Prirodoslovno-matematiËki fakultet SveuËilišta u Zagrebu

1 Prirodoslovno-matematiËki fakultet SveuËilišta u Zagrebu IzvješÊe o nastavnom i znanstvenom radu na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu za 2012./2013. godinu

2 3 I zvješêe koje se nalazi pred Vama predstavlja objedinjenu nastavnu djelatnost u akademskoj godini 2012./2013., znanstveno-istraživaëki rad u 2013. godini kao i meappleunarodnu suradnju u 2012./2013. godini na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu. Ovo je šesta godina u kojoj Vam donosimo prikaz sveukupne nastavne i znanstveno-nastavne djelatnosti našeg akulteta. ao što Vam je poznato cilj nam je objediniti sve relevantne podatke o nastavnoj i znanstvenoj aktivnosti Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta u jednoj akademskoj godini koji bi bili pokazatelj što smo postigli i na Ëemu trebamo dodatno raditi kako bismo i dalje podizali kvalitetu nastavnog i znanstveno-istraživaëkog rada na našem akultetu. 21. travnja 2014.

Sadržaj 4 Zagreb, travanj 2014. 5 U proteklih 138 godina organiziranog nastavnog i znanstvenog rada prirodoslovlja i matematike na SveuËililištu u Zagrebu (koji je zapoëeo 21. travnja 1876. predavanjima Gjure Pilara), organizacijske i institucionalne forme su se mijenjale, ali je ta aktivnost uvijek bila znaëajna i kvalitetna. Danas je ona primarno koncentrirana na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu, koji je po broju svojih studenata i znanstveno-nastavnog osoblja, ne samo meappleu najveêim sastavnicama SveuËilišta u Zagrebu, veê i najznaëajnija institucija za obrazovanje na diplomskoj i doktorskoj razini znanstvenog kadra u hrvatskom prirodoslovlju i matematici, srednjoškolskih nastavnika tih predmeta te istovremeno i jedan od vodeêih hrvatskih centara istraživanja u tim znanstvenim podruëjima. Tradicionalno, proslava Dana akulteta je vrijeme rekapitulacije proteklog razdoblja. Pred Vama je, dakle, godišnje izvješêe Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta za akademsku godinu 2012./2013. Zainteresiranom analitiëaru ili sluëajnom Ëitatelju ostavljamo da sam pronaapplee ono što ga zanima meappleu prezentiranim podacima o znanstvenoj, nastavnoj i struënoj aktivnosti fakulteta. U ovom pak uvodu neka razmišljanja o tim aktivnostima zamjenjuju uobiëajeno isticanje konkretnih podataka ili brojki. Prirodoslovno-matematiËki fakultet zagovara koncept istraživaëkog sveuëilišta i zato je znanstveno-istraživaëka aktivnost bitan element našeg cjelokupnog djelovanja. Naši nastavnici i znanstvenici kontinuirano postižu rezultate na razini europskih i svjetskih mjerila izvrsnosti. To nisu uspjesi samo tih pojedinaca ili grupa veê cjelokupne hrvatske znanosti. I dalje Êemo zadržati visoke standarde u znanstvenom radu i spremnost da nas se ocjenjuje po najvišim mjerilima; imamo znanja, sposobnosti i odgovornost biti mjesto gdje se raappleaju nove znanstvene ideje i pristupi. No, znanstveno djelovanje u proteklom razdoblju karakteriziraju i završetak jednog dugogodišnjeg sustava ZOS projekta, smanjeno financiranje uvjetovano prvenstveno gospodarskim problemima, nedovoljno otvaranja (uz Ëasne izuzetke!) prema EU projektima, prijelaz na novi sustav projekata (s, još nam nepoznatim, rezultatima natjeëaja), spoznaje da zbog promjene sustava financiranja opseg nekih istraživanja može biti i smanjen. Pitanje je da li Êe se ovako dobre brojke koje opisuju protekli period ponoviti i u izvješêu sljedeêe godine. Iako smo ponosni na pokazatelje naše znanstvene aktivnosti, znamo da nam to nije i ne smije biti osnovni cilj. roj kreativno obrazovanih ljudi je važniji od broja publikacija. SveuËilišta, pa onda i fakulteti, su sredine gdje se znanje stjeëe i prenosi, stvara i osporava, prostori u kojima se poduëava apstraktna argumentacija i umjetnost znanstvenog istraživanja; to ne smiju biti mjesta samo jednostavnog prijenosa rutinskih znanja, koja su sigurno potrebna, ali rijetko generiraju razvoj. Utjecaj znanstvenih radova je u velikom broju sluëajeva kratkotrajniji od uspjeha i utjecaja diplomiranih studenata, koji traje više desetaka godina njihovog radnog vijeka i uspješnih karijera, tokom kojih svoja znanja prenose i na druge. Zbog toga i dalje trebamo biti centar izvrsnosti za edukaciju prirodoslovlja i matematike na akademskoj razini (u Ëemu onda bitnu ulogu ima i znanstvena uspješnost), i zapamtiti da se vrijednost jednog fakulteta mjeri postignuêima i lojalnošêu njegovih diplomiranih studenata. Godišnja izvješêa su korisna i potrebna jer sistematiziraju i trajno bilježe brojne relevantne podatke o znanstvenim i struënim radovima, diplomiranim studentima, doktoratima, projektima... No te suhoparne brojke ili liste ne daju potpunu sliku, jer ne pokazuju koliko iza njih stoji uloženog truda, mara, entuzijazma, sati samozatajnog rada, napora, odricanja, a ponekad sumnji i razoëaranja. Sve to pada u zaborav kada se vidi objavljeni rad, proëita obavijest o prihvaêenom projektu, primi magistarska ili doktorska diploma ili nagrada. A najveêe zadovoljstvo moje funkcije je da mi pruža priliku biti prisutan nekim od tih trenutaka, Ëestitati na ostvarenom uspjehu, vidjeti, pogotovo kod onih mlaappleih, sjaj u oëima i ponos da se njihova postignuêa priznaju, cijene i nagraappleuju. Sigurno je da možemo i bolje. Prirodoslovno-matematiËki fakultet ima znaëajni ljudski potencijal, aktivne mlade suradnike, kvalitetne znanstvene laboratorije i opremu (ali i potrebu za njenom obnovom), akumulirano dugogodišnje iskustvo, dobre reference, naši alumni su uspješni u svijetu. Sve to pruža nam ogromne moguênosti kombiniranja disciplina, studijskih i istraživaëkih povezivanja izmeappleu pojedinih struka ili odsjeka unutar fakulteta ali i u okviru SveuËilišta u Zagrebu. Nažalost, to Ëinimo nedovoljno i na tome moramo više raditi. Deklarativnu opredjeljenost trebaju zamijeniti konkretne akcije i projekti, jer to je jedan od strateški bitnih smjerova buduêeg razvoja Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta. Na kraju: zahvaljujem prof. dr. sc. Srappleanki TomiÊ-PisaroviÊ, prodekanici za znanost P-a, na pripremi ovogodišnjeg IzvješÊa te svima koji su joj u tome pomogli; svim nastavnicima, suradnicima i ostalim zaposlenicima fakulteta te studentima želim najiskrenije zahvaliti da su, svaki na svoj naëin, doprinijeli da Prirodoslovno-matematiËki fakultet bude ovako uspješan. Sigurno je da nas i u buduêim vremenima oëekuju nove poteškoêe i nepoznanice, ali to nas ne smije sprijeëiti da postanemo još bolji, jer znamo da to možemo. Prof. dr. sc. Amir HamziÊ dekan P-a PRIRODOSLOVNO-ATEATI»I AULTET-ORGANIZACIJA 7 NASTAVNA DJELATNOST U 2012./2013. 18 ZNANSTVENA DJELATNOST U 2013.GODINII 24 ZNANSTVENO-ISTRAŽIVA»I, P, STRU»NI I OSTALI PROJETI 25 IZVORNI ZNANSTVENI I PREEDNI RADOVI U CC»ASOPISIA OJAVLJENI U 2013. GODINI 32 ZNANSTVENI RADOVI U DRUGI»ASOPISIA OJAVLJENI U 2013. GODINI 52 EĐUNARODNA SURADNJA U 2012./2013. 57

PrirodoslovnomatematiËki fakultet 6 7 ObuhvaÊa 7 strukovnih odsjeka: 1. ATEATI»I ODSJE 2. IZI»I ODSJE 3. EIJSI ODSJE 4. IOLOŠI ODSJE 5. GEOLOŠI ODSJE 6. GEOGRASI ODSJE 7. GEOIZI»I ODSJE akultetom upravlja DEAN i AULTETSO VIJE E. Uz Dekana poslovima od posebne važnosti bave se prodekani (za nastavu, za financije, za znanost, za izgradnju te za meappleunarodnu suradnju). StruËne poslove obavljaju dekanatske službe na Ëelu s glavnom tajnicom. Odsjekom upravljaju PRO»ELNI, VIJE E ODSJEA i ODSJE»I OLEGIJ. VijeÊe odsjeka Ëine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, predstavnici nastavnika i suradnika izabranih u nastavna i suradniëka zvanja te predstavnici studenata. U sastavu odsjeka djeluju zavodi, laboratoriji, knjižnice i grupe za znanstveno-istraživaëki rad. Uredi za studente: za ATEATI»I ODSJE za IOLOŠI ODSJE ijeniëka cesta 30 (tel.: 4605703 ili 4605711) Rooseveltov trg 6 (tel.: 4877737) e-mail: referada@math.hr e-mail: referada@biol.pmf.hr za IZI»I I GEOIZI»I ODSJE za GEOGRASI ODSJE ijeniëka cesta 32 (tel.: 4605518) aruliêev trg 19/II (tel.: 4895460) e-mail: referada@phy.hr e-mail: referada@geog.pmf.hr za EIJSI ODSJE za GEOLOŠI ODSJE Horvatovac 102a (tel.: 4606035) Horvatovac 102a (tel.: 4606075) e-mail: antomic@chem.pmf.hr e-mail: referada@geol.pmf.hr

Prirodoslovno-matematiËki fakultet (P) - dekanat URL= http://www.pmf.hr Zagreb, Horvatovac 102a, tel.: 4606012, fax: 4606013 8 Zavod za organsku kemiju - Predstojnik: 9 prof. dr. sc. Hrvoj VanËik iziëko-kemijski zavod - Predstojnik: prof. dr. sc. Vladislav TomišiÊ Zavod za opêu i anorgansku kemiju - Predstojnica: e-mail: dekanat@dekanat.pmf.hr prof. dr. sc. arina CindriÊ Zavod za analitiëku kemiju - Predstojnica: izv. prof. dr. sc. Nives GaliÊ Zavod za biokemiju - Predstojnica: izv. prof. dr. sc. Ita GruiÊ Sovulj Uprava Dekan: prof. dr. sc. Amir HamziÊ Prodekanica za nastavu: prof. dr. sc. Aleksandra»ižmešija Prodekan za financije: prof. dr. sc. laden rajaëiê Prodekanica za znanost: prof. dr. sc. Srappleanka TomiÊ-PisaroviÊ Prodekanica za izgradnju i razvoj: prof. dr. sc. Vlasta osoviê Prodekan za meappleunarodnu suradnju: prof. dr. sc. Davor ovaëeviê PomoÊnica dekana za studijske programe i izvedbene planove, ECTS i mobilnost studenata: prof. dr. sc. Gordana Rusak Glavna tajnica: Dijana ošak, dipl. iur. Odsjeci i zavodi atemati»ki odsjek URL= http://www.math.pmf.unizg.hr Zagreb, ijeniëka cesta 30., tel.: 4605777, fax: 4680335 ProËelnik: prof. dr. sc. Damir akiê Zamjenik proëelnika: prof. dr. sc. Eduard arušiê-paloka e-mail: ured@math.hr Zavod za algebru i osnove matematike - Predstojnik: izv. prof. dr. sc. laden VukoviÊ Zavod za geometriju - Predstojnik: prof. dr. sc. Juraj Šiftar Zavod za matematiëku analizu - Predstojnica: prof. dr. sc. Dijana IliševiÊ Zavod za numeriëku matematiku i raëunarstvo - Predstojnik: prof. dr. sc. Zlatko DrmaË Zavod za primijenjenu matematiku - Predstojnik: prof. dr. sc. Josip TambaËa Zavod za teoriju vjerojatnosti i matematiëku statistiku - Predstojnik: prof. dr. sc. Zoran VondraËek Zavod za topologiju - Predstojnica: izv. prof. dr. sc. Sonja Štimac atedra za metodiku nastave matematike i informatike - Voditelj: prof. dr. sc. Željka ilin Šipuš Zavod za raëunarstvo - Voditelj: prof. dr. sc. Robert anger IZI»I ODSJE URL: http://www.pmf.unizg.hr/phy ijeniëka cesta 32., tel.: 4605555, fax: 4680336 ProËelnik: prof.dr. sc. irko PlaniniÊ Zamjenik proëelnika: prof. dr. sc. Hrvoje uljan e-mail: procelnik@phy.hr Zavod za eksperimentalnu fiziku - Predstojnik: prof. dr. sc. iroslav Požek Zavod za teorijsku fiziku - Predstojnik: prof. dr. sc. Nils Paar Zavod za teorijsku fiziku Ëestica i polja - Predstojnik: prof. dr. sc. Ivica Picek Zavod za teorijsku fiziku kondenzirane tvari - Predstojnik: prof. dr. sc.ivo atistiê EIJSI ODSJE URL= http://www.pmf.unizg.hr/chem Horvatovac 102a, tel.: 4606070; fax: 4606071 ProËelnik: prof. dr. sc. Predrag Novak Zamjenica proëelnika: izv. prof. dr. sc. Višnja Vrdoljak e-mail: ko@chem.pmf.hr IOLOŠI ODSJE URL= http://www.pmf.unizg.hr/biol Rooseveltov trg 6. tel.: 4877700, fax: 4826260 ProËelnik: prof. dr. sc. Goran lobuëar Zamjenica proëelnika: prof. dr. sc. irjana Pavlica e-mail: uredbo@zg.biol.pmf.hr otaniëki zavod s otaniëkim vrtom - Predstojnica: prof. dr. sc. ožena itiê Zoologijski zavod - Predstojnica: prof. dr. sc. IvanËica Ternjej Zavod za animalnu fiziologiju - Predstojnica: izv. prof. dr. sc. Vesna enkoviê Zavod za molekularnu biologiju - Predstojnica: izv. prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš Zavod za mikrobiologiju - Predstojnica: prof. dr. sc. irna urkoviê Perica atedra za metodiku biologije atedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu P-a Središnja biološka knjižnica Dvije svjetski registrirane herbarijske zbirke GEOLOŠI ODSJE URL= http://www.pmf.unizg.hr/geol Horvatovac 102a, tel.: 4606080, fax: 4606081 ProËelnik: prof. dr. sc. Dražen alen Zamjenica proëelnika: izv. prof. dr. sc. lanka Cvetko TešoviÊ e-mail: godsjek@geol.pmf.hr Geološko-paleontološki zavod - Predstojnik: prof. dr. sc. laden JuraËiÊ ineraloško-petrografski zavod - Predstojnik: izv. prof. dr. sc. Nenad TomašiÊ GEOGRASI ODSJE URL= http://www.pmf.unizg.hr/geog aruliêev trg 19., tel.: 4895400, fax: 4895440 ProËelnica: prof. dr. sc. Laura Šakaja Zamjenik proëelnice: prof. dr. sc. Dražen NjegaË e-mail:geogpmf@geog.pmf.hr Zavod za socijalnu geografiju - Predstojnik: doc. dr.sc. Aleksandar LukiÊ Zavod za fiziëku geografiju - Predstojnik: doc. dr. sc. Neven oëiê Zavod za regionalnu geografiju i metodiku - Predstojnik: prof.dr. sc. Zoran Stiperski GEOIZI»I ODSJE URL= http://www.pmf.unizg.hr/gfz Horvatovac 95, tel.: 4605900, fax: 4680331 ProËelnica: prof. dr. sc. Zvjezdana encetiê laiê Zamjenica proëelnice: prof. dr. sc. Davorka Herak e-mail: ured-geofizike@gfz.hr GeofiziËki zavod Andrija ohoroviëiê - Predstojnica: prof. dr. sc. Zvjezdana encetiê laiê Seizmološka služba - o.d. Voditelj: mr. sc. Ivo Allegretti P i njegovo okruæenje Prirodoslovno-matematiËki fakultet (P) SveuËilišta u Zagrebu Horvatovac 102A, 10000 Zagreb, 01/4606000 (centrala) www.pmf.unizg.hr Poveljom kralja Leopolda I. od 23. rujna 1669. godine odobren je trogodišnji visokoškolski studij na veê postojeêoj IsusovaËkoj višoj školi u Zagrebu, na kojem su se s vremenom razvili studiji filozofije, prava i teologije. Odlukom Hrvatskoga sabora i potvrdom kralja ranje Josipa I., 5. sijeënja 1874. stupio je na snagu Zakon o osnivanju SveuËilišta u Zagrebu. Na sveëanome otvorenju SveuËilišta, 19. listopada 1874. godine, ban Ivan ažuraniê imenovao je za rektora dr atiju esiêa. Taj datum oznaëava poëetak organiziranoga znanstvenonastavnog rada na SveuËilištu u Zagrebu. Osnovani su Pravni, udroslovni (ilozofski) i ogoslovni fakultet. Na Prirodoslovno-matematiËkom odjelu udroslovnoga fakulteta predavanjima profesora Gjure Pilara zapoëela je 21. travnja 1876. nastava iz grupe prirodoslovnih i matematiëkih predmeta te je stoga 21. travanj proglašen DANO PRIRODOSLOVNO-ATEATI»OG AULTETA. Uredbom Vlade NR Hrvatske 8. lipnja 1946. osnovan je Prirodoslovno-matematiËki fakultet SveuËilišta u Zagrebu izdvajanjem katedri iz tadašnjega ilozofskog fakulteta, Današnji Prirodoslovno-matematiËki fakultet obuhvaêa 7 odsjeka, 25 zavoda, 2 raëunalna centra, Seizmološku službu, areografsku postaju, 2 meteorološke postaje i otaniëki vrt. Godine 1988. zapoëeta je gradnja novih zgrada Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta na Horvatovcu. Do danas su završene zgrade Geofizike, izike, atematike i emije, te zajedniëka zgrada emije i iologije. Zgrade iologije, Geologije, Geografije i Dekanata poëet Êe se graditi tijekom sljedeêih akademskih godina. Na SveuËilištu u Zagrebu u tijeku je provedba olonjskoga procesa na svim razinama studija, te se priprema niz mjera za olakšavanje mobilnosti studenata. Složenost suvremenih problema zahtijeva aktivnu ulogu svih sastavnica SveuËilišta pa tako i P-a. Napredak u buduênosti može oëekivati samo ono gospodarstvo koje se temelji na istraživanju, inovativnosti i stjecanju novog znanja. isija Usklaappleivanje rada odsjeka koji obrazuju studente znanstveno-istraživaëkih i nastavnih usmjerenja u poljima matematike, fizike, kemije, biologije, geologije, geografije i geofizike. Na akultetu se osmišljavaju i izvode odgovarajuêi sveuëilišni studiji te znanstveno-istraživaëki programi koji predstavljaju nedjeljiv dio visokoškolskog obrazovnog procesa. Cjelokupna djelatnost P-a služi razvoju prirodoslovlja i tehnologije u Republici Hrvatskoj te pridonosi znanosti i obrazovanju u svijetu. Vizija P je akademska zajednica koju krasi sloboda znanstvenog i struënog istraživanja, individualna odgovornost te meappleusobna suradnja i uzajamno povjerenje. P je vodeêa institucija Ëija je edukacijska i istraživaëka izvrsnost priznata na domaêoj i meappleunarodnoj razini. Neprekidno osuvremenjivanje znanstvene i organizacijske infrastrukture osigurava kvalitetu znanstvenoga rada i studijskih programa na najvišoj razini. Studijski programi koji se temelje na znanosti, inovativnosti i postignutom novom znanju omoguêuju obrazovanje buduêih nositelja društvenog razvitka. Djelatnosti P-a Djelatnosti P-a su: ustrojavanje i izvoappleenje sveuëilišnih studija iz podruëja prirodnih znanosti, znanstveno istraživanje,

10 izrada znanstvenih i struënih projekata, tehniëke dokumentacije, analiza, atesta i ekspertiza, P-a, Zavoda za primijenjenu matematiku i Geometrijskog zavoda, te knjižnice Instituta za matematiku pri 11 struëni poslovi zaštite okoliša, ElektrotehniËkom fakultetu. Stanje fonda 2013. godine: približno 30.000 knjiga i približno 1000 Ëasopisa. struëna ekspertiza, standardizacija mjernih postupaka, mjerenja i kontrola kvalitete, knjižniëna djelatnost za znanstvene i nastavne potrebe matematike, fizike, kemije, biologije, geologije, geografije i geofizike. ustroj i provedba razliëitih oblika stalnog ili povremenog usavršavanja studenata i drugih polaznika, izdavaëka i informatiëka djelatnost za potrebe nastave, te znanstvenoga i struënog rada, prodaja udžbenika i drugih tiskanih materijala nužnih za obavljanje djelatnosti, vještaëenje za odgovarajuêe djelatnosti iz znanstvenoga podruëja prirodnih znanosti, pružanje usluga trgovaëkim društvima i drugim organizacijama kada to služi razvoju osnovne djelatnosti i racionalnijem korištenju prostora i opreme. Znanstvena djelatnost matemati»kog odsjeka U svom je znanstvenom podruëju, sa 61 zaposlenikom u znanstveno-nastavnom zvanju, P-O vodeêa i najveêa ustanova u Hrvatskoj, a ne zaostaje za sliënim odjelima na sveuëilištima u svijetu. Osim što prate svjetske trendove u znanosti i tehnologiji, znanstvenici atematiëkog odsjeka, prilagodili su se i svom okruženju te razvili suradnju s drugim hrvatskim znanstvenicima, gospodarstvom i drugim društvenim subjektima. Oko Ëetvrtine od ukupnog broja aktivnih znanstvenika iz polja matematike u RH zaposleno je na atematiëkom odsjeku. Znanstvena aktivnost na atematiëkom odsjeku odvija se, grubo govoreêi, u 3 podruëja: teorijska matematika, primijenjena matematika i raëunarstvo kroz 8 radnih grupa (seminara). ATEATI»I ODSJE U sastavu atematiëkog odsjeka djeluju: Zavod za algebru i osnove matematike Zavod za geometriju Zavod za matematiëku analizu Zavod za numeriëku matematiku i napredno raëunanje Zavod za raëunarstv Zavod za primijenjenu matematiku Zavod za teoriju vjerojatnosti i matematiëku statistiku Zavod za topologiju atedra za metodiku nastave matematike i raëunarstva RaËunski centar Središnja matematiëka knjižnica isija P-O je matiëna ustanova za razvoj nastavne i znanstvene izvrsnosti u matematiëkim znanostima. Odjel pruža analitiëku po-dršku u razvoju kljuënih tehnologija u interesu društva te razvija nove studije u podruëju matematike i raëunarstva ažurno prateêi potrebe gospodarstva. Vizija VeÊina javnosti doživljava matematiku kao tešku i impresivnu, ali ne kao interesantni i kljuëni dio opêe kulture društva temeljenog na znanju. Aktivnim djelovanjem u srednjim školama uëiniti nastavu matematike atraktivnijom i prihvatljivijom široj javnosti. Profilirati se kao vodeêa matematiëka ustanova u široj regiji. UkljuËiti se u hrvatsku razvojno-tehnologijsku mrežu kao vodeêa institucija za pružanje analitiëkih usluga u kvantitativnoj analizi. Potaknuti transfer tehnologije, kako kroz nastavne tako i kroz znanstvene procese, prema malim i srednje velikim poduzeêima koja se bave razvojem visoke tehnologije. Opis odsjeka Na P-O trenutno djeluje 62 nastavnika (od kojih su 2 akademika) uz 2 professora emeritusa), i 29 znanstvenih novaka na ukupno 8 zavoda. Trenutno na O studira približno 1700 studenata na 12 razliëitih pred/ poslije/diplomskih studija. RaËunski centar održava znanstveno-nastavnu opremu u praktikumima, predavaonicama i raëunarskim laboratorijima, te se bavi razvojem programske podrške za potrebe nastave i zajedniëkih službi. atedra za metodiku nastave matematike i raëunarstva potiëe znanstveni i struëni rad u podruëju metodika nastave i popularizacije matematike i raëunarstva na svim razinama obrazovanja u RH. Sredi nja matemati»ka knjiænica Središnja matematiëka knjižnica izrasla je iz 1949. godine utemeljene Ëitaonice Društva matematiëara i fiziëara. Nastaje spajanjem fondova knjižnica atematiëkog Zavoda IZI»I ODSJE U sastavu iziëkog odsjeka djeluju Ëetiri zavoda: Zavod za eksperimentalnu fiziku Zavod za teorijsku fiziku kondenzirane tvari Zavod za teorijsku fiziku Ëestica i polja Zavod za teorijsku fiziku isija Uloga iziëkoga odsjeka je teorijsko i eksperimentalno istraživanje osnovnih sastavnica svijeta i zakona koji proizlaze iz njihovih meappleudjelovanja kao temelja prirodnih znanosti, te na njemu zasnovana i u njega uklopljena izobrazba fiziëara prema svjetskim visokoškolskim standardima i suvremenoj znanstvenoj tematici, pripremljenih za izazove moderne znanosti, tehnološkog i gospodarskog razvoja te nastave fizike. Vizija Sredi nja knjiænica za fiziku iziëki odsjek bi se trebao razvijati kao stožerna ustanova iz fizike na cijelome SveuËilištu u Zagrebu. To ukljuëuje dosadašnju ulogu ovlaštenoga vijeêa pri izborima u znanstvenonastavna zvanja te ulogu ustanove koja vodi poslijediplomski doktorski studij iz fizike. iziëki odsjek mora zadržati svoju meappleunarodno prepoznatljivu kvalitetu i temeljem tako steëenoga ugleda biti u stanju uëinkovito skrbiti o opêem položaju fizike u hrvatskome društvu, a posebice u školskome sustavu Republike Hrvatske. Opis odsjeka Na Odsjeku trenutno djeluje 50 nastavnika (od kojih je 5 akademika i 5 professora emeritusa), 22 znanstvena novaka i 11 suradnika. ProsjeËno studira oko 650 studenata u 6 studijskih programa integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija fizike (istraživaëki studij fizike te nastavniëki studiji fizike, fizike i informatike, fizike i tehnike, fizike i kemije te matematike i fizike) te oko 40 studenata na poslijediplomskom studiju. Za nastavu služe dvije velike i nekoliko manjih predavaonica, dvije raëunalne uëionice, 7 praktikuma te desetak istraživaëkih laboratorija. Središnja knjižnica za fiziku je utemeljena 1990. godine spajanjem fondova zavodskih knjižnica iziëkoga odsjeka, od kojih je najstarija, ona iziëkoga zavoda, osnovana godine 1876. njižnica u svom fondu broji preko 50.000 jedinica knjižniëne graapplee (knjige, Ëasopisi, ocjenski radovi i dr.), a korisnicima pruža raznovrsne usluge, kao i elektronski pristup znanstvenim informacijama. Znanstvena djelatnost fizi»kog odsjeka U svom je znanstvenom podruëju P-O vodeêa i najveêa ustanova u Hrvatskoj. Znanstveni rad financira se kroz projekte U-a, agencije ICRO te meappleunarodne projekte(erc i DG). Ovo financiranje temeljeno je na izvrsnosti projekata koje je predložio iziëki odsjek, a agencije za financiranje su ih prihvatile kroz svoj sustav eksperata. Taj istraživaëki napor ima dvije bitne funkcije: održavanje Hrvatske meappleu zemljama sposobnim

12 da vrše kvalitetno i moderno istraživanje kao bazu svog ukupnog razvoja i ujedno upoznavanje Hrvatske s najnovijim znanstveno-tehnološkim razvojem. Znanstvenici iziëkog odsjeka, objavljuju svoje radove uglavnom u Ëasopisima s meappleunarnom recenzijom i velikim faktorom odjeka, a znanstvena aktivnost na iziëkom odsjeku odvija se, grubo govoreêi, u nekoliko podruëja: teorijska fizika, eksperimentalna fizika i edukacijska fizika. Središnja kemijska knjižnica jedna je od najveêih kemijskih knjižnica u Hrvatskoj. Nastala je spajanjem fonda njižnice iziëko-kemijskog instituta i njižnice Hrvatskoga kemijskog društva pa dio fonda ima kontinuitet od 1868. godine. Preseljenjem u novu zgradu emijskog odsjeka 2005. godine fond je objedinjen, a pokriva podruëje kemije te djelomiëno matematike, fizike, biologije, kemijskog inženjerstva i tehnologije te drugih srodnih znanosti. 13 EIJSI ODSJE U sastavu emijskog odsjeka djeluje pet zavoda: Zavod za opêu i anorgansku kemiju Zavod za fizikalnu kemiju Zavod za analitiëku kemiju Zavod za organsku kemiju Zavod za biokemiju isija emijski odsjek kao sastavnica P-a pruža moguênost visokoškolskog obrazovanja u znanstveno-istraživaëkom i nastavnom usmjerenju kemije. Uz to, Odsjek razvija i provodi znanstvenoistraživaëke programe koji su integrirani u obrazovni proces. Znanstveni rad Odsjeka pridonosi razvoju kemijske znanosti u svijetu, a služi i podizanju razine prirodoslovlja i tehnologije u Republici Hrvatskoj. Vizija emijski odsjek prepoznat je kao vodeêa institucija koja se odlikuje izvrsnošêu kako u znanstvenom radu tako i u obrazovanju. Aktivan partnerski odnos studenata i nastavnika pri obrazovanju prilagoappleen je osobinama i potrebama svakog studenta s jasno postavljenim obrazovnim ciljevima i odgovornostima. Odsjek se brine da odgovarajuêim resursima koji ukljuëuju i najmodernije instrumente održava kvalitetu znanstvenog rada i studijskih programa na najvišoj razini. Opis odsjeka Na Odsjeku trenutno djeluje 33 nastavnika (3 akademika i 3 professora emeritusa), 22 znanstvena novaka i 34 suradnika unutar 5 zavoda. ProsjeËno studira oko 500 studenata u 5 razliëitih studijskih programa (preddiplomski studij kemije, diplomski studiji kemije (istraživaëki i nastavniëki), integrirani studij biologije i kemije te integrirani studij fizike i kemije) te oko 150 polaznika doktorskog studija kemije. Za održavanje nastave koriste se dvije velike predavaonice (svaka sa 150 sjedeêih mjesta), nekoliko manjih seminarskih predavaonica te dvije raëunalne uëionice i razni studentski laboratoriji. Sredi nja kemijska knjiænica Znanstvena djelatnost kemijskog odsjeka Istraživanja na emijskom odsjeku obuhvaêaju sinteze novih organskih i anorganskih spojeva, prouëavanje molekulskih i kristalnih struktura malih molekula i bioloških makromolekula metodama difrakcije rentgenskih zraka, prouëavanja koloidnih sustava i površinskih pojava, kao i ravnoteže i kinetike reakcija u otopinama, reakcijskih mehanizama, te kvantnokemijska i spektroskopska istraživanja, biokemijska istraživanja prijenosa genetiëke informacije, kao i razvoj novih metoda kemijske analize i kemometrike. Dosadašnji rezultati istraživanja objavljeni su 2013. god. u osamdesetak radova, veêinom u Ëasopisima obuhvaêenima u bazi Current Contents (CC), referirani su na nizu meappleunarodnih i domaêih znanstvenih skupova, ukljuëeni su u brojne struëne radove. Suradne institucije emijskog odsjeka su Hrvatska kristalografska zajednica (HZ) i Hrvatsko kemijsko društvo (HD). IOLOŠI ODSJE U sastavu iološkog odsjeka djeluje pet zavoda: Zoologijski zavod Zavod za molekularnu biologiju otaniëki zavod s otaniëkim vrtom Zavod za animalnu fiziologiju Zavod za mikrobiologiju isija Poslanje iološkog odsjeka P-a SveuËilišta u Zagrebu je da provoappleenjem kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja, koje se temelji na baziënim i primijenjenim biološkim znanostima doprinosi razvoju i napretku društva, s ciljem njegova razboritog i održivog rasta i razvoja. uduêi da su istraživanja i na njima zasnovano obrazovanje temelj društva i gospodarstva, iološki odsjek istovremeno provodi globalno relevantna znanstvena i struëna istraživanja, koja ga Ëine jednim od vodeêih znanstveno-istraživaëkih centara u Republici Hrvatskoj i šire. Vizija IstraživaËka i nastavna djelatnost u biologiji prolazi kroz velike tehnološke i koncepcijske pomake u metodologiji istraživanja potaknute sve veêom integracijom i sinergijom s ostalim disciplinama prirodoslovlja i tehnologije: fizike, kemije, matematike, geologije, geografije, raëunalnih znanosti i tehnike. iologija, kao znanost o životu, kao nikada do sada, ima potencijal iz kojega može ostvariti izuzetan napredak u rješavanju mnogih problema današnjeg društva, kao i odgovoriti na mnoga, do sada neodgovorena, pitanja u temeljnoj znanosti. iološki odsjek težit Êe i nadalje razvoju što kvalitetnije i relevantnije nastave koja Êe osigurati znanje, vještine i kompetencije za uspješan rad u istraživanju i praksi te stalnom unapreappleenju svojih studijskih programa i ishoda uëenja kroz usklaappleivanje s promjenama zahtjeva društva, struke i gospodarstva, uvažavajuêi sadašnje, ali i predviappleajuêi zahtjeve buduêeg uspješnog zapošljavanja. Opis odsjeka Na Odsjeku trenutno radi 63 nastavnika, 48 znanstvena novaka i 9 struënih suradnika na ukupno 5 zavoda. ProsjeËno studira oko 1000 studenata na Cjelovitom preddiplomskom i diplomskom studiju biologije i kemije, te na 3 Preddiplomska studijska programa (studij biologije, studij molekularne biologije, studij znanosti o okolišu) i 5 Diplomska studijska programa (studij eksperimentalne biologije, studij ekologije i zaštite prirode, studij molekularne biologije, studij znanosti o okolišu, dislocirani diplomski studij ioindustrijske tehnike u suradnji sa SveuËilištem u Orleansu). Za održavanje nastave koriste se šest predavaonica, 14 praktikuma, te dvije raëunalne uëionice. U sastavu iološkog odsjeka djeluju

14 i atedra za metodiku nastave biologije, atedra za tjelesnu i 15 zdravstvenu kulturu P-a, te Središnja biološka knjižnica. Sredi nja biolo ka knjiænica Središnja biološka knjižnica iološkog odsjeka P-a nastala je spajanjem Ëetiriju zavodskih knjižnica istog. njižnice otaniëkog i Zoologijskog zavoda osnovane su kad i SveuËilište, pa imaju kontinuitet od 1874. godine, dok su ostale novijeg datuma. njižniëni fond pokriva sva podruëja biologije i djelomiëno ostale prirodne znanosti. Znanstvena djelatnost biolo kog odsjeka Znanstvena djelatnost organizirana je kroz 30ak istraživaëkih skupina koje djeluju u okviru ekologije, oëuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja, evolucije, razvojne biologije (biljaka i životinja), biologije stresa, mikrobiologije, biomedicine i raëunalne biologije. Cilj tih istraživanja su nove znanstvene spoznaje koje su temelj razvoja tehnologije i napretka svakog društva. iološki odsjek je izdavaë meappleunarodnog znanstvenog Ëasopisa Acta otanica Croatica. GEOLOŠI ODSJE U sastavu Geološkog odsjeka djeluju dva zavoda: Geološko-paleontološki zavod ineraloško-petrografski zavod i Središnja geološka knjižnica isija Geološki odsjek skrbi za kvalitetno obrazovanje studenata na svim razinama, i istraživanje na polju geoznanosti, toënije geologije i njenih pojedinih disciplina; fiziëke geologije, tektonike, paleontologije, stratigrafije, mineralogije, petrologije i geokemije, Ëime doprinosi razvoju spoznaja o geološkoj graapplei i evoluciji Zemlje. Uz to naša misija je i razvijanje obrazovnih metoda i promoviranje geologije u javnosti. Vizija Geološki odsjek na temeljima stogodišnje tradicije razvija moderna geološka istraživanja koja su prepoznata kao doprinos razvoju geoznanosti. Obrazovanje studenata geologije aktivno prati razvoj struke, integrirano je sa znanstvenim radom, a cilj je još kreativnije ukljuëivanje studenata u obrazovanje i istraživaëki rad. Geološki odsjek potiëe razvitak geološke struke u cjelini, Ëemu Êe znatno pridonijeti i planirana izgradnja vlastite zgrade u kojoj Êe se objediniti svi istraživaëki i obrazovni sadržaji. Opis odsjeka Na Odsjeku trenutno radi 20 nastavnika, 3 vanjska nastavnika, 2 viša predavaëa, 11 znanstvenih novaka, i 4 tehniëara na 2 zavoda. Tu su i 2 profesora emeritusa te 4 akademika. Geologiju prosjeëno studira oko 300 studenata na 5 studijskih smjerova (prvostupnik geologije, magistar geologije, prvostupnik znanosti o okolišu, magistar znanosti o okolišu i magistar geologije zaštite okoliša). Za održavanje nastave koriste se dvije predavaonice, jedna crtaonica i dvije seminarske predavaonice, mikroskopiraonica, te stratigrafska, petrološka i mineraloška zbirka. Sredi nja geolo ka knjiænica Središnja geološka knjižnica sadrži struëni i nastavni materijal, udžbenike, priruënike, knjige, Ëasopise, kataloge, geološke karte i njihove tumaëe, topografske karte, diplomske i magistarske radove, disertacije, te ostali nastavni materijal. ond knjižnice iz geologije i paleontologije smješten je u zajedniëkom prostoru sa Središnjom kemijskom knjižnicom u zgradi emije, Horvatovac 102 A, a dio fonda iz mineralogije, petrologije i geokemije je smješten u ineraloško-petrografskom zavodu, Horvatovac bb. Znanstvena djelatnost geolo kog odsjeka Znanstvena istraživanja na Geološkom odsjeku odvijaju se u granama geologija i paleontologija te mineralogija i petrologija, a Ëesto su povezana sa srodnim interdisciplinarnim prirodnim znanostima o moru i o okolišu. roz rad desetak istraživaëkih skupina istražuje se prvenstveno nacionalni teritorij, no temeljna istraživanja provode se i izvan teritorijalnih okvira. Poznavanje geološke graapplee i struktura predstavlja neophodnu podlogu prostornog planiranja, zaštite prirode, ali i svim granama gospodarstva. Pri tome geološka istraživanja imaju veliku odgovornost prema rješavanju problema u društvu, koji Êe u buduênosti postati goruêi, poput problema zaliha pitke vode i/ili zbrinjavanja otpada. GEOGRASI ODSJE U sastavu Geografskog odsjeka djeluju tri zavoda: Zavod za socijalnu geografiju Zavod za fiziëku geografiju Zavod za regionalnu geografiju i metodiku isija Geografski odsjek Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta kroz niz studijskih programa pruža moguênost visokoškolskog obrazovanja te stjecanje znanja u više geografskih podruëja. roz znanstveno-istraživaëki i nastavni rad opisuje i tumaëi zakonitosti u prostornim odnosima promiëuêi integralni pristup u razumijevanju prostora. Svojim radom Odsjek pridonosi razvoju geografije u Hrvatskoj i svijetu. Vizija Geografski odsjek teži ostvarivanju najviših standarda u obrazovanju studenata koristeêi suvremene metode i znanja iz podruëja geografije. Osnovni cilj je obrazovati struënjake koji Êe svojom izvrsnošêu utjecati na podizanje kvalitete rada i istraživanja u obrazovanju, gospodarstvu i drugim segmentima društva. Znanstveno-istraživaËkim radom djelatnika Odsjeka i studenata primjenom postojeêih i razvojem novih metoda ukljuëiti geografiju u sve sfere koje se bave istraživanjem, valorizacijom, korištenjem i zaštitom prostora. OPIS ODSJEA Na Geografskom odsjeku trenutno djeluje 20 nastavnika u znanstvenonastavnom zvanju, 1 viši predavaë, 9 znanstvenih novaka i 3 struëna suradnika. Odsjek ima 2 professora emeritusa. ProsjeËno studira oko 450 studenata. Nastava se izvodi na preddiplomskom studiju - istraživaëki smjer, te pet diplomskih sveuëilišnih studija: iziëka geografija s geoekologijom, Prostorno planiranje i

16 regionalni razvoj, aština i turizam, Geografski informacijski sustavi i Diplomski studij geografije - uspostavu i produbljivanje suradnje s drugim granama prirodnih znanosti kao i s matematiëarima i informatiëarima uz primjenu najsuvremenijih raëunalnih resursa. 17 nastavniëki smjer. Tu je i Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij geografije i povijesti OPIS ODSJEA U nastavi na Odsjeku trenutno djeluje 16 nastavnika, pet znanstvenih koji se izvodi u suradnji s ilozofskim fakultetom u Zagrebu, kao i zajedniëki preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij znanosti o okolišu organiziran u suradnji s iološkim i Geološkim odsjekom P-a. Na poslijediplomski studij upisano je 35 studenata. Nastava se održava u jednoj velikoj predavaonici, nekoliko manjih seminarskih predavaonica te raëunalnoj uëionici. novaka i tri suradnika. Na preddiplomskom studiju geofizike i diplomskom studiju fizike-geofizike te poslijediplomskom studiju geofizike godišnje prosjeëno studira oko 80 studenata. Za održavanje nastave na raspolaganju su tri predavaonice (dvije s 36 i jedna s 12 sjedeêih mjesta) opremljene suvremenim nastavnim pomagalima te jedna raëunalna uëionica s 10-ak raëunala. Uz znanstveno-nastavni i struëni rad GeofiziËki odsjek brine i o kontinuiranim mjerenjima veêeg broja geofiziëkih varijabli diljem Hrvatske. ontinuirana geomagnetska mjerenja provode se u geomagnetskom opservatoriju smještenom u Parku prirode Lonjsko polje (to je za sada prvi i jedini geomagnetski opservatorij u Hrvatskoj), kontinuirana seizmološka mjerenja obavljaju se u 22 seizmološke postaje smještene na razliëitim lokacijama u Hrvatskoj, mareografski podaci prikupljaju se u mareografskoj postaji u akru, a meteorološki podaci mjere se na postaji Horvatovac SREDIŠNJA GEOGRASA u Zagrebu. Svi prikupljeni geofiziëki podaci redovito se validiraju i analiziraju. GeofiziËki odsjek bavi se i NJIŽNICA Središnja geografska izdavaëkom djelatnošêu te izdaje meappleunarodno prepoznatljiv Ëasopis Geofiziku. knjižnica P-a osnovana je 1910. godine. God. SREDIŠNJA GEOIZI»A NJIŽNICA Središnja geofiziëka knjižnica najstarija je 1927. podijeljena je na njižnicu Zavoda za fiziëku fakultetska knjižnica u Zagrebu. Utemeljena je i kontinuirano djeluje od 1861. godine. ond raspolaže s preko geografiju i njižnicu Zavoda za antropogeografiju, 5000 knjižnih i udžbeniëkih naslova, 20000 svešëiêa Ëasopisa i rukopisa te struëno pokriva sva podruëja a ponovno je objedinjena 1946. godine i smještena geofizike: seizmologiju, oceanografiju, meteorologiju, geomagnetizam, kao i neka graniëna podruëja na današnju lokaciju. Do 1994. godine Središnja (astronomija, fizika, matematika, geologija, geografija). geografska knjižnica bila je jedina geografska knjižnica u Hrvatskoj. Svojom graappleom pokriva ZNANSTVENA DJELATNOST GEOIZI»OG ODSJEA Znanstvenici podruëje geografije i njoj srodnih podruëja. u GeofiziËkom odsjeku istražuju fiziëke procese i pojave koje se dogaappleaju u Zemlji, njezinom plinovitom ZNANSTVENA DJELATNOST omotaëu (atmosferi) i vodama (hidrosferi), koristeêi pri tom teorijske i eksperimentalne metode te numeriëko modeliranje. Zbog meappleudjelovanja pojedinih dijelova sustava Zemlja-atmosfera mnoga geofiziëka GEOGRASOG ODSJEA istraživanja su interdisciplinarna, pa geofiziëari Ëesto suraappleuju i meappleusobno i sa znanstvenicima drugih Znanstvena istraživanja na Geografskom struka. Na primjer, seizmolozi i oceanografi suraappleuju pri istraživanju tsunamija, oceanografi i meteorolozi odsjeku vezana su uz grane geografije: fiziëku pri prouëavanju i modeliranju klime i meteotsunamija, kemiëari atmosfere i meteorolozi pri prouëavanju geografiju, društvenu geografiju, regionalnu oneëišêenja atmosfere, a oceanografi i biolozi pri istraživanjima vezanim uz biologiju i ekologiju mora. geografiju i primijenjenu geografiju. Provode se kroz sedam znanstvenih projekata u kojima se istražuje prvenstveno nacionalni teritorij, i to na svim razinama, od lokalnih do nacionalne, ali ne zanemarujuêi ni kontekst šireg prostora. Detaljnije se istražuju geomorfološka i geoekološka obilježja Hrvatske, krška podruëja, okoliš i kulturni pejzaž, prigraniëna podruëja, ruralni prostori, urbani sistemi, stanovništvo. Nove znanstvene spoznaje imaju praktiënu vrijednost jer su instrument planskog ureappleenja i razvoja pa je stoga opêi cilj mnogih geografskih istraživanja da pridonesu uravnoteženijem regionalnom i prostornom razvoju Hrvatske. GEOIZI»I ODSJE U sastavu GeofiziËkog odsjeka djeluju: GeofiziËki zavod Andrija ohoroviëiê Seizmološka služba Republike Hrvatske Središnja geofiziëka knjižnica ISIJA GeofiziËki odsjek, kao nastavna i znanstveno-istraživaëka ustanova, omoguêava vrhunsko visokoškolsko obrazovanje u geofizici (seizmologija, oceanografija, meteorologija i geomagnetizam s aeronomijom), voappleenje i razvoj domaêih i meappleunarodnih znanstvenoistraživaëkih projekata i programa integriranih u obrazovni proces, razvoj i unapreappleivanje nastavnih i znanstveno-istraživaëkih kompetencija P-a, a time pomaže i fakultetu, SveuËilištu te društvu u cjelini. VIZIJA GeofiziËki odsjek središte je hrvatskog znanstvenog istraživanja u geofizici, meappleunarodno prepoznatljive razine na kojoj se temelji vrhunska visokoškolska izobrazba buduêih nositelja znanstvene i struëne izvrsnosti. Složenost znanstvenih izazova u geofizici i njihovo uspješno rješavanje zahtijeva

Nastava na PrirodoslovnomatematiËkom fakultetu u akademskoj godini 2012./2013. 18 GEOGRASI ODSJE Diplomski sveuëilišni studij Geografija; smjer: nastavniëki 19 Diplomski sveuëilišni studij Geografija; smjerovi: iziëka geografija s geoekologijom, Prostorno planiranje i regionalni razvoj, aština i turizam, Geografski informacijski sustavi U akad. godini 2012./2013. na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu izvodila se nastava prema tzv. bolonjskim programima, dok su istovremeno apsolventi (upisani prije akad. godine 2005./2006.) završavali dodiplomske studije prema inženjerskim i profesorskim studijskim programima. Nastava se odvijala prema sljedeêim preddiplomskim, diplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuëilišnim studijskim programima: INTEGRIRANI PREDDIPLOSI I DIPLOSI SVEU»ILIŠNI STUDIJI (5 godina, 300 ECTS) ATEATI»I ODSJE Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij atematika i fizika; smjer: nastavniëki PREDDIPLOSI SVEU»ILIŠNI STUDIJI (3 GODINE, 180 ECTS ODOVA) ATEATI»I ODSJE EIJSI ODSJE IOLOŠI ODSJE GEOLOŠI ODSJE GEOGRASI ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij atematika Preddiplomski sveuëilišni studij atematika; smjer: nastavniëki Preddiplomski sveuëilišni studij emija Preddiplomski sveuëilišni studij iologija Preddiplomski sveuëilišni studij olekularna biologija Preddiplomski sveuëilišni studij Znanosti o okolišu* Preddiplomski sveuëilišni studij Geologija Preddiplomski sveuëilišni studij Geografija; smjer: istraživaëki IZI»I ODSJE IOLOŠI ODSJE GEOGRASI ODSJE Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika; smjer: nastavniëki Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika i informatika; smjer: nastavniëki Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika i tehnika; smjer: nastavniëki Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika i kemija; emija i fizika; smjer: nastavniëki* Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika; smjer: istraživaëki Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij iologija i kemija; emija i biologija; smjer: nastavniëki* Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij Geografija i povijest; smjer: nastavniëki** GEOIZI»I ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij Geofizika** * zajedniëki studij iološkog, Geološkog i Geografskog odsjeka ** treêa godina studija nastavlja se na prve dvije godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveuëilišnog studija fizike DIPLOSI SVEU»ILIŠNI STUDIJI (2 godine, 120 ECTS) ATEATI»I ODSJE GEOIZI»I ODSJE EIJSI ODSJE IOLOŠI ODSJE GEOLOŠI ODSJE Diplomski sveuëilišni studij Teorijska matematika Diplomski sveuëilišni studij Primijenjena matematika Diplomski sveuëilišni studij atematiëka statistika Diplomski sveuëilišni studij RaËunarstvo i matematika Diplomski sveuëilišni studij inancijska i poslovna matematika Diplomski sveuëilišni studij atematika; smjer: nastavniëki Diplomski sveuëilišni studij matematika i informatika; smjer: nastavniëki Diplomski sveuëilišni studij izika - geofizika; smjerovi: Seizmologija i fizika Ëvrste zemlje, eteorologija i fiziëka oceanografija Diplomski sveuëilišni studij emija; smjer: istraživaëki Diplomski sveuëilišni studij emija; smjer: nastavniëki Diplomski sveuëilišni studij Eksperimentalna biologija Diplomski sveuëilišni studij Ekologija i zaštita prirode Diplomski sveuëilišni studij olekularna biologija Diplomski sveuëilišni studij Znanosti o okolišu* Diplomski sveuëilišni studij Geologija Diplomski sveuëilišni studij Geologija zaštite okoliša * zajedniëki studij iziëkog i emijskog odsjeka, odnosno iološkog i emijskog odsjeka ** zajedniëki studij s ilozofskim fakultetom Na navedene je sveuëilišne studijske programe u akademskoj godini 2012./2013. bilo upisano 4 066 studenata, i to kako slijedi po odsjecima i studijskim programima: PREDDIPLOSI STUDIJI - ROJ STUDENATA PO GODINAA (2012./2013.) ODSJE-SJER-STUDIJ GODINA I II III ZAVRŠILI STUDIJ ATEATI»I ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij atematika 299 139 145 120 Preddiplomski sveuëilišni studij atematika; smjer: nastavniëki 199 150 156 110 EIJSI ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij emija 144 49 52 37 IOLOŠI ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij iologija 43 44 37 25 Preddiplomski sveuëilišni studij olekularna biologija 40 37 46 32 Preddiplomski sveuëilišni studij Znanosti o okolišu 31 43 23 19 GEOLOŠI ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij Geologija 53 41 40 26 GEOGRASI ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij Geografija; smjer: istraživaëki 46 55 57 46 GEOIZI»I ODSJE Preddiplomski sveuëilišni studij Geofizika 0 0 11 10 UUPNO STUDENATA 855 558 567 425

INTEGRIRANI PREDDIPLOSI I DIPLOSI SVEU»ILIŠNI STUDIJI - ROJ STUDENATA PO GODINAA (2012./2013.) 20 EIJSI ODSJE Diplomski sveuëilišni studij emija; 21 smjer: istraživaëki 43 55 41 ODSJE-SJER-STUDIJ ATEATI»I ODSJE Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij atematika i fizika; smjer: nastavniëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 42 17 10 4 9 8 IZI»I ODSJE Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika; smjer: nastavniëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 36 22 25 5 21 9 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika i informatika; smjer: nastavniëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 30 23 16 20 34 15 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika i tehnika; smjer: nastavniëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 13 5 5 5 2 1 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika i kemija; emija i fizika; smjer: nastavniëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 13 2 6 2 0 0 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij izika; smjer: istraživaëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 94 68 31 34 46 30 IOLOŠI ODSJE Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij iologija i kemija; emija i biologija; smjer: nastavniëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 44 36 38 20 57 37 GEOGRASI ODSJE Integrirani preddiplomski i diplomski sveuëilišni studij Geografija i povijest; smjer: nastavniëki godina studija I II III IV V DIPLOIRALI broj studenata 15 9 8 7 26 15 UUPAN ROJ STUDENATA NA INTEGRIRANI PREDDIPLOSI I DIPLOSI STUDIJIA godina studija I II III IV V DIPLOIRALI UUPNO 287 182 139 97 195 115 DIPLOSI SVEU»ILIŠNI STUDIJI - ROJ STUDENATA PO GODINAA (2012./2013.) ODSJE SJER-STUDIJ GODINA I II DIPLOIRALI Diplomski sveuëilišni studij emija; smjer: nastavniëki 1 2 2 IOLOŠI ODSJE Diplomski sveuëilišni studij Eksperimentalna biologija 38 44 21 Diplomski sveuëilišni studij Ekologija i zaštita prirode 23 65 46 Diplomski sveuëilišni studij olekularna biologija 52 68 48 Diplomski sveuëilišni studij Znanosti o okolišu 20 25 21 GEOLOŠI ODSJE Diplomski sveuëilišni studij Geologija 13 13 10 GEOGRASI ODSJE GEOIZI»I ODSJE Diplomski sveuëilišni studij Geologija zaštite okoliša 9 4 2 Diplomski sveuëilišni studij Geografija; smjer: nastavniëki 28 14 5 Diplomski sveuëilišni studij Geografija; smjerovi: iziëka geografija s geoekologijom, Prostorno planiranje i regionalni razvoj, aština i turizam, Geografski informacijski sustavi 81 99 43 Diplomski sveuëilišni studij izika - geofizika; smjerovi: Seizmologija i fizika Ëvrste zemlje, eteorologija i fiziëka oceanografija 19 28 17 UUPNO STUDENATA 564 622 405 U akad. godini 2012./2013. na P-u su studirala 243 apsolventa dodiplomskih studijskih programa, a 65 ih je diplomiralo. DODIPLOSI STUDIJI - APSOLVENTI I STUDENTI S POLOŽENI DIPLOSI ISPITO (2012./2013.) ODSJE-SJER-STUDIJ APSOLVENTI DIPLOIRALI ATEATI»I ODSJE Diplomirani inženjer matematike, usmjerenje: Teorijska matematika 1 0 Diplomirani inženjer matematike, usmjerenje: Primijenjena matematika 0 Diplomirani inženjer matematike, usmjerenje: atematiëka statistika i raëunarstvo 1 Diplomirani inženjer matematike, usmjerenje: RaËunarstvo 4 Diplomirani inženjer matematike, usmjerenje: inancijska i poslovna matematika 1 Profesor matematike 0 Profesor matematike i informatike 2 Profesor matematike i fizike 0 ATEATI»I ODSJE Diplomski sveuëilišni studij Teorijska matematika 11 10 9 Diplomski sveuëilišni studij Primijenjena matematika 24 18 12 Diplomski sveuëilišni studij atematiëka statistika 46 31 17 Diplomski sveuëilišni studij RaËunarstvo i matematika 38 34 21 Diplomski sveuëilišni studij inancijska i poslovna matematika 38 39 33 Diplomski sveuëilišni studij atematika; smjer: nastavniëki 66 68 53 Diplomski sveuëilišni studij matematika i informatika; smjer: nastavniëki 14 5 4 IZI»I ODSJE Profesor fizike 53 5 Profesor fizike i informatike 1 Profesor fizike i tehnike s informatikom 0 Diplomirani inženjer fizike 10 Profesor fizike i kemije 0 GEOIZI»I ODSJE Diplomirani inženjer fizike, usmjerenje Geofizika 8 3 EIJSI ODSJE Diplomirani inženjer kemije 23 2 Profesor kemije 0 IOLOŠI ODSJE Profesor biologije 112 7 Diplomirani inženjer biologije, usmjerenje: Ekologija 8 Diplomirani inženjer biologije, usmjerenje:

ROJ ORANJENIH DOTORATA (2012./2013.) 22 olekularna biologija 2 23 Profesor biologije i kemije 4 GEOLOŠI ODSJE Diplomirani inženjer geologije, usmjerenje: Geologija i paleontologija 46 5 Diplomirani inženjer geologije, usmjerenje: ineralogija i petrologija 0 Profesor geologije i geografije 2 GEOGRASI ODSJE Profesor geografije 0 4 Profesor geografije i povijesti 4 UUPNO STUDENATA 243 65 Osim na preddiplomskim, diplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuëilišnim studijima, u akad. godini 2012./2013. na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu odvijala se nastava na doktorskim studijima i jednom specijalistiëkom poslijediplomskom studiju. Na 1., 2., odnosno 3. godinu doktorskog studija bila su upisano ukupno 774 studenta, dok su na specijalistiëkom studiju bila upisana 24 studenta. UUPAN ROJ STUDENATA UPISANIH NA DOTORSE STUDIJE P-a (2012./2013.) ODSJE - STUDIJ ROJ STUDENATA ATEATI»I ODSJE ZajedniËki sveuëilišni poslijediplomski doktorski studij atematika 57 IZI»I I GEOIZI»I ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij izika; smjerovi: izika elementarnih Ëestica, Nuklearna fizika, izika kondenzirane materije, Atomska i molekularna fizika i astrofizika, iofizika, edicinska fizika, Geofizika 152 EIJSI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij emija 169 IOLOŠI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij iologija 276 GEOLOŠI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij Geologija 32 GEOLOŠI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni Interdisciplinarni doktorski studij iz oceanologije 46 GEOGRASI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij Geografija 42 UUPNO 774 ODSJE - STUDIJ ROJ DOTORATA ATEATI»I ODSJE ZajedniËki sveuëilišni poslijediplomski doktorski studij atematika 11 IZI»I I GEOIZI»I ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij izika; smjerovi: izika elementarnih Ëestica, Nuklearna fizika, izika kondenzirane materije, Atomska i molekularna fizika i astrofizika, iofizika, edicinska fizika, Geofizika 11 EIJSI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij emija 20 IOLOŠI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij iologija 52 GEOLOŠI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij Geologija 1 GEOLOŠI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni Interdisciplinarni doktorski studij iz oceanologije 8 GEOGRASI ODSJE Poslijediplomski sveuëilišni studij Geografija 3 UUPNO 106 U akademskoj godini 2012./2013. na SveuËilištu u Zagrebu zapoëelo je financiranje nastavne djelatnosti na preddiplomskoj i diplomskoj razini putem Ugovora s inistarstvom znanosti, obrazovanja i sporta o punoj subvenciji redovitih studenata u troškovima studija u akad. godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015. (tzv. Programskog ugovora). U svrhu ostvarenja Programskim ugovorom postavljenih ciljeva: Cilj 1. Stjecanje kvalifikacija kroz kraêe vremensko razdoblje studiranja, a u skladu s trajanjem predviappleenim studijskim programom Cilj 2. Olakšavanje pristupa studiju podzastupljenim skupinama studenata Cilj 3. PoveÊanje broja osoba sa završenim studijem u STE podruëju Cilj 4. Studijski programi utemeljeni na principu ishoda uëenja Cilj 5. PoveÊanje utjecaja studentskih evaluacija nastavnika i nastave, na P-u su provedene brojne aktivnosti popularizacije prirodoslovlja i matematike namijenjene uëenicima osnovnih i srednjih škola te opêoj javnosti, programi cjeloživotnog obrazovanja uëitelja i nastavnika biologije, fizike, geografije, kemije i matematike, radionice unapreappleivanja nastavniëkih kompetencija nastavnog osoblja P-a te tribine za studente. ROJ STUDENATA UPISAN NA POSLIJEDIPLOSI SPECIJALISTI»I STUDIJ - STUDIJ ATUARSE ATEATIE (2012./2013.) ODSJE ROJ STUDENATA ATEATI»I ODSJE 24 U akademskoj godini 2012./2013. 106 studenata obranilo je svoje doktorske disertacije. Sve disertacije obranjene su u okviru doktorskog studija.