Regionalni raspored radne snage, dohotka i vrijednosti proizvodnje u individualnoj poljoprivredi SR Hrvatske*

Transcription

1 Regionlni rspored rdne snge, dohotk i vrijednosti proizvodnje u individulnoj poljoprivredi SR Hrvtske* (Jedn primjen krivulje potencijlitet J. Kltzmnn) Edurd Hulin Dns se u svijetu sve više pžnje pridje istrživnju optimlnog rspored fktor proizvodnje u prostoru. U sklopu tzv. interregionlnog plnirnj z poljoprivredu, ko grnu u kojoj ekološki fktori igrju veliku ulogu, to je od posebnog znčenj. Tko su u svijetu već prilično uznpredovle metode egzktnog podešvnj proizvodnje unprijed postvljenim ciljevim. One njsvršenije zhtijevju veom mnogo preciznih podtk. Kltzmnnov metod krivulje potencijlitet spd među grublje, cilj joj je d n osnovu nekoliko osnovnih podtk ukže n veličine optimlnog rzmještj fktor proizvodnje s obzirom n postvljeni cilj. Mi ćemo je upotrebiti n nivou SR Hrvtske i uz pomoć podtk iz godine. Iko su podci reltivno zstrjeli, rezultti su instruktivni, jer u međuvremenu nije došlo do bitnih promjen. Z nš je čsopis od interes ovkv prezentcij zbog tog što nm ukzuje n regionlni spekt individulne poljoprivrede i sel u nšoj republici, s čim se, kko je to istico Mijo Mirković, neminovno mor rčunti, i što se posebno mjesto dje poljoprivrednoj rdnoj snzi ko fktoru proizvodnje i njenom regionlnom rsporedu. Odtle se mogu ndovezti problemi prostorne i socijlne mobilnosti poljoprivrednik, što nije predmet ovog istrživnj. Krivulje potencijlitet primijenili smo u tri slučj: mksimizirnje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje uz nepromijenjen ukupn broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv godine, mksimizirnje dohotk od poljoprivrede uz nepromijenjen broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv godine, i minimizirnje mterijlnih troškov i mortizcije z poljoprivredu privtnog sektor z postignutu vrijednost poljoprivredne proizvodnje u godini. * Ovj člnk je koncipirn n osnovu rezultt istrživnj koje je utor proveo u okviru studije Agrrnog institut Socijlno-ekonomsk struktur individulnih gospodrstv u SR Hrvtskoj po ktegorijm i regijm, npisne po nrudžbi Republičkog fond z nučni rd. 33

2 1. DEFINIRANJE REGIJA Pošli smo od podjele teritorij SRH n četiri regije. Prv regij obuhvć teritorij bivših kotrev1 Nšice, Nov Grdišk (bez bivših općin Jsenovc i Novsk, jer smo teritorij tih općin pripojili drugoj re giji), Osijek, Slvonsk Požeg, Slvonski Brod, Vinkovci, te općine Čđvic, Podrvsk Sltin i Voćin bivšeg kotr Virovitic. Teritorij ove regije poklp se s teritorijem ksnijeg kotr Osijek, odnosno Slvonijom. Drug regij obuhvć teritorij bivših kotrev Bjelovr, Čkovec, Druvr, Koprivnic, Krpin, Križevci, Kutin, Krlovc, Vrždin, Virovitic (bez općin Čđvic, Podrvsk Sltin i Voćin), Sisk, Zgreb, te općine Jsenovc i Nov sk kotr Nov Grdišk. On odgovr teritoriju nedvno ukinutih kotrev Bjelovr, Sisk, Vrždin, Zgreb te općin: Dugo Res, Krlovc, Ozlj, Slunj, Vojnić i Vrginmost kotr Krlovc. U treću regiju uključeni su bivši kotrevi Gospić i Ogulin, te bivše općine Čbr, Delnice i Skrd, koje su pripdle kotru Rijek. Prem sdšnjoj dmi nistrtivnoj rspodjeli ovdje spdju općine Donji Lpc, Gospić, Grčc, Ogulin, Otočc, Titov Korenic i Vrbovsko, te općine Čbr i Delnice. Četvrt regij obuhvć teritorij bivših kotrev Dubrovnik, Mkrsk, Pul, Rijek (bez općin Čbr, Delnice i Skrd), Split, Šibenik i Zdr. To odgovr teritoriju ksnijeg kotr Split i kotr Rijek bez općine Čbr i Delnice. Nkon određivnj obuhvtnosti grnic regij, z svku smo izdvojili slijedeće pokztelje: ktivno poljoprivredno stnovništvo poljoprivredne površine vrijednost poljoprivredne proizvodnje mterijlne troškove i mortizciju dohodk od poljoprivrede. Brojčni pokztelji z svku regiju nlze se u tbeli br. 1. Tbel je instruktivn jer nm pruž s jedne strne uvid u učešće pojedine regije u ukupnom ktivnom poljoprivrednom stnovništvu, poljoprivrednoj površini i mterijlnim troškovim, s druge strne učešće regij u vrijednosti poljo privredne proizvodnje i dohotk u poljoprivredi privtnog sektor SRH. Zpž se velik rzlik između regij u površini i ktivnom poljoprivrednom stnov ništvu, p prem tome i velik rzlik u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i dohotk. 2. PRIMJENA KRIVULJA POTENCIJALITETA Podtke tbele br. 1 koristili smo z dobivnje istih pokztelj z svku regiju, li n 100 hektr poljoprivredne površine. Tbel br. 2 pokzuje rezul tte tih prorčun. Uočljivo je d je nizk orgnski sstv kpitl u poljoprivredi indivi dulnog sektor, d su mterijlni troškovi i mortizcij n 100 hektr po ljoprivredne površine u odnosu n vrijednost poljoprivredne proizvodnje re ltivno njveći u trećoj, njmnji u prvoj regiji, te d je dohodk poljo privredne proizvodnje n 100 hektr poljoprivredne površine reltivno njniži u trećoj, njviši u prvoj regiji. Podci iz tbele br. 2 mogu se grfički prikzti n slijedeći nčin: n pscisu se nnese gustoć ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 hektr poljoprivredne površine, n ordintu se nnese vrijednost poljoprivredne proizvodnje n 100 hektr poljoprivredne površine. 1 Regije smo, donekle,»podesili«teritoriju bivših kotrev rdi tog što su z godinu sttistički podci dostupni prem toj podjeli. 34

3 o 00 w C -¾ ft to5u 3 S fe, 2 I ts ÖS N V o ft, <3 S <33 -P C oc " > C ^ o -S. ft- & S o S cu * w :^r c > i- <u *«ft O O ft S ^ *03 S k Ö - k 5* o o ^ ip *«, w 13 'rt.2. c 'G 2p ~v = o u > « ¾ o_.«u o 5 5 Q o o- c- 3 c.! S E rt G -FH 03 2,0 2> 0 0 # N^o3: >1 JJS O u *h «Pfi S- 03 ' 3.g c h«5 2o (3j ^ Z.2,¾. G s o^8 Si 03 2 O C.3 73></3 03.C u ^ 3 =* S > -o 'C"n O G OG.^O>5g 'X? r 3 <D n +3 \ 4-^ G. C*. ft > ts G > 0.¾ et ^ 00 <N ro rg rn in r-h \0 m vo CN 'O ro 00 ct 00" 0 IT) r- m CN ^3" f < o\ \0 <N r-h LO rn CN 0O CN 'O CN c» r-t \0 0" CN T OO r- CN LD CN ^t- *-H CN <N IT) vo o 00^ ^ ft ON H iri ro (N LO ii 3 ro ro ro O. Os in IO r*^ O" LO CN vo CN S 0) T3.¾ Öo E T3 O > 03 u 1 4 T3 0 bo T3 _o o T3 o m o X o G3 U) O c f t Q X O 3' rx s 'S Ž >1 Q..o ft *o ft P j HH E > HH t I M l l DS oi & p< co og G P <u > G CO c/) > 03 C/5 35

4 Svk tčk koj je unesen u grfikon br. 1 predstvlj, dkle, dvije osnovne krkteristike poljoprivrede: gustoću ktivnog poljoprivrednog stnovništv i vrijednost polojprivredne proizvodnje z odgovrjuću regiju. N istom grfikonu povučeni su prvci iz ishodišt, koji prolze kroz krkteristične tčke z svku regiju. Svki prvc im rzličiti ngib, ngib izržv odnos između ordinte i pscise. U grfikonu br. 2 tčke predstvljju gustoću poljoprivredno ktivnog stnovništv i dohodk z odgovrjuću regiju, to znči d ngib prvc izržv odnos između dohotk poljoprivredne proizvodnje n 100 h poljoprivredne površine i gustoće ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 h poljoprivredne površine. Prosječn produktivnost po rdniku z svku regiju izržen je vrijednošću ngib odgovrjućeg prvc i on je konstntn z sve tčke koje su smještene n tom prvcu. Kko nemmo podtke z tčno povlčenje krivulj potencijlitet, učinit ćemo to približno, uz hipotezu d tngente u tčkm Ri, R2, R3 i R4 prolze kroz polovinu kut ngib. Prem ovoj hipotezi mrginln produktivnost je u tim tčkm jednk polovini prosječne produktivnosti (grfikon br. 3). Krivulje potencijlitet z četiri regije SRH u grfikonu br. 3 se ne sijeku. Jedino iznenđuje to što je krivulj potencijlitet regije II iznd krivulje potencijlitet regije I. Uzrok tome je odnos cijen žitric (proizvodnj rjon I) i stočrskih proizvod (rjon II), koji je u to vrijeme bio nepovoljn z žitrice. 36

5 DP.r/jOOlu Grfikon br. 2 Dohodk i stnovništvo jo 8 P ft S / (oo Kt Tbel 2 Poljoprivredno ktivno stnovništvo, vrijednost poljoprivredne proizvodnje, mterijlni troškovi i mortizcij u poljoprivredi te dohodk od poljoprivredne proizvodnje n 100 h poljoprivredne površine po regijm SRH privtni sektor Regij Broj poljoprivredno ktivnog stnovništv n 100 h poljoprivredne površine Vrijednost poljoprivredne proizvodnje n 100 h poljoprivredne površine (u tisućm ND) R I 30 71,8 % 100,0 R II 50 95,4 /o 100,0 R III 17 28,5 % 100,0 R IV 25 41,0 % 100,0 Ukupno SRH 34 66,2 % 100,0 Mterijlni troškovi i mortizcij n 100 h poljoprivredne površine (u tisućm ND) 26,8 38,2 11,9 16,6 26,2 37,3 40,0 40,0 40,5 39,6 Dohodk od poljoprivredne proizvodnje n 100 h poljoprivredne površine (u tisućm ND) 45,0 57,2 16,6 24,6 40,0 62,7 60,0 58,2 59,5 60,4 37

6 Rzlike između regij s stnovišt poljoprivredne proizvodnje uzrokovne su rzlikm u: prirodnim uvjetim, tehničkom nivou, gustoći poljoprivredno ktivnog stnovništv. Mogu se nvesti tri rzličit slučj: 1. Zmislimo dvije regije koje imju jednku gustoću stnovništv i jednk tehnički nivo. U tom slučju n rzliku između krivulj djeluju smo rzlike u prirodnim uvjetim između regij. Poljoprivredn proizvodnj će biti viš u regiji koj im povoljnije prirodne uvjete. 2. U drugom slučju pretpostvljmo dvije regije koje imju iste prirodne uvjete i istu gustoću stnovništv, li im je tehnički nivo rzličit. Poljoprivredn proizvodnj će biti već u regiji gdje je tehnički nivo viši. 3. Zmislimo končno dvije regije s istim prirodnim uvjetm i istim tehničkim nivoom, koje se rzlikuju smo u gustoći ktivnog poljoprivrednog stnovništv. U tom slučju rjon s većom gustoćom imt će veću poljoprivrednu proizvodnju po hektru, rjon s mnjom gustoćom imt će po hektru nižu poljoprivrednu proizvodnju, li će zto poljoprivredn proizvodnj u tom rjonu po rdniku biti već. N krivulje potencijlitet u grfikonu br. 3 i 4 djeluju rzlike između rznih tehničkih nivo i rznih prirodnih uvjet među rjonim, jer je treći fktor, fktor gustoće, unesen n pscisu. Rzlik između krivulj regionlnih potencijlitet je više ili mnje nglšen, već prem rzlikm regionlnih potencijlitet. 38

7 Postvlj se pitnje, d li jedn drug rspodjel ktivnog poljoprivrednog stnovništv, i d li jedn drugi sistem proizvodnje (uslijed promjene gustoće) može omogućiti porst poljoprivredne proizvodnje po ktivnom poljoprivrednom stnovniku. Odgovor je potvrdn. Ako bismo u regijm III i IV smnjili broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv, u regiji I povećli, sigurno bi proizvodnj bil već uslijed povećnj poljoprivredne proizvodnje po ktivnom poljoprivrednom stnovniku. Mksimizirnje poljoprivredne proizvodnje postiže se izjednčvnjem mrginlne produktivnosti po ktivnom poljoprivrednom stnovniku svih regij Z grfičko rješenje problem treb primijeniti hipotezu prem kojoj se krivulje mrginlne produktivnosti ne sijeku. T hipotez je prihvtljiv jer se u ovom slučju krivulje potencijlitet zist ne sijeku. Kko mrginln produktivnost po ktivnom poljoprivrednom stnovniku mor biti jednk, to znči d se može prikzti t jednkost s bilo kojom horizontlom. T horizontl siječe u jednoj tčki svku krivulju mrginlne produktivnosti. Svkoj ovoj tčki odgovr određen gustoć,, tkođer, i određen poljoprivredn proizvodnj. Sd se rdi smo o tome d se provjeri d li je broj ktivnog stnovništv dobiven grfičkim rješenjem iznd ili ispod stvrnog broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv. Već prem slučju, pomkne se horizontl n više ili n niže d bi se smnjio ili povećo ukupni broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv. Pomičući horizontlu nći će se položj u kojem je broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv svih regij postignut grfičkom metodom jednk stvrnom broju. Tj hipotetički rzmještj rdne snge omogućuje d se postigne mksimln poljoprivredn proizvodnj s nepromijenjenim brojem ktivnog poljoprivrednog stnovništv. 3. GRAFIČKO RJEŠENJE Grfičko rješenje mksimizirnj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje privtnog sektor z četiri regije SRH, s istim brojem ktivnog poljoprivrednog stnovništv, li s rznom gustoćom od postojeće z svku regiju, prikzno je u grfikonu br. 3. Rdi postiznj tčnijih rezultt rdili smo n milimetrskom ppiru formt 60 X 45 cm. Ksnije je tj formt foto redukcijom smnjen rdi lkšeg prezentirnj. Grfičk obrd je izvršen n slijedeći nčin: povučene su krivulje potencijlitet z sve četiri regije: R I, RII, R III i R IV; n svkoj krivulji odbrno je 4 6 tčk. Povučene su tngente u tim tčkm. ztim smo tržili vrijednost ngib z svku tčku; t vrijednost je prenesen n odgovrjuću vertiklu. S tim metodom približno smo odredili tčke z krivulje mrginlne produktivnosti; povukli smo krivulju mrginlne produktivnosti; ztim smo povukli horizontlni prvc A. On siječe krivulje mrginlne produktivnosti u tčkm AMP I, AMP II, AMP III i AMP IV. Tim tčkm odgovr određen vrijednost gustoće ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 hektr poljoprivredne površine. Rezultt prvog pokušj je slijedeći: 39

8 AMP I = 24 AMP III - 6 AMP II = 19 AMP IV = 9 S tom rspodjelom gustoće ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 hektr poljoprivredne površine, regije u Hrvtskoj bi imle slijedeći broj ktivnih poljoprivrednik: Regij I ktivnih poljoprivrednik Regij II ktivnih poljoprivrednik Regij III ktivnih poljoprivrednik Regij IV ktivnih poljoprivrednik Ukupno : ktivnih poljoprivrednik Vidi se d je broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv postignut povlčenjem horizontle prvc A mnji od stvrnog ( ), što znči d horizontlni prvc mormo povući nešto niže. U drugom pokušju povukli smo horizontlni prvc koji siječe krivulje mrginlne produktivnosti u tčkm BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV. Tim tčkm odgovrju slijedeće gustoće ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 h poljoprivredne površine: BMP I = 40 BMP III = 9 BMP II = 49 BMP IV = 20 Odtle proizlzi d bi rspored ktivnih poljoprivrednik prem regijm bio slijedeći: Regij I ktivnih poljoprivrednik Regij II ktivnih poljoprivrednik Regij III ktivnih poljoprivrednik Regij IV ktivnih poljoprivrednik Ukupno: ktivnih poljoprivrednik Dkle, to je približno jednko stvrnom broju ktivnih poljoprivrednik i rezultti drugog pokušj mogu se prihvtiti ko grfičko rješenje postvljenog problem. Isti postupk, pod pretpostvkom d broj ktivnih poljoprivrednik ostne nepromijenjen, primijenili smo pri mksimizirnju poljoprivrednog dohotk z te četiri regije. Povlčenjem horizontlnog prvc B koji siječe krivulje mrginlne produktivnosti u tčkm BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV dobivju se slijedeći rezultti: BMP I = 42 BMP III = 6 BMP II = 49 BMP IV = 21 N osnovu ovkve gustoće ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 hektr poljoprivredne, rspored po regijm izgledo bi: Regij I ktivnih poljoprivrednik Regij II ktivnih poljoprivrednik Regij III ktivnih poljoprivrednik Regij IV ktivnih poljoprivrednik Ukupno : ktivnih poljoprivrednik 40

9 S obzirom n to d je sum približno jednk postojećem broju ktivnog poljoprivrednog stnovništv, rezultti predstvljju grfičko rješenje postvljenog problem (grfikon br. 4). Hipotetičke gustoće ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 hektr poljoprivredne površine potrebne z mksimizirnj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i z mksimizirnje dohotk od poljoprivrede, ne poklpju se. N osnovu dosdšnjih izlgnj mogu se dti nek zpžnj koj se odnose n gustoću ktivnih poljoprivrednik i n poljoprivrednu proizvodnju u regijm SRH godine. Tbel br. 3 pokzuje rzlike između stvrne i hipotetične gustoće ktivnih poljoprivrednik z svku regiju (ovo uz pretpostvku nepromijenjene tehnike proizvodnje ). Pokzuje se d je, u stvri, rspodjel ktivnog poljoprivrednog stnovništv između regij u Hrvtskoj nepovoljn. U slučju kd je cilj minimizirnje ukupnih troškov poljoprivredne proizvodnje, treb izjednčiti mrginlne produktivnosti svih fktor z proizvodnju jedn jedinic fktor z proizvodnju imt će istu mrginlnu produktivnost u svim regijm. Kko nismo rspolgli s podcim z ukupne troškove, pokušli smo minimizirti mterijlne troškove i mortizciju. Pokušj nije potpuno isprvn jer n pscisu treb nnijeti vrijednost ukupnih troškov, tj. sumu mterijlnih troškov, mortizcije i troškov rdne snge. Postupk z konstruirnje krivulj potencijlitet i krivulj mrginlne produktivnosti jednk je prethodnom postupku. Trži se d vrijednost poljo 41

10 privredne proizvodnje privtnog sektor poljoprivrede godine bude rspoređen između regij SRH tko d su mterijlni troškovi i mortizcij minimlni. Odgovrjuće vrijednosti n krivuljm potencijlitet i tčkm mrginlne produktivnosti, koje se dobiju povlčenjem prvc A, su ispod vrijednosti poljoprivredne proizvodnje postignute godine. Tbel 3 Stvrn i hipotetičn gustoć ktivnog poljoprivrednog stnovništv n 100 hektr poljoprivredne površine Regij Aktivno poljoprivredno stnovništvo n 100 hektr poljoprivredne površine Prem rješenju mksimiz. vrijed. poljopr. Prem rješenju mksimiz. dohotk od poljopr. Broj ktivnog poljoprivrednog stnovništv Prem rješenju mksimiz. vrijed. poljopr. Prem rješenju mksimiz. dohotk od poljopr. R I R TI R III R IV Ukupno SRH Horizontlni prvc B siječe krivulje mrginlne produktivnosti u tčkm BMP I, BMP II, BMP III i BMP IV. Tim tčkm odgovrju slijedeće vrijednosti n krivuljm potencijlitet: Regij I 665 milijun novih dinr Regij II milijun novih dinr Regij III 105 milijun novih dinr Regij IV 460 milijun novih dinr Ukupno: milijun novih dinr Ti su se rezultti približili rješenju. Treblo bi povući još jedn prvc između prvc A i B d bi se dobilo još tčnije rješenje, li rdi preglednosti, to je teško izvedivo. (Grfikon br. 5). Evo kko izgled stvrni i hipotetički rzmještj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje prem regijm u SR Hrvtskoj. Regij R I R II R III R IV R IV Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u milijunim ND godine Hipotetički Rzmještj rzmještj Ukupno

11 Grfikon nr 5 vnve.r«,)*lnik Nž,k*v Vidi se d se zmišljeni optimlni rzmještj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje poklp s zmišljenim optimlnim rzmještjem ktivnog poljoprivrednog stnovništv. Ukrtko ćemo se osvrnuti n rezultte regije I i regije II, jer su oni polrni. U regiji I s stnovišt mksimizirnj poljoprivredne proizvodnje smo proizvodnj žitric ne bi bil ekonomski oprvdn, jer n njplodnijoj zemlji, koj je ovdje, treb proizvoditi one kulture koje trže mnogo fktor z proizvodnju. Regij III privlči posebnu pžnju. Broj ktivnih poljoprivrednik n 100 h smnjuje se u hipotetičkom rsporedu n 6 9. Uvjeti život i rd u plninskim regijm uvijek će biti teži i proizvodni rezultti slbiji nego u nizinskim regijm. Zkon konkurencije, koji eliminir njslbije, neumoljivo rdi protiv plninskog stnovništv. Ljudi se, ko i zemlj koj se spušt niz kosinu, preseljvju u povoljnije nizinske krjeve. Ali to istovremeno znči potpuno npuštnje jednog dijel ncionlnog teritorij i njegovo pretvrnje u pustinju. No d li društvo može prihvtiti jednu tkvu eventulnost? Mnogi rzlozi nlžu d društvo mor održvti u rzumnim grnicm ljudsku prisutnost n svim tčkm svog teritorij, izuzev onih koje su zist nedostupne ili vrlo negostoljubive. U tom smislu plninske regije treb čuvti d ne postnu pustinje koje ćemo poslije opet, li uz mnogo veće troškove, nseljvti i uređivti; treb ih sčuvti od nesputnih prirodnih sil. Socijln erozij je preteč prirodne degrdcije regije. 43

12 4. KRITIČKI OSVRT NA METODU I REZULTATE Kod interregionlnog plnirnj u poljoprivredi treblo bi, u principu, rzmtrti potpuno homogene regije. To je prktički nemoguće, jer bi se tim principom došlo do velikog broj regij, tko d pln ne bi bio pliktivn. Model krivulj potencijlitet u ovom slučju postvjj znčjn broj teoretskih problem, koji zslužuju detljniju studiju. To su npr. problem uključivnj poljoprivrede društvenog sektor, uključivnje plodored, problem višegodišnjih kultur, problem međusektorske zvisnosti, vremenski rspored potreb rdne snge u toku godine, problem uklpnj područj SRH u toku godine u područje SFRJ itd. Upotreb sintetičkog pokztelj ko što je vrijednost poljoprivredne proizvodnje, je diskutbiln jer cijen utječe n rezultt, p u slučju kd su cijene visoke, one mskirju loše korištenje zemljišt ko fktor proizvodnje, i obrtno. S druge strne, vrijednost poljoprivredne proizvodnje ništ ne govori o kupljenim inputim izvn regije, te je i u tom slučju korištenje fktor zemlje mskirno. Ali kko je proizvodnj u poljoprivredi privtnog sektor ekstenzivn i kko fktori kpitl i rdne snge nisu predominntni u odnosu n fktor- -zemlju, može se oprvdti upotreb vrijednosti poljoprivredne proizvodnje ko kriterij korištenj zemljišt. Iko postvlj brojne teškoće, model ne treb npustiti. Nprotiv, teoretsk rzmtrnj koj krivulj potencijlitet izziv mogu inicirti njeno dljnje usvršvnje. Rezultti studije omogućuju smo određivnje glvnih crt progrm koji se odnose n šire regije. Ali, u momentu primjene progrm društvene orgnizcije i ndležni orgni regij morju voditi rčun o rzličitosti i specifičnosti unutr svog područj. Summry REGIONAL DISTRIBUTION OF LABOUR, INCOME AND PRODUCTION ON PRIVATE FARMS IN CROATIA In the bsence of precise figures on the privte sector of griculture in Croti, which re indispensble for n dvnce djustment of griculturl production to plnned trgets, we hve used Kltzmn's method of the potentility curve which is regrded s one of the»rougher«methods of regionl plnning. The im ws, using few bsic figures on privte frming in Croti,to point to the mgnitudes of the optimum distribution of lbour ccording to regions in reltion to the mximiztion of the vlue of griculturl production, the mximiztion of income from griculture, nd the minimiztion of the totl cost of griculturl production. The figures obtined hve shown tht the distribution of the ctive griculturl popultion mong the individul regions of Croti is in fct unfvourble in reltion to the plnned trgets, nd tht the projected optimum distribution of the vlue of griculturl production corresponds to the projected optimum distribution of the ctive grrin popultion. Despite its drwbcks, Kltzmnn s method of the potentility curve hs nevertheless mde it possible in this prticulr cse to ly down the principl lines of progrmme for wider regions. However, when implementing the progrmme the responsible uthorities of the respective region must keep ccount of the differences nd specific qulities existing in their prticulr res. 44

13 Pe3K>Me OBJIACTHOE PACnOPHXCEHME PAEOHEH CMJIbI, ßOXOßA M npom3bo,h;ctba B EÄMHOJIMHHOM CEJIbCKOM X03HHCTBE CP XOPBATMM BcjieflCTBMe HeyAOBjieTBopiiTejibHbix HeoöxoflMMbix tohhbix flhhbix KcTejibHO CeJIbCKOrO X03HMCTB B HCTHOM ynctke CP XopBTMM, flhhblx HeOÖXO^MMblX M AJIH vieto^ TOHHoro corjicobhnn cejibckoxo3hmctbehhoro npom3boactb c 3pHee 3- ^HHblMM pejihmm, B 3TOM pöote Mbl npilmehmjim KjiT3MHK0BbIM MeTOA KpiIBblX notehpujibhoctm, HBjiHiOLpMMCH ohmm M3 öojiee»rpysbix«metoaob oöjicthoro nji- HMpOBHMH. Hinen pejibio 0K3jicb 3A^ yx3tb, H ochobhmm HecKOJibKnx cyipe- CTByiouj,Hx AHHbix o cejibckom xo3hmctbe HxoAHiperocH b ncthom ynctke CP XopßTMM, p3mepbi ontmmjibhoro pcnojiojkehn p6onnx cmji no oöjicthm, no OTHOUieHMK) K MKCMMJIbHOMy nobbimehmio ostem CejIbCK0X03HMCTBeHH0r0 npom3- BOACTB, no OTHomeHMio k MxcMMjibHOMy nobbimehmk) oxoob mcxohihmx ot cejibckoro xo3nctb, TKHte m no OTHomeHMio k MKcnMnbHOMy nohnikehmio oomx pcxoaob CejIbCKOX03HMCTBeHHOrO npom3boactb. Pe3yjibTTbi nok3bißiot hto b cyiphocth, pcnpeaenehne KTMBHoro cejibcko- X03HMCTBeHHOTO HcejieHMH B OÖJiCTHX CP XopsTMM, HBJIHeTCH HeÖJirOnpMHTHbIM no OTHomeHMio k 3AciHHbiM u,ejihm, TK hto 3AyMHHoe ontmmjibhoe pcnojioikehme oöbäm cejibckoxo3hmctbehhoro npom3boactb nokpbibet 3AyMHHoe pcnojiojkehne KTMBHOTO CejIbCK0X03HMCTBeHH0T0 HcejieHMH. Pe3yjibTTbi npmmehehmh»kjit3mhhoboro«metoa kpmbwx notehipi jibhocth nommmo cbomx HeAOCTnen, Bce-TKn b stom cuyne AiOT bo3mojkhoctb ycthobmtb rjibhbie neptbi nporpmmbi othochiumxch k öonee ihmpokmm oöncthm. Ho bo BpeMH npmmehehmh nporpmmbi OTBeTCTBeHHbie oprhbi ojijkhbi cniittb- CH C p3hobmahocthmm II XpKTepHbIMM HBJieHMHMM CyipeCTByiOmilMM B MX OÖJiCTIl. 45