Podloge za nove hrvatske norme za optere enje vjetrom

Transcription

1 UDK : Primljeno Podloge za noe hratske norme za optereenje jetrom Bernardnim Peroš, Iica Boko, Tihomir Šimunoi, Daid Kuzmani Kljune rijei hratske norme, optereenje jetrom, eurokod, nacionalni dodatak, konstrukcija, pouzdanost Key words Croatian standards, wind load, Eurocode, national annex, structure, reliability Mots clés normes croates, charge de ent, Eurocode, annexe nationale, structure, fiabilité B. Peroš, I. Boko, T. Šimunoi, D. Kuzmani Prethodno priopenje Podloge za noe hratske norme za optereenje jetrom U radu su prikazana terenska istražianja režima strujanja jetra na temelju profilnih mjerenja na lokacijama Splita i Dubronika u cilju definiranja nacionalnog dodatka za nou hratsku normu o optereenju jetrom. Rezultati istražianja su potrdili potrebu modificiranja rijednosti koeficijenta izloženosti jetru c e (z) za obalno podruje u odnosu na europsku normu. Osim hrapaosti i orografije terena uzeti su u obzir i uinci nadmorske isine i turbulentnog strujanja jetra. B. Peroš, I. Boko, T. Šimunoi, D. Kuzmani Preliminary note Support data for new Croatian wind-load standards Field studies of wind flow regimes, based on profile measurements at appropriate Split and Dubronik localities, and aimed at defining the National Annex to the new Croatian wind load standard, are presented. The results obtained confirm that the wind susceptibility coefficient c e (z) for coastal area should differ from the corresponding European standard. In addition to the uneenness and orography of terrain, the studies take into account the effects of altitude and turbulent wind flow. B. Peroš, I. Boko, T. Šimunoi, D. Kuzmani Note préliminarie Données de base pour les nouelles normes croates relaties à la charge de ent Les études de terrain des régimes de ent, basées sur mesure de profils aux localités appropriées de Split et Dubronik, et isées à définir l'annexe Nationale à la nouelle norme croate de la charge de ent, sont présentées. Les résultats obtenus confirment que le coefficient de susceptibilité au ent c e (z) pour les zones côtières ne derait pas correspondre au standard européen. En plus de l'inégalité et l'orographie du terrain, les études prennent en considération les effets de l'altitude et du flux turbulent de ent..,.,.,.,,,,,. c e (z).. Schlüsselworte: kroatische Normen, Windbelastung, Eurokode, Nationalanhang, Konstruktion, Zuerlässigkeit B. Peroš, I. Boko, T. Šimunoi, D. Kuzmani Vorherige Mitteilung Unterlagen für die neuen kroatischen Normen für Windbelastung Im Artikel sind Geländeuntersuchungen des Windströmungsregimes dargestellt, auf Grund on Profilmessungen an Örtlichkeiten on Split und Dubronik mit dem Ziel den Nationalanhang für die neue kroatische Norm für Windbelastung zu definieren. Die Untersuchungsergebnisse bestätigten die Notwendigkeit des Modifizierens des Beiwerts für die Windausgesetztheit c e (z) für das Küstengebiet im Verhältnis zur europäischen Norm. Neben der Geländerauheit und -orographie nahm man auch die Effekte der Höhe über dem Meeresspiegel und der turbulenten Windströmung in Betracht. Autori: Prof. dr. sc. Bernardin Peroš, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc. Iica Boko, dipl. ing. gra.; Tihomir Šimunoi, dipl. ing. gra.; Daid Kuzmani, dipl. ing. gra.,seuilište u Splitu Graeinsko - arhitektonski fakultet GRAEVINAR 60 (2008) 4,

2 Optereenje jetrom 1 Uod Djeloanje jetra uz potresno djeloanje ini dominantno horizontalno djeloanje kojima su izložene graeine u som ijeku trajanja. Posebno je znaenje oih djeloanja što su promjenjia u remenu, a po intenzitetu ariraju i oise o meteorološkim i seizmološkim karakteristikama pojedinog podruja te se ne mogu unificirati. Prihaanjem europskih norma za projektiranje konstrukcija, Hratska je prihatila i naelo da u pojedine norme ugradi nacionalne specifinosti koje se ponajprije odnose na prirodne pojae (jetar, potres, snijeg, temperatura itd.), tj. da izradi posebne dodatke za pojedinu normu s definiranim nacionalnim parametrima. Istražianje fenomena djeloanja jetra na konstrukcije zasnia se na iše znanstenoinženjerskih disciplina kao što su dinamika konstrukcija, mehanika fluida i aeroelastinost. Openito se može rei da djeloanje jetra i odgoaraju- e ponašanje konstrukcije predstalja stohastiki interaktini susta u kojem ponašanje konstrukcije oisi o strujanju jetra. S druge strane i samo strujanje jetra oisi o ponašanju konstrukcije. Hratsko priobalje je poznato kao podruje poremeno izrazito nestabilnog strujanja zraka, s dominantnim jetroima iz smjera NE (bura) i SE (jugo), te je oito da 10-minutno osrednjaanje nije pogodno za detaljnije izuaanje oih pojaa, što se osobito odnosi na buru. Taj jetar u priobalju doseže brzine i do 70 m/s te jako oisi o lokalnim karakteristikama terena, reljefu obale i zalea, otoka, blizini obalne linije, a podložan je i utjecaju kompleksne termike cirkulacije na eim isinama (slika 1.). Odje se dolazi do zakljuka da taka prirodna pojaa u priobalju zahtijea istražianja smjeroa i brzina na elikom broju lokacija, s periodom osrednjaanja od najdulje 10 minuta, te da se posebnim mjerenjima moraju obuhatiti brzine i smjeroi po isini s mnogo eom B. Peroš i drugi frekencijom uzorkoanja. Pra taka profilna mjerenja u Hratskoj obaljena su na Dubroakom mostu godine, i to na isini 10, 52 i 140 m iznad srednjeg nioa mora u jednom profilu (na pilonu) i na 52 m iznad mora na drugoj lokaciji na mostu udaljenom oko 300 m od pre postae. Pri tome su analizirani profili jetra na temelju mjerenih rijednosti u odreenim remenskim razmacima (slika 2.a). H (m) m 52 m (m/s) 10 m Slika 2. a) Promjena profila brzine jetra u sekundnim razmacima Takoer je analizirana rijednost eksponencijalnog koeficijenta (slika 2.b), koji dobro aproksimira profil jetra po isini prema izrazu: h h 10m h 10m (h) (m/s) - brzina jetra na isini h (10m) (m/s)- brzina jetra na isini 10 m iznad terena h (m) - isina iznad terena h (10m) (m) - isina 10 m iznad terena. 0 s 1 s 2 s 3 s 4 s 5 s 6 s 7 s (1) wind elocity (m/s) Maslenica brigde max 10min h Slika 1. Vremenski zapis srednje satne, 10-minutne i 1-sekundne brzine jetra (m/s) na lokaciji Maslenikoga mosta prosinca Slika 2. b) Profili jetra s odgoarajuim rijednostima eksponenta profila jetra 310 GRAEVINAR 60 (2008) 4,

3 B. Peroš i drugi Optereenje jetrom Hratska je u okiru prednorme HRN ENV :2005 Djeloanja na konstrukcije - Optereenje jetrom definirala Nacionalni dokument za primjenu - NAD [24]. Oaj je dokument rezultat dugogodišnjih istražianja i spoznaja iše autora u oom podruju [1], [2], [3], [4], [5], [8], [12], [14], [18], [21] i drugi. Prijašnja istražianja djeloanja jetra na nekoliko priobalnih lokacija [1], [2], [12], [16] i [17] pokazala su odreena odstupanja od standardnih europskih rijednosti prema ENV :1995 i potruju rijednosti faktora izloženosti c e (z) 1 koje su bile predložene u Nacionalnom dokumentu za primjenu - HRN ENV :2005. Glana je zadaa oog rada daljnje istražianje starnih rijednosti faktora izloženosti jetru c e (z) na priobalnom podruju Republike Hratske, koji oisi o hrapaosti terena, orografiji terena, uinku iznad terena kod srednje brzine jetra i utjecaju (stupnju) turbulentnog strujanja jetra. U radu su usporeene rijednosti faktora c e (z) dane prema EN :2005 i rijednosti dobiene eksperimentalnim istražianjima na lokacijama Splita i Dubronika, te su predložene rijednosti za faktore izloženosti jetru c e (z) radi izrade Nacionalnog dodatka za HRN EN optereenje jetrom. 2 Noe norme Prema EN :2005, sile jetra na konstrukciju proizlaze iz tlaka jetra i sila trenja jetra na poršinu graeine. Sile jetra zbog tlaka na poršinu graeine odreuju se na 2 naina: proraunom sila jetra s pomou koeficijenata sila proraunom sila jetra s pomou tlakoa jetra na poršine. Proraun sila jetra s pomou koeficijenata sila Sila djeloanja jetra F w na konstrukciju ili konstrukcijski element može se odrediti izrano jednadžbom: w s d f p e ref F = c c c q z A (2) ili ektorskim zbrojem sih pojedinanih djeloanja na konstrukcijske elemente jednadžbom: (3) F =c c c q z A w s d f p e ref elementi c s c d - faktor konstrukcije (faktor eliine i dinamiki faktor) 1 Faktor izloženosti ce (z) u normi HRN ENV ;2005 nazia se koeficijent položaja c f - koeficijent sile za konstrukciju ili konstrukcijski element q p (z e ) - ršni koeficijent tlaka brzine jetra na referentnoj isini z e A ref - usporedna (referentna) oploština konstrukcije ili konstrukcijskog elementa. Proraun sila jetra pomou tlakoa jetra na poršine Sila djeloanja jetra F w na konstrukciju ili konstrukcijski element može se odrediti ektorskim zbrojem sila F w,e, F w,i i F fr proraunanih iz anjskih i unutarnjih tlakoa jetra i trenja jetra usporedo na anjske poršine jednadžbama: F w,e =cscd we Aref anjske sile: poršine (4) F w,i = wi Aref unutarnje sile: poršine (5) F = c q z A (6) sile trenja: fr fr p e ref w e - anjski tlak pojedinane poršine na isini z e w i - unutarnji tlak pojedinane poršine na isini z i A ref - usporedna (referentna) ploština pojedinane plohe c fr - koeficijent trenja A fr - ploština anjske plohe usporedno s djeloanjem jetra. Sile trenja djeluju u smjeru djeloanja jetra usporedno s anjskim poršinama, a mogu se zanemariti kada je usporedna ploština za trenje manja ili jednaka eterostrukoj cjelokupnoj ploštini sih anjskih ploha okomitih na smjer jetra (s prijetrene ili zajetrene strane). Tlak jetra na poršine Tlak jetra koji djeluje na anjske poršine odreuje se jednadžbom: w =q z c (7) e p e pe c pe - koeficijent oblika anjskog tlaka z e - usporedna (referentna) isina anjskog tlaka. Takoer, tlak koji djeluje na unutarnje poršine odreuje se jednadžbom: w = q z c (8) i p i pi c pi - koeficijent oblika unutarnjeg tlaka z i - usporedna (referentna) isina unutarnjeg tlaka. GRAEVINAR 60 (2008) 4,

4 Optereenje jetrom Brzina jetra Brzina jetra sastoji se od diju komponenata prosjene komponente i promjenljie komponente. Prosjena komponenta brzine jetra definirana je prema jednadžbi: z =c z c z (9) m r o b m (z) - prosjena brzina jetra na isini z c r (z) - koeficijent hrapaosti terena c o (z) - koeficijent orografije b - osnona brzina jetra, definirana kao funkcija smjera i godišnjeg doba na isini od 10 m iznad terena II. kategorije hrapaosti. Osnona brzina jetra definirana je jednadžbom: b =cdir cseason (10) b,0 c dir - faktor smjera jetra c season - faktor oisan o godišnjem dobu b,0 - temeljna rijednost osnone brzine jetra, definirana kao karakteristina 10 minutna prosjena brzina jetra na isini 10 m iznad terena II. kategorije hrapaosti. Tamo gdje utjecaj nadmorske isine na osnonu brzinu jetra b nije uzet u odreenoj temeljnoj rijednosti b,0, nacionalnim dodatkom može se dati postupak za njezino uzimanje u obzir. Takoer, nacionalnim dodatkom mogu se odrediti rijednosti faktora c r (z), c 0 (z), c dir, c season, kao i zemljopisne karte za proraun m (z). Faktorom hrapaosti terena c r (z) uzima se u obzir promjenu prosjene brzine jetra na mjestu graeine zbog isine iznad tla i hrapaosti zemljišta s prijetrene strane graeine u promatranom smjeru jetra. Vrijednost faktora hrapaosti odreuje se na temelju logaritamske raspodjele brzine jetra po isini (profilu), a definirana je jednadžbama (11) i (12) koje rijede ako je prijetrena udaljenost dooljno duga da stabilizira profil brzine jetra: z c z =k ln za z z z r r min max z0 r r min min (11) c z =c z za z z (12) z 0 - isina hrapae poršine k r - faktor terena oisan o isini hrapae poršine z 0, a odreuje se prema izrazu: z 0 k r =0,19 z 0,II 0,07 B. Peroš i drugi (13) z 0,II - 0,05 isina hrapae poršine terena II. kategorije tablica 4.1 EN :2005 z min - najmanja isina prema tablici 4.1 EN :2005 z max - uzima se 200 m ako drukije nije definirano nacionalnim dodatkom. Faktor orografije uzima u obzir poeanje brzine zbog utjecaja brežuljaka, litica i sl., a uzima se u obzir gdje se zbog orografije brzina jetra poeaa iše od 5 %. Faktor orografije definiran je jednadžbom: m co z = (14) mf m - prosjena brzina jetra na isini z od uzisine mf - prosjena brzina jetra na isini z iznad ranog terena. Promjenjia komponenta brzine jetra odreuje se uz pomo intenziteta turbulencije I (z) na isini z, koji je definiran kao standardna deijacija turbulencije, podijeljena s prosjenom brzinom jetra na isini z. Promjenjia komponenta brzine jetra ima prosjenu rijednost 0 i standardnu deijaciju koja je definirana jednadžbom: =kr b k (15) I k r - faktor terena k I - faktor turbulencije. Intezitet turbulencije na isini z definiran je jednadžbama: k I z = za z z z I min max m z z co zln z 0 min min (16) I z =I z za z z (17) Vršni tlak zbog brzine jetra Vršni tlak izazan brzinom jetra q p (z) na isini z uklju- uje prosjene i kratkotrajne promjene brzine jetra. Oaj se tlak može definirati nacionalnim dodatkom, a preporuena rijednost prema normi EN :2005 odreena je jednadžbom: 312 GRAEVINAR 60 (2008) 4,

5 B. Peroš i drugi Optereenje jetrom P5-P10 P1-P4 Slika 3. Zemljoid podruja optereenja jetrom 2 qp z = 17Iz 1 mzcezq (18) b 2 c e (z) - faktor izloženosti q b - osnoni tlak zbog brzine jetra. Nadalje, faktor izloženosti c e (z) može se definirati jednadžbom: qp z ce z = q b (19) uz 1 2 q b = b 2 (20) Vidimo da c e (z) definira jetrene prilike na podruju Hratske odreene zemljopisnim položajem, razdiobom barikih sustaa ope cirkulacije, utjecajem mora i kopnenog zalea, dobom dana i godine i dr. Sakako su pojedini lokaliteti pod utjecajem i drugih imbenika kao što su izloženost, konkanost i koneksnost reljefa, nadmorska isina i slino. Oako kompleksna situacija pokazuje da je, ako se želi dobiti potpun uid u strujni režim na podruju Hratske, nužno raspolagati podacima mjerenja smjera i brzine jetra na elikom broju lokacija. Naime smjer i brzina jetra iznimno su lokalno ujetoane eliine i izmjereni podatak na nekoj od lokacija je reprezentatian samo za tu lokaciju i neposredno uz nju. To je posebno izraženo u orografski složenom podruju, kao što je priobalje i otoci Hratske. Uprao se na tom podruju i uoaa najei nedostatak izmjerenih podataka smjera i brzine jetra te odreianje rijednosti c e (z). Oe spoznaje i promišljanja bili su pood da se izrade noe podloge za nacionalni dodatak za buduu normu HRN EN , pa se za faktor izloženosti c e (z) predlažu razliite rijednosti za pojedina podruja Hratske u odnosu na rijednosti koje se nalaze u europskoj normi (slika 3.): Za regije P1-P4 (kontinentalno podruje) intenzitet turbulencije I (z) rauna se prema izrazu ki I z = z co zln z 0 uz preporuenu rijednost k I =1,0 (EN :2005). Za regije P5 - P10 (priobalno podruje - podruja II., III., IV. i V. brzina jetra) intenzitet turbulencije I (z) prema [24] izraunaa se izrazom: I (z) = / m (z,t) (21) gdje su: standardna deijacija turbulentne komponentne brzine na isini z iznad tla ('(z,t) = (z,t) - m (z,t); '(z,t) - turbulentna komponentna brzine jetra); m (z,t) - prosjena brzina jetra; (z,t) - trenutana brzina jetra koja na isini od 10 m iznad ranog tla kategorije hrapaosti II u srednjem poratnom razdoblju od 50 godina odgoara rijednostima ref,x iskazanim u tablici 1. [24]. Tablica 1. Vrijednosti usporedne i trenutane brzine jetra na podruju republike Hratske Podruja ref,0 (m/s) ref,x (m/s) I II III IV V Rezultati istražianja faktora izloženosti ce (z) za priobalno podruje republike hratske Na slici 4. dana je usporedba faktora izloženosti c e (z) prema preporukama norme EN :2005; rijednosti faktora izloženosti c e (z), dobiene na temelju mjerenja profila jetra, u priobalnom podruju Hratske na lokaciji Dubronika i Konjskog kod Splita te prijedloga nacionalnog dodatka buduoj normi HRN EN Rezultati istražianja faktora izloženosti c e (z) pokazuju, da za priobalno podruje Hratske rijednosti koje su dane u normi EN :2005 ne odgoaraju režimu jetra mjerenom na terenu i da je potrebno izraditi korekcije u nacionalnom dodatku. Ou injenicu potrdila su i istražianja na lokacijama Dubronika i Splita gdje se idi da se rijednosti c e (z) oisno o isini z iznad terena za pojedine kategorije terena (Dubronik III., Split II.) znatno razlikuju od rijednosti (ee su) koje preporu- uje norma EN :2005 (slika 4.). Oa je trdnja osnažena i analizom stupnja pouzdanosti koja je proe- GRAEVINAR 60 (2008) 4,

6 Optereenje jetrom B. Peroš i drugi na iše lokacija radi donošenja nacionalnog dodatka za buduu normu HRN EN optereenje jetrom. Slika 4. Faktor izloženosti jetru c e (z) u oisnosti o isini z iznad zemljišta i kategorijama zemljišta I. IV. dena za 40 m isok elini antenski stup pokretnih telekomunikacija u Konjskom (Split) slika 5. Naime, na oom se stupu proode profilna mjerenja režima strujanja jetra (znansteni projekt autora) na tri isine (10, 20 i 35 m), pa smo bili u mogunosti i odrediti starni faktor izloženosti jetru c e (z). Vrijednosti na slici 4. nedojbeno upozoraaju na potrebu daljnjih istražianja faktora izloženosti c e (z) na hratskom obalnom podruju u okiru profilnih mjerenja jetra 39.2 m 29.6 m 3 2 Cantileers with wind monitors m m Pojas1: O139.7/6.3 Pojas3: O88.9/ m 14.5 m 4 Primjer: analiza stupnja pouzdanosti elinog antenskog stupa isine 40 m oisno o razliitosti faktora izloženosti jetru c e (z) Slijedom naedenih razli- itosti o jetrenim parametrima analizirat emo stupanj pouzdanosti predmetnog stupa (slika 5.), i to za jetrene parametre prema normi EN :2005 i jetrene parametre koji su dobieni mjerenjem na lokaciji stupa, a koji se relatino dobro podudaraju s predloženim nacionalnim dodatkom za Republiku Hratsku. Djeloanje jetra na konstrukciju stupa ujedno i dominantno optereenje stupa odredit e se prema izrazu za globalnu silu jetra F W izraz (4). Za proraun interakcijskog djeloanja jetra i konstrukcije stupa, te za odreianje indeksa pouzdanosti za razliitost jetrenih parametara, uporabljen je programski paket STRUREL [22]. Odje se linearizacijom funkcije graninog stanja u najjerojatnijoj toki otkazianja konstrukcije stupa daje procjena jerojatnosti otkazianja konstrukcije: p = P [G(x) 0] = P [G(T(U))0] = P[H(U)0] ~ (-) (22) 3.5 m ±0.0 m 3.2 m Slika 5. a) Geometrijski podaci elinog antenskog stupa, (Split) b) Fotografija stupa na terenu Konjsko 314 GRAEVINAR 60 (2008) 4,

7 B. Peroš i drugi Optereenje jetrom G(x) funkcija graninog stanja, T(U), H(U) transformirane funkcije graninog stanja u standardnom normalnom prostoru; (.) standardna normalna razdioba, a indeks pouzdanosti. Rezultati prorauna Proraun stupnja pouzdanosti elinoga antenskog stupa pokretnih komunikacija isine 40 m (slika 5.) proeden je primjenom probabilistike metode FORM (First Order Reliability Method metoda pouzdanosti proga reda), gdje su u jednadžbi graninog stanja rijednosti otpornosti konstrukcije stupa i djeloanja jetra na konstrukciju izražene kao sluajne arijable (tablica 2.). Tablica 2. Osnone arijable i rezultati modalne analize normirane rijednosti (norm = 3,8) za pojedine kritine presjeke stupa, i to prema normi EN :2005, a poglaito prema proedenim istražianjima na terenu. 5 Zakljuak Proedena su terenska mjerenja jetrenih parametara (profilna mjerenja) na dije karakteristine lokacije u priobalnom dijelu Hratske gdje je dominantan jetar bura karakteristian po lokalnoj mahoitosti, turbulenciji i snažnim udarima. Rezultati istražianja potrdili su pretpostaku o potrebi modificiranja karakteristika faktora izloženosti jetru c e (z) kako je to i odreeno Osnone arijable [X] Varijabla Nominalna rijednost Koeficijent arijacije Raspodjela X N/mm 2 0,10 Weibull granica popuštanja elika X 2 26,4 m 2 0,05 normalna poršina p.p. X 3 84,3 cm 3 0,05 normalna moment otpora p.p. X 4,1 2,33, 2,78, 3,17 kn/m 2 0,15; 0,16; 0,19 Gumbel opt. jetrom F wen :2005 X 4,2 3,00, 3,8, 4,6 kn/m 2 0,26; 0,28; 0,29 Gumbel opt. jetrom F wistraživanja Utreni parametri [K] K 1 =L K 2 =E sustana duljina elementa modul elastinosti elika K 3 =7850 kg/m 3 K 4 =1,2x10-5 1/C 0 gustoa elikatemperaturno širenje elika Modalna analiza Broj oblika oscilacije Frekencija (Hz) Period (s) 1 1,612 0, ,296 0, ,277 0,190 Za prostorni štapni model stupa u tablici 3. dane su rijednosti indeksa pouzdanosti za granino stanje nosiosti u karakteristinim oroima stupa 1 (3,5 m iznad tla), 2 (14,5 m iznad tla) i 3 (29,6 m iznad tla) oisno o ariranim jetrenim parametrima (faktor izloženosti c e (z)). Tablica 3. Vrijednosti indeksa pouzdanosti granino stanje nosiosti Toke na F konstrukciji wen F wistraživanja redni broj 1 2,32 0,83 2 1,61 0,19 3 8,56 8,11 Iz rezultata proedenih istražianja u radu je idljio da su dobiene rijednosti indeksa pouzdanosti manje od Nacionalnim dokumentom za primjenu u HRN ENV :2005. Oa su istražianja izršena radi izrade podloga za nacionalni dodatak za buduu normu HRN EN Proraun indeksa pouzdanosti za elinu konstrukciju PROMATRANOG stupa takoer je potrdio opradanost izrade noe hratske norme za optereenje jetrom usklaene s EN uz odgoarajui nacionalni dodatak. Napomena: Istražianja prikazana u oom lanku proode se u okiru znanstenog projekta Pouzdanost konstrukcija i procjena rizika zbog ekstremnih djeloanja ( , oditelj projekta prof.dr.sc. Bernardin Peroš) koji financira Ministarsto znanosti, obrazoanja i športa. Potporu istražianju daje i T-Mobile Hratska d.o.o. GRAEVINAR 60 (2008) 4,

8 Optereenje jetrom LITERATURA [1] Baji, A.; Peroš, B.: Meteorological basis for wind loads calculation in Croatia, Wind and Structures, Vol. 8, 2005, pp [2] Baji, A.; Peroš, B.: Refernetna brzina jetra utjecaj perioda osrednjaanja, Graeinar, Vol. 53, 2001, pp [3] Baji, A.; Peroš, B.; Vueti V.; Žilbrat, Z.: Optereenje jetrom meteorološka podloga za hratske norme, Graeinar, Vol. 53, (2001) 8, pp [4] Baji, A.: The strongest bora eent during Alpex sop, Papers, Zagreb, 1988, Vol. 21, pp [5] Ballio, G. et al.: Probabilistic analysis of Italian extreme winds: Reference elocity and return criteria, Wind and Structures, Vol. 2, 1999, pp [6] Holmes, J. D.; Moriarty, W. W.: Application of the generalized Pareto distribution to extreme alue analysis in wind engineering, J. Wind Eng. Ind. Aerodyn., Vol. 83.,1999, pp [7] Jenkinson, A. F.: The frequency distribution of the annual maximum (or minimum) alues of meteorological elements, Quart. J. R. Met. Soc., Vol. 87, 1955, pp [8] Korain, D.: Spectral analysis of Bura wind gust factor at Rijeka airport, Zbornik meteoroloških i hidroloških radoa, Vol. 8, 1982, pp [9] Li, Y.; Kareem, A.: ARMA Systems in Wind Engineering, Probabilistic Engineering Mechanics, Vol. 5, 1990, No. 2, pp [10] Peroš, B.; Boko, I.: Reliability of steel bridges exposed to the Bora wind action, International Conference on Steel Structures of the 2000s, Istanbul, 2000, pp [11] Peroš, B.; Boko, I.; Šimunoi T.: Actual Wind Load and the Comparison of the Results With the Wind Tunnel Tests Upon the Dubronik Bridge, The Third International Conference on Adances in Structural Engineering and Mechanics, Seul, Korea, [12] Peroš, B.; Boko, I.; Šimunoi T.: Analiza djeloanja jetra na Dubroaki most, Graeinar, Vol.57, (2005) 2, pp B. Peroš i drugi [13] Peroš, B.: Constructional steel design for structures with a dominant wind Bora load, J. Constructional Steel Research, Vol. 46, 1998, Paper Number 146. [14] Peroš, B.: Modelling of the Bora effects upon the lower layer, International Journal for Engineering Modelling, ol.7, 1994, No. 3-4, pp [15] Peroš, B.: Reliability of Structures with a Dominant Wind Load, Zagreb, Ph. D. Thesis, Faculty of Ciil Engineering, Uniersity of Zagreb, [16] Peroš, B.; Šimunoi, T.; Boko I.; Kuzmani, D.: New Croatian Standards for Wind Loads, 12 th International Coference on Wind Engineering, Cairns, Australia, [17] Peroš, B.; Šimunoi, T.; Boko, I.: Modelling of the Dynamic Action of the Bora Wind Upon High Slender Structures, Response of Structures to Extreme Loading, Toronto, Canada, 2003 [18] Petkošek, Z.: Upper Boundary of the Bora as Stationary Frontal Surface, Meteorological and Atmospheric, Physics 43, 1990, pp [19] EN , Actions on structures, Wind actions, European Committee for Standardization, Bruxelles, January [20] Simiu, E.; Heckert, N. A.: Extreme wind distribution tails: a 'peak oer threshold' approach, J. Struct. Eng, Vol. 122, 1996, pp [21] Smith, B.: Aerial Obserations of the Croatian Bora, Collection Meteorological and Hydrologic Works, Conference proceedings, Opatija, 1984, pp [22] STRUREL - A structural Reliability Analysis Program, [23] Šaor, Z.; Radi, J.; Mandi, A.: Neke usporedbe hratskih i europskih norma za djeloanja, Graeinar, Vol.58, 2006, pp [24] Hratska prednorma HRN ENV :2005 hr, Osnoe projektiranja i djeloanja na konstrukcije dio: Djeloanja na konstrukcije Optereenje jetrom (ENV :1995), Hratski zaod za norme, Zagreb, listopad GRAEVINAR 60 (2008) 4,