di stribuir:1 korisniku prema njegovu zahtjevu, ovisno sto korisnik zeli raditi (llpr. uciti, rjesavati test); 3) od baze podataka - sloj baza podataka se sastoji od baza podrucnog znanja i baza podataka koje sadrze podatke 0 korisnicima sustava. Bal..t; podataka 0 korisnicima sustava sadrze elementarne podatkt; 0 korisnicima, njihovu ponasanju pri koristenju sustava i rezullatil1l;1 njihova testiranja. III. PRISTUP VLASTITOM ISTRAZIVANJU U ov{)m radu se prcdstavlja istrazivanje 0 djdovanju sllsl:lva O,],I" x Syli 1):1 PIO(;\,;S lii;l.:llja i poll(;avallja, kako hi se pokusalo odgovoril i oa pi I:lllj:l: 1(111 il((i I.ITFx.Sys litj l!(;c 1M IJc\ ;nj L: i pnllc:1vanj l.! i knlib jq llcinknvililsi D lh. Sy:i :,. Oll,,['iI< 11 I) 11Il'I()ck L' k:i]l"riiill' I1I;t!IIOg isil'af ivan.ja ( I<]bnl i SIll, 11)1)1).) jllll(1 I::lIl i 1, 111/1 I '\

8 1 '''~J l l C 1 V. A, l:illllll.',i" Ii.'111'.( I, I) I'. I :I':\ N: VI\'dntJlil1l1j, ' ~~ I l \ 'I_ ~ I. ji, I I lin;., ~ f. I.J I hl doi ' Ii hili pnlloljsanja u postignucima sludl'iii1i;! II "tiliosli na I,ll',,,",dll() III ~ ( l:lvanjt.:. I ':ksperimcntalno istrazivanje je 1I01lic:ljCllil metoda,iiiiiviiii /,1 p{l:o. lignll cll u psihologiji i obrazovanju, a prema Marku i Grceru (1993.) j, I,t l'iiiill,/l- llili i 11:1 inleligentne tutorske sustave, /'/ /,111/,' I lw dizlicija eksperimenta i, 'Ill t),lr ll ~ ivajl.ia je ispitati je Ii DTEx-Sys utjecao na poueavanjc studenata u 1'1;j. lip II I ji(hillicnom znanju i koliki je taj utjecaj, izrazcno u standardnoj mjeri /1',-1/1 II,'II//, t! ( ~ n g. cffect size). Velicina ucinka pokazuje je Ii poucavanje na frl i ll I) I 'F rosy\' lleinkovitijc od lradicionalnog poucavanja u procesu ucenja i II,,jI 'II/I/II, :I ti :t,ofak na kojem ce se izvoditi eksperiment je odabrana skllpina od IIJlII O \ I, sl llql; nla druge godine, Fakulteta prirodoslovno-matematickih znanosti i ~ "I'\lh podr(j(;ja Sveucilista u Splitu, triju studijskih grupa: matcmatikc i ') 1 II!.1I del', liialematike, te informatike i tehnicke kulture, a svi skupa slusaju!c f~ : i H, ' ~ ' III I( t1ni praktikum 1. Podrucno znanje na kojem su studenti testirani je jl (II i /1.' 111 irana paradigma programiranja, Studenti su podijcljeni na 1"'llI fi,'lil;dllll (2f) studenata) i kontrolnu skupinu (11 studenata) slucajnim II!!. "III (Ispitnna je situacija s dvije eksperimentalne skupine, ali su dobiveni isti 11 11,111 ), II z;ll im su svi zajedno slusali predavanje 0 tcmeljnim pojmovima ' I II \11 III'ljl,; l\<1 ir it ne paradigme u trajanju od dva skolska sata. Studentima je " /'"'' n 1 pi i,'illlp sadrzaju predavanja u tekstualnom obliku. Svi studenti su pisali 11 II 'IIi IIlki,inlni lest koji se sastojao od 20 pitanja iz podrueja objektno II JlIIi,lllOg pr()gramiranja, koji je ocjenjivan bodovima od 0 do 100, da bi se I' II. '111,1 Ii b kvih razlika u predznanju izmedu kontrolne i eksperimentalne 1'"1( 1,1 'il'cril'llclllulnoj skupini je slijedio jedan tjedan ucenja i poucavanja 0 :Jl(III I' \ll ljclll.iranom programiranju na sustavu DTEx-Sys, Baza podruenog \nj,1 \1 '1 hj'..; k ll l l ~ ) - orijcntiranog programiranja znanja se sastoji od 202 evora i 189 ', f.1 /;l l\ PV\I svi i::vofovi imaju objasnjenje u obliku hiperteksta. Neki od evorova 'I" 1 1I1]" :lin;'1 obj;j,~njenja u obliku slika iii prezentacija (ukupno 45 prezentacija i Id" I) 'I""iliran,jc u tom razdoblju nije bilo moguce, Kontrolna skupina nije imala II if1', I, '" III HI naslavila uciti iz ranije dobivenih tekstualnih materijala. N:I 1~ l'a.ill loga tju.lna studenti ekspcrimentalne skupine su se testirali na i ff\il 1)1 h: Sy.'~, ;t I,alim su nakon toga zajedno sa studentima kontrolne skupine ti; ivi 1,1,11 I ~',~ I k()ji j('; imao 16 pitanja (13 teorijskih pitanja i 3 zadatka), kako bi 11 11, :1 Ii z.nll cajjlc razlike izmedu eksperimentalne i kontrolne skupine,,11 I '"1 ;,1 VI ij:1 sustava. Test jc takoder ocjenjivan bodovima od 0 do 100. I I/,i ll ti II' II/If/lil I\ ",dl.,i 11'/ 1111;11 ;1 l ajl(j ~ illj c S ulvj'divanj l.: lll da Ii I)(J~;I()ji :;l;il i.~ l i '~ ki '/,na capl <:1 j\ II 1. II I! rill 1(111I \1'\>ln\,: i cks pt' lllli vlllaln l.' slwpilll' II 1"11" II v l".. lim;l, Ij. II ) \i ~. U II'. 1., IlI ldi: Jll lql ', ; ~ ;p j l i v : li!j U, :1 ';llilll i II 11 '/1111, ',.1 \ 1',1 111/ 1 1I'l'ili viwj;1.,i \ih.ii \f. A,;1\1 /111.': 11, II s l ~ \l l\ ',11 "I rl (. '{)f) ", L I..~,,:.l I c:-~ \ I \, , \ ' I(//i.l'/i( ~/({J Zi1a cajll0.1'1 ( C I1t',, Nl: II( />I \II,:ul sigllii'icanee) vaz,a n je i Ce NI tl,;!'lliill II I",Ii H,II l ) ~iisk iiii istrazivanjilllil. U VC /.i s Iilll, prvi korak je postavljallje J1111 -llip()i I,;Zn II I'CI',ultate iz inicijalnog ispilivanja Hl : Nema znacajnih razli/(a iw II'd" f "I/JI'lI l1l lill./u/ne i konlrolne skupine u rezullalima inicijalnog ispilivanja, te za zavr,~ I){j!',PH ivalljc H2: N ema znacajnih razlika izmedu eksperimenlalne i konlrolne S/cUpilll' " V II/im illla Z(1vr.l'nog ispilivanja, Kako bi se odabrao odgovarajuci test, potrebno je razmisliti 0 kakvu se lipll li" dnl;lka raui, tj, jesu Ii podaci iz nekog intervala (eng. interval data) iii se (lunosl' 11 (1 poredak (eng. ordinal data) (Becker, 1999.). U nasem istrazivanju se raui 0 po(i :I <.;irna iz intervala koji se odnose na dvije nezavisne skupine, kontro1lnu i 1 ld pl,;rimentalnu, pa je odabran i nezavisni t-test, koji cemo dalje u tekstu zvati t- I T-test sc moze izraeunati primjenom nekog statistiekog raeunalilo)', JlI q!',l<lrna. Ovdje je koristen program StatSoft Inc. STATISTICA 6 (StatSoft, Inc, JI II )Ii.). Kao sto se vidi iz tablice 1, vrijednost p=0.74 je veea od 0,05 pa se hipotel'," II J prihvaca i zakljueuje da nema znaeajnih razlika izmedu eksperimentalne i Illllllf'olne sku pine u poeetnim uvjetima. I, Ii Ii il:ii I: Rezultati t-testa za inicijalno ispitivanje li; k ~pcl"im entalna K\ 1I11'0lna vs. Vrijednosti t-testa t = 0.34 p = 0.74 Znacajna razlika Rezultati u tablici 2 pokazuju da je p>0.05 pa se prihvaca nul-hipoteza H2 i I k l j lj ~ ujc da ncma statistieki znaeajnih razlika izmedu kontrolne i eksperimentalnc kllpille u rezultatima zavrsnog ispitivanja. I'" hli c i 2: Rezultati t-testa za zavrsno ispitivanje i postignuce I':k v~.,pcl'imentalna Kontl'olna t-test (zavrsno ispitivanje) t = 0.58 p = 0.56 t-test (postignuce) t = 0.29 p = 0.77 Ne Znacajna razlika i);lklc, prema rczultatima t-testa mozemo zakljuciti da tretnwn,,,:!p<.; rilllc nlaine skupinc, tj. uccnje na sustavu DTEx-Sys nijc imalo znacajnog II Iil:1,.'!Jja lia nj ihov uspjch. Bilo kakva razlika izmedu ekspcrimcnlalne i konl whit',j, 11pil1 (: jt,; mo)..:!,( llastati kao posljedica greske. M<.:rllitim, test kojim se utvrdujc znacajnost razlika izi1l (: cill dviju skupijl;( liij(' 1' b<.;/ r1'llvj erc vclicine ucinka jer nc mol,clllo villjel i sll :~ gu V(;ZL: i;'1 l1 n hl Il i"\li l:11ll1 i p(lslignll ca u r orulaciji iz koic SIlIO o(\ililr;di II /,mak i~;l1il;lilika, II'I lp,',a ::" I,I/ I"!',:110.1" is li Vl'li ~ ill:1 l1 C;illk:!, Nc

9 N I II \\', II (,I I IIIII :~ II ', 1\ 1.1'1'1-.1 J, I) I, I(I'AN : Vl l:ti IllIV"'ljl' ;d ~ I' II,I i II)iI, I ~ /.~ V <'l I ~ III:' IIn llka jl' opfcnita mjcra velieine utjccaja nckog llovog nacina )IIIIY,III,I'I II ~ ksjl c riml'ntalnoj skupini, u odnosu na kontrolnu koja je koristila 1I11l1l 1l )a lt d lia Ci n poucavanja. Postoji vise nacina za racunanje velicine ucinka, a P', ~Il ~~. koristi formula (1) (Kulik & Kulik, 1989.; prema Yaakub, 1998.): I'.'S AS /~ - AS K SDK,] Adlllll:ticka sredina postignuca eksperimentalne skupine \'~. AI itm(.;licka!ircdina postignuca kontrolne sku pine )~ SHmdanlna devijal:ija kontrolne skupine /1n.l'liltflUCe (eng. gain) izracunano je na nacin da se od rezultata koje su I d ~' l\ti postigli l1a zavrsnom ispitivanju oduzmu rezultati iz inicijalnog ispitivanja. Sl li liti<:lrdna devijacija se racuna formulom: so = _II, (Xi - M)2 i N-1 I / liii i~rcn a vrijednost iii rezultat 11I 11111t.:licka sredina rezultata III oj l'czuitata 1I I.ablici 3 su prikazane vrijednosti aritmetickih sredina i standardnih liljl(, lpl 1.<1 lcstove i postignuce. Vrijednosti aritmetickih sredina 1 standardnih wq1will\,\ie koriste za izracunavanje velieine ucinka, "1 1,1 \: Ar itmcticke sredine i standardne devijacije (1) (2) Ek~erimentalna Kontrolna Inicijalno AS= AS= ispitivanje SD= SD= Zavrsno AS= AS= ispitivanje SD= SD= Po stignuce AS= AS= (cng. gain) SD= SD= la ~ u nali smo velicinu ucinka (E5) po formuli (1) za nase istrazivanje: ( ) =0.12 HS (3) I: II\N I,( IV, 1\ l):.klc, velic.ina ucillkil slislav II lj'l'l ~ x Sys, koja jc dohiwna isl raziv:'ii.i t.: 111 J ~ \) I ~. U k()nacnici Pcdhazur i Schmclkin (Pl:IZ, 2004.) velicinu ucinka manju (Ill ().~ '1III1 Iri l.i u liialom velicinom, velicinu ucinka jednaku 0.5 srednjom, a vdibna li Cillk li Vl'l'll iii jt.:dnaku 0,8 velikom velicinom ucinka. Nase je istrazivanje rcwltiral() lllahljll Yi'h~i Il OITl uc.inka, a kako smo ocekivali znacajnije rezultate, bilo je potrcbno ispital i I p jt; llloglo utjecati na istrazivanje. U tu svrhu proveli smo provjcru mjcrnih Illlll i uml:nata, tj. testova koji su se koristili za ispitivanje znanja studenata., M elri{ke karakteristike testova Kod ucenja i poucavanja najcesce se ispituju stavovi i postignuca uc.cnika (i'ltipps i Merisotis, 1999.), Obicno se za mjerenje stavova (eng. attitudes) korisll' IIpilnil:i, a za mjerenje postignuca testovi. U nasem istrazivanju je bilo potrcojlo III lljl: riti postignuce ucenika, pa smo odabrali testove kao instrumente za mjercnjl:. T ~sl ovi bi trebali tocno mjeriti postignuce ucenika, kako bi istrazivanje imalo smisla. Dll kk, potrebno je ispitati metricke karakteristike testova, Muzic (Muzic, dcfi nira sljedece metricke karakteristike testova: (i) valjanost, (ii) pouzdanost, (iii) ohjd(livnost, (iv) osjetljivost, (v) diskriminativna vrijednost zadataka. Kod nascg istrazivanja nije ispitana objektivnost testova iz prakticnih razloga. Ovi su se testovi, nairne, trebali upotrijebiti sarno jedanput te se ne bi isplatilo Il kupiti veti broj ocjenjivaca koji bi morali poznavati specificno podrucno znanjl: i hil i upoznati s istrazivanjem. Ta je karakteristika primjerenija ako se testovi I'l alliraju koristiti i za neku buducu namjenu. Takoder, nije ispitana ni osjetljivost JCI' osjl:tjjivost nema smisla ispitivati ako su pouzdanost i objektivnost testa niske iii IllSII ispitivane (Muzic, 1979.). 1) Valjanost Valjanost je karakteristika testa koja nam pokazuje da Ii i koliko test mjl:ri (1110 slo njime zelimo mjeriti. Ne postoji "opca" valjanost testa, tj. valjanost se mozl: Ii t/ n,;dili sarno u vezi s konkretnom namjenom za koju se test koristi. Jedan od kl ilcrija za ispitivanje valjanosti je nastavni program. To znaci da bi se sadrzaj i.'iljl..!v i nastave trebali slagati sa sadrzajem testa, Ako se testom tocno ispitujc OliO ~ I() hi L1ccnik trebao nauciti, onda je test valjan. Uobicajen postupak je odredivalljc 'i1j(;va nastavc koji se zatim usporeduju sa sadrzajem testa. Vccinom se tcstom ne I:~ pilu ie cijcji nastavni sadrzaj, nego sarno jedan dio koji na sto bojji nacin trl:ba III c(/slavljati cjclinu. I'riliko!11 provcdbc naseg istrazivanja nastojalo se da sc sad6.aji lcstova 1'(l(JlILlaraju sa sadrzajcm predavanja 0 objektno-orijentiranoj paradigrni k()j c jt: II,tjn lo dva skolska sata. Prema tome, sadrzaji testova i predavanja se pouudarajll. ) ('UI/,:Ja/l.ost )V;I karakl erislika odrcdujt.: rnnzc rnn Ii ~e i II kojoj mjeri nsl()llili Ila le/llll;11 k()li ',I ' dllhijc 1 t;~ I(lIII, Ij. da Ii t t;~ 1 l( 6 )() llljt.:1i, hey. llljl.i ra slo S(J I IIj(.: Ii. 1I Silll':ljll II, /\:) tivlllh 1'1,;y,1I 1l;i1;I, lj. kad hi s,' PIlICIZ;i1() lia li.;sl ovi lia pi \l1l1;11 t' 1I11(11l1 11/\11 1(\ 1 III ~, I!,"

10 \ 111,1 111 ',11 II l irl(l I, II!'. I' I'AN, V.. 'oili",.1i11' i ' I I I I tlllrl'.', ' I.:!.L. :1,,.;\ I --~--,,)( :;)1 ', II,1: 1. V I \"II '! I!'''')",!, i :l,,---~ ' U l ll!.( HII, (llld.1 :K' Il L' rli II(lp ~~ l!logli oslonil'i na r07.ullal c I C~ lll l',1 /,1 1'(lll l.dilllost je I II I Ii d llll,ij I ;I ~ n o ~ 1 pil:lilja, jcr llccnik koji zna odgovor, moi(; ml govuriti llctocno III Il' Ili l}:i(::1i 1I1 lazlllllio pilanjc. Ako postoje zadaci s dvoclanim izborom (npr. ~1 1 1 \1/1I l) 1/I C IlP iii istinullaz), onda postoji i veca mogucnost da ucenik slucajno 11',IIdl (l dj~{)v()r Slo nema veze s njegovim znanjem, a smanjuje pouzdanost testa. i i~ '''1 IWJi sc.: povczuje s pouzdanosti je duljina testa, tj. broj zadataka iii pitanja 'II II "\ :~li dl :l. i. Povccanjem broja zadataka povecava se i pouzdanost testa, pod II' 1','1.1 lin SII IInvi zadaci iste kvalitete kao postojeci. Pouzdanost se moze odrediti, III,,,n,\O 11:lcin(l, a spomenut cemo dva kojima je ispitana pouzdanost testova iz.f" l' I,.II'lI/ iv<ll1ja. 1"1v/ Il ili.:i n odreuivanja pouzdanosti je metodom izracunavanja koeficijenta IIIJro;jr'III1SIi. U ll,usem istrazivanju za svakog studenta posebno smo zbrojili bodove,iviii( IIt' 11 ;1 parnim zadacima (prva varijabla), te bodove ostvarene na neparnim, l. fl lllla (d ruga varijabla). Izracunavanjem korelacije izmedu parnih i neparnih ' h " "~: 1 doljije sc pokazatelj pouzdanosti. KoristeCi program STATISTICA 6,I II VI Iii /{ II kodicijenti korelacije pola testa za inicij alno ispitivanje i za \' 1'''"1 I<ipitivilnjc Kako se radi 0 pola testa, potrebno je primijeniti 1l,IIIIUI I nrownovu formulu (Siegle, 2004.): 2, rf!ola, ' }' I IJI' I (4) J+ rpola ~. [,nl!ficij cnt korelacije cijelog testa lwj..:licijcnt korelacije pola testa /)liklc, iz formule (4) slijedi da je pouzdanost za inicijalno ispitivanj e i l'.1ii,) Ispitivanj e priblizno jednaka i iznosi 0.85, sto je, prema Muzicu (Muzic, '} 1, d\jv \I~j no visok koeficijent. I), \I){i Il:lcin odredivanja pouzdanosti je pomocu Cronbachova ex koeficijenta [).t. CI ()l1ijach\ Coefficient Alpha) (Hempel, 2003.). Taj se nacin cesto koristi za ' I I' III I POII'l.uanosti jer se njime moze oejenjivati pouzdanost testova ciji se zadaei, " 1'11 1'1 1 S;IIIJO S 0 iii 1 bod (odnosno tocno/netocno), te testovi ciji se zadaei I 'd~d l ' ~ Cl vik oj jcdnog boda (Siegle, 2003.). Koefieijent (J.. daje najnizu proejenu \j.i f,ilq/>i i koja se moze ocekivati. Ako je koefieijent visok, znaci da je pouzdanost ru M~' d ll(iltl, ako je koeficijent nizak, ne moze se nista zakljuciti 0 pouzdanosti, IV I,.i i.spitali na ncki drugi nacin. Cronbaehov koefieijent se racuna kao I II' Ili 'kll srcdina svi h mogucih podjela testa. I c'/,i jl.: pouzc\a n ako je (J..>0.70 (Wisher i Olson, 2003.), ali preveliko hi,.i Vj ll1l~ I mozc znacili redundanciju, tj. nepotrebno ponavlljilnj,e istoga kroz Ii. d,' liid!l( kc. Pri izra cunavanju Cronbaehova (J.. kocfi C'i jl'llta '/a!lase tcstovc iuiiii 'dill' plli!:1wii S'J'ATrS'fl CA () i dobili (J..>O.70. 1);11-11:, prirnjenolll JV;I n:i( 1I1.1 II'I'III V: III FI plllli'danusli dohili ~:l'iin,illlzi!iviii: II I li ll li ll,.:, Ij, kndicijcnl hol11ogcnosli..- (l.oo i 0:>0.70, sto z,naci da se IIIm.c.: lill1 I"H (lllll i 11:1 n'i'.wllate tcstnva. :1) Diskriminativna vrijednost zadataka I'ojcdini zadaci u testu su vise valjani sto se vise slaze uspjch uccnika na ((1I11.Ii/ :llku S uspjehom na citavom testu. Prema tome, valjani zadaci omogucll.lll 1.l / ltknvanje uspjesnih i neuspjesnih ucenika. Ako uspjesni ucenici dobro rjdavaj ll IIv ki zadatak, a ncuspjesni slabo, onda ce stupanj slaganja izmedu uspjeha u [0111.Idatku i ukupnog uspjeha u testu biti visok, a diskriminativna vrijednost zadalka vl/'lika i pozitivna. Moze se dogoditi i da ucenici sa slabijim uspjehom neki zadalak I i' ~ ~ :r v ajlj, a uspjesniji ucenici ne. U tom slucaju je diskriminativna vrijednost dd atka ncgativna, a takav zadatak ne bi smio biti dio testa. Diskri minativna vrijednost zadataka se odreduje racunanjem "point e 1)I IH.;rijalnog" koeficijenta korelacije koji se obicno oznacava s rpo (Petz, 2004.). \) IJi CI10 se provodi sljedeci postupak. Prvo se "numerira" dihotomna varijabla, lj. Ic,: c.lfla karakteristika se oznaci s jednim brojem, a druga s drugim, npr. 0 i 1, te sc 111/\\1 dobije varijabla koja sadrzi samo dvije razlicite vrijednosti. Sljcdeci korak je racunanje Pearsonova koeficijenta korelaeije. Taj kl H: ricijent korelacije je izracunan na cijelom uzorku. Dobiveni su niski koeficijenti kp rdacije za neke od zadataka (zadatak 3. (rpb=0.19) i zadatak 10. (rpb=o.ol) 1I illlcijainom ispitivanju i zadatak 2. (rpo=0.12) u zavrsnom ispitivanju). Analizolll 11:1,uilata bez tih zadataka dobije se velicina ucinka od 0.18 standard nih devijacija, ;, I.() jl: ncznatno povecanje u odnosu na rizik gubitka pouzdanosti i osjetljivosti ako Iii s(; Ii zadaei izbacili iz testa. II. ZAKLJUCAK Uz Wcb-orijentirane inteligentne tutorske sustave uceniei se vise ne moraju nk upljati u isto vrijeme na odredenom mjestu radi ucenja i poucavanja. Ti sustavi uil L:Cavaju dostupnost kvalitetnog obrazovanja svim osobama kojima jc ono putrchno, pod uvjetom da imaju odgovarajucu tehnologiju za pristup. Ta II' ill]()logija postaje sve bolja i jeftinija, ana taj nacin i laksc dostupn a. Iako sc cini da Web-orijentirani ITS-ovi nude mnoge prcdnosti, potrcbno jr i \I ()\I (.;sti istrazivanje kojim cc se ispitati njihova ucinkovitost. Svako prow_dcjlo 1',1 r':t ~.iva nj c pridonosi opcenitoj ocjeni ucinkovitosti Web-orijentiranih ITS-ova. \stra:i.ivanjc jc potrcbno planirati. Kada se odrcdi sto ce sc konkr(; IJlt l I'ltlllzivati, polrcbno jc odabrati uzorak ispitanika. VaZan korak jc prirrcrn:1 t(;s t(lv:1 I III l)vj(;ra nj;11ovih metrickih karakteristika, zato sto 0 njil1la (.lvisi IspJ'avJllIsl II l\dl:i[;1 i,~[ra:i, ival1ja. Dobiveni rezliltati islrazivanja sc :I[l,dii'.irajll (I(i:lil I': lll ilil ;, I : ll i~ l i "kilil Ill t' looajlla.. IJ

11 '.. "n'a.n I:IIV..,,III 11 11:.1, '. II ~ II ' I '; I J I J hl(i':\n VIl'" """"" I' -- - ' ", rilknll l pi ovc(j bc.;, lia ~0g istrazivanja sustava DTEx-Sys llisiiio uohiji visoku I Iilllill III'illl\a, dli Sl'llo stdli dragocjcno iskustvo koje nam moze pomoci pri 'ildl" JII ' 1, 11 i\ ~ i valljima. Smatramo da je nemotiviranost studenata koji su l l,(,, ' III\I: 1I 1 II isll"ij}.ivanju mogla imati negativnog utjecaja na provedbu i rezultate 1I.I/ IVtlll[:J. Pol rt,: hno jc prilikom analize istrazivanja uzeti u obzir i koliko vremena. \ j I.illl ni l IIt ili on-line na sustavu DTEx-Sys, te ispitati imaju Ii svi odgovarajucu III" I l d f~l illl Za pristup (pristup internetu, racunalo i odgovarajucu programsku lldt, ki il, I'I'It.lM'l't.JRA 1I I0Pili n. S. (1984). The Two-Sigma Problem: The Search for Me thods of Clh11lf! [nstruction as Effective as One-to-One Tutoring. Educational!1', \'!'lirrhcjr. 13,4-16. "lliflps, R. & Merisotis, J. (1999). What's the Difference? _ A Review of 'Pllitill'llllrary Research on the Effectiveness of Distance Learning in Highcr h ll\ ('al illri, The Institute for Higher Education Policy, Washington, (URL 1t 1111,//II Ji\'W.ihep.com/Pubs/ PDF/Difference.pdf). 1 1,' 11 h~: I'. 1. D. (2003). Evidence for Learning From Technology-Assisted ~ r l ll\.' li on, in H. F. O'Neal, R. S. Perez, Technology applications in education: a It'rI/ II;lIg I'!(,HI, Mahwah. NJ: Lawrence Erlbaum Associates, str Ii, 1~.I l'" M. POOO). Zasnivanje sustava obrazovanja na daljinu unutar "'/f'llillit I}.I'/cc infrastrukture, magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i I.. { II JIl l! Siva, Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb. l(o;,ic, M., Slankov, S., Glavinic, V. (2001). DTEx-Sys _ A Web Oriented II'I,'!r'I'.1.l 1l 1 T utoring System, in Proceedings of Intelligent Conference On Trends III. ('w lllllunication - EUROCON 2001, Vol 2/2, str hlh,i/. A, Oppermann, R., Patel, A. and Kinshuk (1999). A Classification of r\ll I~l l lr l!ij.li Mdhods for Intelligent Tutoring Systems", Software Ergonomie '99 1"'11)/11 1'0 11 "~r()rmationswe lten (Eds. U. Arend, E. EberLeh & K.Pitschke), B. G. I, lll /W l SIIIl trgart, Leipzig, str M.III" M. A. & Greer, 1. (1993). Evaluation Methodologies for Intelligent 11 11, u llill Sys!ems, lournal of Artificial Intelligence and education, 4 (2/3), str. I "I I ii \ III I kr, I. A. (I <)()9). Testing for Differences Between Two Groups: t test, r (IN! 11l'(p:l/ JW'h. llc!:s.edu/ lbecker/spss/ttest.htm). ~ 1, f( S "I1, [FI C. (2004). Electronic Statistics TextbOOk, 11I11' /I II'II'I I..,'fM.I'o/i.com/ textbook/stathome.html). (URL \,lid orh, M. N. ( 19'J8). Meta-Analysis of the Effectiveness of Computer-Assisted 11/ 1/111, 11 '11 III /'cchllicol Education and Training, doctoral disscrtation, Virginia 1",lvl l l'iii II I' 11l~{i l "I. (; and State University, Blacksoll!'!"'" Vill'.illia. I AN"! IV. A. (a(l IIIISH'. II. ~ I l id, II,",'Ar. " oii''''''''i' ~ k V)CSI I. I)!I (. ~ ()() [', l, I ~ I I 1\;I'l, B. (2004). Osnov/ll'.I'1I111.\1I NI I' IIII,tude ZlI nematematic.'are, Naklada SI '.IP, Iasln;barsko. I" M llzie, V. (1979). Metodologija pedago.vkog istraiivanja, Svjetlost, Sarajevo. 11, Siegle, q. (2003). Reliability, Neag School of Education - University of ' IOnecticut, (URL Ll Reliability and Validity/ R eliability.htm) I I, I tempel, S. (2003). Reliability, University of Derby, (URL - susanne/ PTT/lectures/PTTreliability2003.pdf). I ~. Wisher, R.A.& Olson, T. M. (2003). The Effectiveness of Web-Based Instruction, U.S. Army Research Institute for the Behavioral and Social Sciences, Virginia, Research Report UDe: 371.3: Preliminary comunication Accepted: 20, Confirmed: E VALUATING INFLUENCE OF LEARNING AND TEACHING PROCESS IN E-LEARNING SYSTEMS STANKOV, GRUBISIC, ZITKO, KRPAN (Split) Sk. vjesn. 54 (2005), 1-2 Summary In this paper we have focused on one aspect ofe-learning, on learning /11(/ leaching using Web-based intelligent tutoring systems. B. Bloom in his research in I C)H4. had shown that individualized and traditional instruction in classroom differ in two standard deviation, that is, there is "2-sigma difference" in advantage of illllividualized instruction. Also, traditional instruction in classroom cannot compete illdividualized instruction in interactivity and adoptability. Involving computers in N/lication and development ofintelligent tutoring systems give new potential to learnin,; flllri teaching process because computers are much cheaper than human tutors. In a III Oment when intelligent tutoring systems become Web-oriented, time and spaoi I)()f(ndaries are completely crossed. Evidently. educational influence of those systems sll oldd be evaluated. In this paper we present a research that was conducted to evaltw!i','tiu r.;c)lional influence of Web-based intelligent tutoring system DTEx-Sys, alon,; wilh ti, 'scription ofresult analyses and metric characteristics ofused tests. Keywords: E-learning systems, intelligent tutoring systems. Web-baser! in!i'/ligc'lli tutorinr systems. learning and teachin,;, evaluatin,; in.!ll/c'i/!:(' Ii} leam;n,; and teachinr proo'ss. \ I