Poglavlje 1. Uvod. Uvod Zašto učiti mikroekonomiju? Razlika između mikro i makro Rijetkost Racionalno odlučivanje Oportunitetni trošak

Poglavlje 1 Uvod Zašto učiti mikroekonomiju? Uvod Razlika između mikro i makro Rijetkost Racionalno odlučivanje Oportunitetni trošak

Poglavlje 4 Individualna i tržišna potražnja Teme Individualna potražnja Komparativna statika: efekat supstitucije i efekat dohotka Tržišna potražnja Mrežne eksternalije

Individualna potražnja Promjene cijena ako su nam poznate krive indiferencije i budžetski pravac, za svaku cijenu možemo odrediti koju će količinu kojeg dobra potrošač kupiti Individualna potražnja efekat promjene cijene Odjeća 10 Pretpostavimo: I = $20 P C = $2 P F = $2, $1, $0.50 6 A 5 4 U 1 B D U 3 Svaka cijena vodi ka različitim količinama hrane koje potrošač kupuje U 2 4 12 20 Hrana (jedinica na mjesec)

Individualna potražnja efekat promjene cijene Odjeća 10 6 A 5 4 U 1 B D U 3 Kriva odnosa cijene i potrošnje pokazuje tržišne korpe koje maksimiziraju korisnost potrošača za svaku cijenu hrane U 2 4 12 20 Hrana (jedinica na mjesec) Efekat promjene cijene Mijenjajući cijene i promatrajući količine koje će potrošač kupiti, možemo sastaviti skalu potražnje i izvesti krivu potražnje pojedinca Iz prethodnog primjera: Skala potražnje P Q $2.00 4 $1.00 12 $0.50 20

Efekat promjene cijene Cijena hrane $2.00 E Individualna potražnja povezuje količinu dobra koju je potrošač spreman kupiti sa cijenom tog dobra $1.00 $.50 G kriva potražnje H 4 12 20 Hrana Svojstva krive potražnje Stepen korisnosti koju potrošač ostvaruje mijenja se po krivoj potražnje U svakoj tački krive potražnje potrošač maksimizira korisnost s obzirom na to da su u svakoj tački krive potražnje izjednačeni MRS i odnos cijena dva dobra

Efekat promjene cijene Cijena hrane $2.00 E Kada cijena pada P f /P c & MRS takođe padaju $1.00 G E: P f /P c = 2/2 = 1 = MRS G: P f /P c = 1/2 =.5 = MRS H:P f /P c =.5/2 =.25 = MRS $.50 H kriva potražnje 4 12 20 Hrana Efekat promjene dohotka Odjeća Pretpostavimo: P f = $1, P c = $2 I = $10, $20, $30 7 5 3 A U 1 B U 2 D U 3 Porast dohotka kada cijene ostaju nepromijenjene utječe na to da potrošač mijenja izbor korpe dobara. 4 10 16 Hrana

Individualna potražnja Promjene dohotka Kriva odnosa dohotka i potrošnje povezuje kombinacije hrane i odjeće koje maksimiziraju potrošačevu korisnost u skladu sa svakom razinom dohotka Individualna potražnja Promjene dohotka Porast dohotka pomiče budžetski pravac u desno, povećavajući potrošnju uzduž krive odnosa dohotka i potrošnje Porast dohotka pomiče krivu potražnje u desno

Efekat promjene dohotka Odjeća Kriva odnosa dohotka i potrošnje povezuje korpe dobara koje maksimiziraju potrošačevu korisnost pri svakoj razini dohotka 7 5 3 A U 1 B U 2 D U 3 Kriva odnosa dohotka i potrošnje 4 10 16 Hrana Cijena hrane Efekat promjene dohotka Porast dohotka od $10 na $20 pa na $30, BEZ promjene cijena, pomiče potrošačevu krivu potražnje također u desno. $1.00 E G H D 3 D 2 D 1 4 10 16 Hrana

Individualna potražnja Promjene dohotka Kada kriva odnosa dohotka i potrošnje ima pozitivan nagib: Potraživana količina raste sa dohotkom. Dohodovna elastičnost potražnje je pozitivna. Dobro je normalno dobro. Individualna potražnja Promjene dohotka Kada kriva odnosa dohotka i potrošnje ima negativan nagib: Potraživana količina pada sa porastom dohotka. Dohodovna elastičnost potražnje je negativna. Dobro je inferiorno dobro.

Inferiorno dobro Steak 10 Kriva odnosa dohotka i potrošnje C Ihamburgeri steak se ponašaju kao normalno dobro, između A i B... 5 B U 3 ali hamburger postaje inferiorno dobro kada kriva odnosa dohotka i potrošnje zavija unatrag između B and C. A U 2 5 10 U 1 20 30 Hamburger Individualna potražnja Engelove krive Engelove krive povezuju količinu kupljenog dobra i dohodak. Ako je dobro normalno, Engelova kriva je uzlazna. Ako je dobro inferiorno, Engelova kriva je opadajuća.

Engelove krive Dohodak ( $ sedmično) 30 20 Engelova kriva je uzlazna za normalna dobra. 10 4 8 12 16 Hrana (jedinica na mjesec) Engelove krive Dohodak ($ sedmično) 30 Inferiorno 20 Engelove krive zavrću unazad za inferiorna dobra. 10 Normalno 4 8 12 16 Hrana (jedinica na mjesec)

Efekat supstitucije i efekat dohotka Promjena cijene dobra ima dva efekta: efekat supstitucije, i efekat dohotka Efekat supstitucije i efekat dohotka Efekat supstitucije Sa apsolutnom promjenom cijene mijenja se i relativna cijena Potrošači će kupovati više dobra koje je postalo relativno jeftinije i manje dobra koje je postalo relativno skuplje

Efekat supstitucije i efekat dohotka Efekat dohotka Za potrošača stvarna kupovna moć njegovog dohotka poraste kada cijena jednog dobra padne. Efekat supstitucije i efekat dohotka Efekat supstitucije: Promjena u potrošnji jedne robe povezana sa promjenom cijene te robe, uz isti stepen korisnosti Kada cijena neke robe padne, efekat supstitucije uvijek dovodi do povećanja potraživane količine te robe.

efekat supstitucije i efekat dohotka efekat dohotka: Promjena u potrošnji jedne robe povezana sa promjenom realne kupovne moći dohotka potrošača, kada je cijena robe konstantna. Kada se dohodak potrošača poveća, potraživana količina nekog proizvoda može se smanjiti ili povećati. Efekat supstitucije i efekat dohotka Efekat dohotka: Čak i kod inferiornih dobara efekat dohotka je rijetko tako značajan da nadjača efekat supstitucije.

Efekat supstitucije i efekat dohotka: Normalno dobro Odjeća R C 1 A Kada cijena hrane padne, potrošnja naraste za F 1 F 2 kada se potrošač pomakne sa A na B. Efekat supstitucije je F 1 E, (od A do D). On mijenja relativne cijene ali drži razinu realnog dohotka konstantnom. C 2 D B Efekat dohotka, EF 2, ( od D do B) drži relativne cijene konstantnima ali povećava kupovnu moć. efekat supstitucije U 2 O F 1 Ukupni efekt E S F 2 U 1 T efekat dohotka Hrana Efekat supstitucije i efekat dohotka: Inferiorno dobro Odjeća R A Budući da je hrana inferiorno dobro efekat dohotka je negativan. Međutim, efekat supstitucije je veći nego efekat dohotka. B D U 2 O efekat supstitucije U 1 F 1 E S F 2 T Ukupni efekt efekat dohotka Hrana

Tržišna potražnja Kriva tržišne potražnje Kriva koja povezuje količine dobara koje su svi potrošači na nekom tržištu spremni kupiti i njegove cijene Suma svih individualnih kriva potražnje na nekom tržištu Određivanje tržišne krive potražnje Cijena A B C Tržišna potražnja 1 6 10 16 32 2 4 8 13 25 3 2 6 10 18 4 0 4 7 11 5 0 2 4 6

Tržišna potražnja horizontalni zbir individualnih kriva potražnje Cijena 5 4 3 Tržišna potražnja 2 1 D A D B D C 0 5 10 15 20 25 30 Količina Tržišna potražnja Iz ove analize proizlaze dvije važne činjenice Tržišna potražnja će se pomaknuti u desno kada više potrošača uđe na tržište. Faktori koji utječu na potražnju individualnih potrošača takođe će uticati na tržišnu potražnju.

Mrežne eksternalije Do sada smo pretpostavljali da su potražnje potrošača bile međusobno nezavisne. Za neka dobra, potražnja jednog potrošača zavisi od potražnje drugih. Mrežne eksternalije U tom slučaju govorimo o mrežnim eksternalijama. Mogu biti pozitivne i negativne.

Mrežne eksternalije Kod pozitivnih mrežnih eksternalija potrošač će potraživati veću količinu nekog dobra ako i drugi potrošači kupuju isti proizvod. Negativne mrežne eksternalije opisuju suprotnu situaciju. Mrežne eksternalije Pomodni efekat (The Bandwagon Effect) Proizlazi iz želje da se bude cool, da se posjeduje neko dobro zato jer ga skoro svatko ima ili da se slijedi moda. To je glavni cilj mnogih marketinških napora (npr. igračke, odjeća). Ovaj efekat je primjer pozitivne mrežne eksternalije

Pozitivne mrežne eksternalije: Pomodni efekt Cijena D 20 D 40 D 60 D 80 D 100 Kada potrošači vjeruju da je više drugih ljudi kupilo neki proizvod, kriva potražnje se pomiče u desno. 20 40 60 80 100 Količina Pozitivne mrežne eksternalije: Pomodni efekt Cijena D 20 D 40 D 60 D 80 D 100 Kriva tržišne potražnje pronađena je tako što smo povezali točke na individualnim kriva ma potražnje. Ona je relativno elastična. Tržišna potražnja 20 40 60 80 100 Količina

Pozitivne mrežne eksternalije: Pomodni efekt Cijena D 20 $30 D 40 D 60 D 80 D 100 Pretpostavimo da cijena padne sa $30 na $20. Kada ne bi bilo pomodnog efekta, potraživana količina narasla bi samo na 48,000. Ali kako više ljudi kupuje pro to postaje modernije imati ga i potražnja za njim raste. $20 Pomodni efekt Tržišna potražnja Čisti cjenovni efekt 20 40 48 60 80 100 Količina Mrežne eksternalije Snobovski efekt Ako je eksternalija negativna, riječ je o snobovskom efektu. Želja da se posjeduju ekskluzivne stvari. Potraživana količina snobovskog dobra je veća kada manje ljudi posjeduje isti proizvod.

Mrežne eksternalije: Snobovski efekt Cijena $30,000 Potražnja Potražnja je D 2 kada potrošači vjeruju da je 2000 ljudi kupilo taj proizvod. Međutim, kada potrošači vjeruju da je 4,000 ljudi kupilo taj proizvod, potražnja se pomiče sa D 2 na D 6 i njegova snobovska vrijednost je redukovana. $15,000 Čisti cjenovni efekt D 4 D 2 2 4 6 8 D8 D 6 14 Količina Mrežne eksternalije: Snobovski efekt Cijena) $30,000 Neto efekt $15,000 Tržišna potražnja Potražnja je manje elastična i snobovska vrijednost je redukovana kada više ljudi posjeduje taj proizvod. Kao posljedica toga prodaja opada. Primjer: vanserijski sportski automobili Snobovski efekt Čisti cjenovni efekt D 4 D 2 2 4 6 8 D8 D 6 14 Količina

Teorije ponašanja potrošača I Teorija granične korisnosti Teorije ponašanja potrošača Kardinalistički pristup Teorija granične korisnosti Ordinalistički pristup Teorija indiferencije Teorija otkrivene preferencije

Teorija granične korisnosti Istorijski razvoj: Gossenovi zakoni zakon zasićenosti potreba i zakon opadajuće granične korisnosti zakon izjednačavanja nivoa granične korisnosti Zakon opadajuće granične korisnosti Količina TU MU AU 1 6 6 6 2 11 5 5.5 3 15 4 5 4 18 3 4.5 5 20 2 4 6 21 1 3.5 7 21 0 3 8 20-1 2.5

Zakon opadajuće granične korisnosti Potražnja za nekim dobrom određena je njegovom GRANIČNOM KORISNOŠĆU Potrošačev višak Smisao razmjene: pozitivna razlika između korisnosti robe i korisnosti novca

Procjena viška korisnosti A) pomoću ukupne korisnosti Ako p = 3, potrošač kupuje 4 jedinice (p = MU) Odriče se 4 x 3 = 12 jedinica korisnosti Dobiva 18 jedinica ukupne korisnosti (6+5+4+3=18) CS = 18 12 = 6 Procjena viška korisnosti B) pomoću prosječne korisnosti kod 4 jedinice: AU = 4.5 (MU = 3) 4.5 > 3 za 1.5 4 x 1.5 = 6 TCS (ukupni potrošačev višak) = 6 ACS (prosječni potrošačev višak) = 1.5

Potrošačev višak... je višak cijene koju bi potrošač bio spreman platiti iznad one cijene koju stvarno plaća radije nego da ostane bez nekog dobra Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Problem: izbor kombinacije proizvoda kojom u granicama raspoloživog dohotka i pri datim cijenama potrošač maksimizira korisnost Dohodak potrošača=13 novčanih jedinica

Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Količina A MUA Količina B MUB 1 50 1 40 2 45 2 36 3 40 3 32 4 35 4 28 5 30 5 24 6 25 6 20 7 20 7 16 8 15 8 12 9 10 9 8 Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača 1. 50 > 40 (A) 2. 45 > 40 (A) 3. 40 = 40 (B) 4. 40 > 36 (A) Rješenje: 13 = 7A + 6B

Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača MU1/p1=MU2/p2=...=MUn/pn=MUI/pI...(1) MUI = granična korisnost novčanog dohotka pi = cijena novca (= 1) Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Opšti princip: MUi = MUI X Pi...(2) S obzirom da je MUI = const. i cijena novca pi = 1 slijedi da je MU1/p1=MU2/p2=...=MUn/pn=1

Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Ravnotežna solucija: svaka novčana jedinica dohotka uložena u kupovinu svakog dobra donosi potrošaču jednaku korisnost (Do kupovine dolazi ako vrijedi MUi > MUI x pi ) Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Uvodimo cijene: pa = 2 pb = 1 I = 16 novčanih jedinica

Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Količina A MUA Količina B MUB 1 40 1 30 2 35 2 26 3 30 3 22 4 25 4 18 5 20 5 14 6 15 6 10 7 10 7 6 8 5 8 2 Zakon izjednačavanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Princip: granična vrijednost mora biti ista u svim upotrebama MUA/pA = MUB/pB ili 20/2 = 10/1 (npr. 5 kg i 6 l)

Zaključci: Ako su date krive potražnje i cijene svih dobara, potrošačev dohodak odlučuje o strukturi efektivne potrošačeve potražnje Zaključci: Ako neko dobro za više potreba (novac), ukupna korisnost (TU) je maksimalna kada je granična korisnost (MU) tog dobra u svim upotrebama izjednačena

Zaključci: Da bi se postigla optimalna solucija za potrošača (max korisnost) granična korisnost svakog dobra koje se kupuje (korisnost zadnje jedinice) mora biti proporcionalna cijeni te jedinice (u protivnom bi se ukupna korisnost (TU) mogla povećati realokacijom jedinica novčanog dohotka) Teorije ponašanja potrošača II Teorija indiferencije

Ponašanje potrošača Tri pitanja: 1) Kako potrošačeve preferencije određuju potražnju? 2) Kako potrošači alociraju dohodak na kupovinu različitih dobara? 3) Kako potrošači čiji je dohodak ograničen odlučuju koju kombinaciju dobara kupiti? Ponašanje potrošača Tri koraka: 1) Preferencije 2) Budžetsko ograničenje 3) Ravnoteža potrošača

Preferencije Subjektivna kategorija Definiše se kao binarna relacija U ekonomiji se naziva relacija preferencije (omogućuje poređenje parova alternativa) Preferencije Izraz x y znači da je x barem jednako tako dobar kao y Iz njega definišemo druge dvije relacije: Relaciju stroge preferencije x y Relaciju indiferencije x ~ y

Preferencije Pretpostavke: Uređene (potrošači mogu rangirati sve korpe dobara)(kompletnost preferencija) Tranzitivne (ako potrošač preferira A u odnosu na B i B u odnosu na C, onda on preferira A u odnosu na C) Uređene + tranzitivne = racionalne Potrošač uvijek preferira više o odnosu na manje (monotonost preferencija) Preferencije Pretpostavke: Potrošač uvijek preferira više o odnosu na manje (monotonost preferencija) Blaža forma monotonosti: lokalna nezasićenost Konveksnost

Preferencije Relacija preferencije može se predstaviti funkcijom korisnosti samo ako je x racionalna (kompletnost + tranzitivnost) i neprekidna Funkcija korisnosti predstavlja relaciju preferencije samo kada za sve parove dobara vrijedi u(x) u(y) x y Primjer raznih parova (korpa) dobara Korpa dobara Jedinica hrane Jedinica odjeće A 20 30 B 10 50 D 40 20 E 30 40 G 10 20 H 10 40

Primjer raznih korpa dobara - grafički Odjeća 50 40 30 B H A E Potrošač preferira A u odnosu na sve kombinacije u žutoj kutiji dok su sve kombinacije u ljubičastoj bolje od A. 20 G D 10 10 20 30 40 Hrana Primjer raznih korpa dobara Tačke B i D imaju više od jednog dobra ali manje od drugog u odnosu na A Treba nam više informacija o potrošačevim preferencijama Ako potrošač odluči da je indiferentan između B, A i D, onda kroz te Tačke možemo ucrtati krivu indiferencije

Krive indiferencije: Primjer Odjeća 50 40 30 H B A E Indiferentan između B, A, i D E se preferira u odnosu na U 1 U 1 se preferira u odnosu na H i G 20 G D U 1 10 10 20 30 40 Hrana Krive indiferencije Ali, kako smo do ove krive došli? Kakva je veza krive indiferencije i funkcije korisnosti?

Veza između funkcije korisnosti i krive indiferencije Pretpostavimo funkciju korisnosti tipa Cobb-Douglas α U = f ( x, y) = x y β Grafički prikaz Cobb-Douglas funkcije korisnosti u paketu Mathematica 6.0 U = f( x, y) = 2x y 0.3 0.7 Plot3D[2*x^0.3*y^0.7,{x,2,40},{y,2,40}]

Funkcija korisnosti i krive indiferencije U = f( x, y) I = U Mapa indiferencije nivo skupovi funkcije korisnosti U 3 U 2 U 1 I I I = U 3 3 = U 2 2 = U 1 1

Krive indiferencije Da bi opisali preferencije za sve kombinacije dobara poslužit će nam skup ili mapa krivih indiferencije Mapa krivih indiferencije Odjeća D B A korpa dobara A preferira se u odnosu na B. korpa dobara B preferira se u odnosu na D. U 3 U 2 U 1 Hrana

Krive indiferencije Osobine: Opadajuće su s lijeva na desno Konveksne su prema ishodištu Nikada se ne sijeku Krive indiferencije Odjeća U 2 U 1 A B B se preferira u odnsou na D A je indiferentno prema B i D B mora biti indiferentno prema D ali to ne može biti ako se B preferira u odnosu na D D U 2 U 1 Hrana

Krive indiferencije Oblik krive indiferencije opisuje kako je potrošač spreman supstitutirati jedno dobro drugim Što više odjeće (a manje hrane) potrošač ima to je više spreman žrtvovati odjeće za dodatnu jedinicu hrane Krive indiferencije Odjeća 16 A 14 12-6 10 1 B 8-4 D 6 1-2 E 4 G 1-1 2 1 1 2 3 4 5 Broj jedinica odjeće od kojih potrošač odustaje za jednu dodatnu jedinicu hrane pada sa 6 na 1. Hrana

Krive indiferencije Kako potrošač zamjenjuje jedno dobro drugim mjeri granična stopa supstitucije (MRS) MRS = nagib krive indiferencije u određenoj tački Granična stopa supstitucije Odjeća 16 A 14 MRS = Δ C ΔF 12-6 10 B 1 8-4 D 6 1 4-2 E G 1-1 2 1 Hrana 1 2 3 4 5

Granična stopa supstitucije MRS je opadajuća kada se kreće po krivoj indiferencije od lijeva na desno Različiti oblici impliciraju različite spremnosti supstitucije Dva ekstremna slučaja: Savršeni supstituti Savršeni komplementi Savršeni supstituti Funkcija korisnosti oblika U( x, y) = α x + β y α, β = pozitivne konstante α MRS = β nagib je konstantan

Preferencije potrošača Sok od 4 Jabuke (broj čaša) 3 Savršeni supstituti 2 1 0 1 2 3 4 Sok od naranče (broj čaša) Savršeni komplementi Funkcija korisnosti oblika U( x, y) = min( α x, β y) npr. U( x, y) = min( α x,8 y) 8 g of coffee and 1 g of creme provide 8 units of utility 16 g of coffee and 1 g of creme still provide onlyy 8 units of utility MRS = 0

Preferencije potrošača Lijeve cipele 4 Savršeni komplementi 3 2 1 0 1 2 3 4 Desne cipele Preferencije potrošača-primjer U dizajnu automobila, proizvođači moraju procijeniti koliko vremena i novaca potrošiti na promjene stila a koliko na tehničku performansu Potrebna analiza preferencija

Preferencije potrošača-primjer Stil Ovi potrošači pridaju veću vrijednost performansi nego stilu Performansa Preferencije potrošača-primjer Stil Ovi potrošači pridaju veću vrijednost stilu nego performansi Performansa

Preferencije potrošača-primjer Poznavanje preferencija omogućit će proizvođaču racionalno ulaganje novca i vremena Korisnost praktični primjer Funkcija korisnosti = formula koja individualnim korpama dobara pridružuje nivo korisnosti Ako je funkcija korisnosti U(F,C) = F + 2C tada korpa sa 8 jedinica hrane i 3 jedinice odjeće daje korisnost 14 = 8 + 2(3)

Korisnost - Primjer korpa dobara Hrana Odjeća Korisnost A 8 3 8 + 2(3) = 14 B 6 4 6 + 2(4) = 14 C 4 4 4 + 2(4) = 12 Korisnost - Primjer Korpe dobara za svaki nivo korisnosti može se grafički prikazati kako bi se dobile krive indiferencije Za pronaći krivu indiferencije koja reprezentuje nivo korisnosti 14, mijenjamo kombinacije hrane i odjeće koje daju ukupnu korisnost 14

Korisnost - Primjer Odjeća 15 korpa U = FC C 25 = 2.5(10) A 25 = 5(5) B 25 = 10(2.5) 10 C 5 A B U 3 = 100 U 2 = 50 0 5 10 15 U 1 = 25 Hrana Budžetsko ograničenje Preferencije same ne objašnjavaju ponašanje potrošača Dohodak ograničava mogućnosti potrošača

Budžetsko ograničenje Budžetski pravac Pokazuje sve kombinacije kupnje dva dobra za koje su ukupni izdaci jednaki ukupnom dohotku Pretpostavljamo da se troše samo 2 dobra i da nema štednje (sav dohodak se potroši) Budžetsko ograničenje Neka je F količina hrane koju potrošač kupuje a C je količina odjeće cijena hrane = P F cijena odjeće = P C P F F je iznos novca koji se troši na hranu a P C C iznos novca koji se troši na odjeću

Budžetsko ograničenje Izraz za budžetski pravac PF F + PCC = I Budžetsko ograničenje Mogu se odrediti različite kombinacije hrane i odjeće na koje potrošač potroši cijeli dohodak Ovi izbori određuju budžetsko ograničenje Primjer: Pretpostavimo dohodak $80/sedmica, P F = $1 i P C = $2

Budžetsko ograničenje korpa dobara Hrana P F = $1 Odjeća P C = $2 Dohodak I = P F F + P C C A 0 40 $80 B 20 30 $80 D 40 20 $80 E 60 10 $80 G 80 0 $80 Budžetski pravac Odjeća A (I/P C ) = 40 ΔC 1 = = - B ΔF 2 30 10 D 20 20 E 10 G Hrana 0 20 40 60 80 = (I/P F ) P Nagib = - P F C

Budžetski pravac Nagib budžetskog pravca mjeri relativni trošak cijene u jedinicama odjeće Nagib je negativni omjer cijena dva dobra Nagib je stopa zamjene dva dobra bez da se mijenja iznos dohotka Uopšteno, Budžetski pravac I P Y Y Y = = PX X = I I P Y + P P P P Y X Y X Y X X

Budžetski pravac U našem slučaju, X = F i Y = C I/PC ilustruje maksimalnu količinu c koju potrošač može kupiti sa dohotkom I I/PF ilustruje maksimalnu količinu F koju potrošač može kupiti sa dohotkom I Budžetski pravac: Komparativna statika Efekti promjene Dohotka Porast dohotka pomiče budžetsku liniju paralelno u desno (i obrnuto) Potrošač može kupiti više od oba dobra

Budžetski pravac: Komparativna statika Odjeća 80 60 Povećanje dohotka pomiče budžetski pravac paralelno u desno. 40 20 0 L 3 (I = $40) 40 L 1 L 2 (I = $80) (I = $160) 80 120 160 Smanjenje dohotka pomiče budžetski pravac paralelno u lijevo Hrana Budžetski pravac: Komparativna statika Efekt promjene cijene Ako cijena jednog dobra naraste, budžetski pravac rotira u desno sa središtem u vertikalnom hvatištu

Budžetski pravac: Komparativna statika Odjeća Smanjenje cijene hrane na $.50 mijenja nagib budžetskog pravca i rotira ga u desno 40 Povećanje cijene hrane na $2.00 mijenja nagib budžetskog pravca i rotira ga u lijevo (P F = 2) L 3 40 L 1 L 2 (P F = 1) (P F = 1/2) 80 120 160 Hrana Budžetski pravac: Komparativna statika Efekti promjena obje cijene Ako se promijene cijene oba dobra a njihov omjer ostane isti, nagib se neće promijeniti Ako su cijene pale, budžetski pravac će se pomaknuti paralelno u desno

Ravnoteža potrošača Uz date preferencije i budžetska ograničenja, kako potrošači odlučuju šta kupiti? Potrošači biraju kombinaciju dobara koja će maksimizirati njihovu korisnost uz ograničenje dohotka kojim raspolažu Ravnoteža potrošača Odabrana korpa dobara mora zadovoljiti dva uslova: 1. Da je locirana na budžetskom ograničenju (Potrošač troši sav dohodak) 2. Da daje potrošaču najvišu nivo korisnosti (Više je bolje)

Problem optimizacije uz ograničenje: ravnoteža potrošača svijetloplavo = budžet zeleno = funkcija korisnosti tamnoplavo = nivo korisnosti crveno = unutrašnje rješenje Ravnoteža potrošača Odjeća 40 30 A D A, B, C na budžetskom pravcu D najviša korisnost ali korpa nedostupna C najviša dostupna korisnost Potrošač bira C 20 C U 3 U 1 B 0 20 40 80 Hrana U 2

Ravnoteža potrošača U tački C budžetski pravac je tangentan na krivu indiferencije U toj tački nagib budžetskog pravca jednak je nagibu krive indiferencije Ravnoteža potrošača Podsjetnik: nagib krive indiferencije MRS = ΔC ΔF

Ravnoteža potrošača Nagib = P P Nagib budžetskog pravca F C Prema tome, u tački optimalnog izbora potrošača vrijedi MRS = P P F C Ravnoteža potrošača Korisnost je maksimalna kada je granična stopa supstitucije (F za C) jednaka omjeru cijena (PF i PC) Ovo vijedi SAMO u tački optimalne potrošnje

Ravnoteža potrošača Optimalna potrošnja je tamo gdje su granične koristi jednake graničnim troškovima MB = MRS = korist od potrošnje jedne dodatne jedinice hrane MC = trošak dodatne jedinice hrane 1 jedinice hrane = ½ jedinice odjeće PF/PC Ravnoteža potrošača Ako je MRS P F /P C tada potrošač može realocirati potrošnju i povećati korisnost Ako MRS > P F /P C Potrošač će kupovati više hrane dok ne postane MRS = P F /P C Ako MRS < P F /P C Potrošač će kupovati više odjeće dok ne postane MRS = P F /P C

Ravnoteža potrošača Odjeća 40 30 B Tačka B ne maksimizira korisnost jer MRS =10/10 = 1 što je veće od omjera cijena = 1/2-10C 20 +10F U 1 0 20 40 80 Hrana Ravnoteža potrošača: Primjer Stilska poboljšanja $10,000 Ovi potrošači žele performansu za $7000 i stilska poboljšanja za $3000 $3,000 $7,000 $10,000 Performansa

Ravnoteža potrošača: Primjer Stilska poboljšanja $10,000 $7,000 Ovi potrošači žele stilska poboljšanja za $7000 i performansu za $3000 $3,000 $10,000 Performansa Ravnoteža potrošača Ako potrošač uz dati dohodak može konzumirati samo jedno dobro, ta se solucija naziva ugaono rješenje (corner solution) MRS u tom slučaju nije jednaka omjeru cijena PA/PB

Ugaono rješenje Ledeni jogurt (broj kuglica) A U 1 U 2 U 3 Ugaono rješenje nalazi se u tački B B Sladoled (broj kuglica) Ugaono rješenje U tački B, MRS sladoleda za ledeni jogurt veća je nego nagib budžetskog pravca Kada bi potrošač mogao zamijeniti ledeni jogurt sladoledom, on bi to učinio Obrnuto bi vrijedilo kada bi se ugaono rješenje nalazilo u A

Ugaono rješenje Uopšteno vrijedi da u ugaonom rješenju potrošačeva MRS nije jednaka omjeru cijena, ili MRS P P Sladoled Led. jogurt Granična korisnost i teorija indiferencije Prema zakonu opadajuće granične korisnosti što više potrošač konzumira neko dobro, dodatna korisnost koju on dobiva od svake dodatne jedinice bit će sve manja Ukupna korisnost će rasti ali sve sporije

Granična korisnost i teorija indiferencije Kako se potrošnja kreće po krivoj indiferencije: Dodatna korisnost dobijena od povećanja potrošnje jednog dobra, hrane (F), mora biti izbalansirana gubitkom korisnosti od smanjenja potrošnje drugog dobra, odjeće (C) Granična korisnost i teorija indiferencije Formalno: 0 = MU F ( ΔF) + MU C ( ΔC) Nema promjene u ukupnoj korisnosti po krivoj indiferencije Zamjena jednog dobra drugim daje potrošaču jednaku korisnost

Granična korisnost i teorija indiferencije Preuređenjem dobivamo ( ΔC / ΔF ) ( ΔC / ΔF ) Slijedi MRS = MU = F MU /MU F C / MU C = MRS od F za C Granična korisnost i teorija indiferencije Kada potrošači maksimiziraju korisnost MRS = PF/PC MRS je također jednaka omjeru graničnih korisnosti F i C MU = F /MUC PF/PC

Granična korisnost i teorija indiferencije Preuređenjem dobivamo MU / P = MU / P F F C C Granična korisnost i teorija indiferencije Ukupna korisnost je maksimalna kada je dohodak alociran tako da je granična korisnost po jedinici dohotka jednaka za svako dobro koje potrošač kupuje Ovaj se princip naziva ekvimarginalni princip (drugi Gossenov zakon)

Poglavlje 2 Osnove ponude i tražnje Uvod Šta su ponuda i tražnja? Kako funkcioniše tržišni mehanizam? Koji su efekti promjena u tržišnoj ravnoteži?

Ponuda i tražnja Kriva ponude Veza između količine koju je prodavač spreman prodati i cijene dobra Količina na apscisi (os x ), cijena na ordinati (os y ) Q S = Q S (P) Cijena (KM po jedinici) Kriva ponude S Kriva ponude P 2 P 1 Kriva ponude je uzlazna ukazujući na to da će pri višim cijenama preduzeća nuditi veće količine. Q 1 Q 2 Količina

Kriva ponude Druge varijable koje utiču na ponudu Troškovi proizvodnje Rad Kapital Sirovine Niži troškovi proizvodnje omogućuju preduzeću da proizvede veće količine pri svakoj cijeni i obrnuto Pomak krive ponude Cijene sirovina padaju Proizvedeno Q1 pri P1 i Q0 pri P2 P 1 Sada proizvodi Q2 pri P1 i Q1 pri P2 P 2 Kriva ponude se pomiče na S P S S Q 0 Q 1 Q 2 Q

Kriva ponude Promjena ponuđene količine Kretanje po krivoj ponude izazvano promjenom cijene ponuđene robe Promjena ponude Pomak krive ponude izazvan promjenom drugih faktora Promjena troškova proizvodnje Ponuda i tražnja Kriva tražnje Veza između količine robe koju je potrošač spreman kupiti i cijene te robe Mjeri količinu na apscisi (os x ) i cijenu na ordinati (os y ) Q D = Q D (P)

Kriva tražnje Cijena (KM po jedinici) Kriva tražnje je negativnog nagiba što ukazuje na to da je potrošač spreman kupiti veće količine nekog dobra kad je njegova cijena niža P 2 P 1 D Q 1 Q 2 Količina Kriva tražnje Ostale varijable koje utiču na potražnju Dohodak Rast dohotka omogućava potrošaču da kupi veće količine pri SVIM cijenama Ukusi potrošača Cijene ostalih dobara Supstituta Komplemenata

Pomak krive tražnje Porast dohotka Kupljeno Q0, pri P2 i Q1 pri P1 Sada kupljeno Q1 pri P2 i Q2 pri P1 Isto za sve cijene Kriva tražnje se pomiče u desno P 2 P 1 P D D Q 0 Q 1 Q 2 Q Kriva tražnje Promjena potraživane količine Kretanje po krivoj tražnje izazvano promjenom cijene dotične robe Promjena tražnje Pomak cijele krive tražnje izazvan promjenom drugih faktora Dohotka Preferencija Cijena drugih roba

Tržišni mehanizam Tendencija cijena na slobodnom tržištu da se mijenjaju dok se tržište ne očisti Tržišta se čiste kada je tražena količina jednaka ponuđenoj količini pri trenutnoj cijeni Ravnotežna cijena cijena pri kojoj je tražnja jednaka ponudi Tržišni mehanizam S Cijena (KM po jedinici) P 0 Krive se sijeku pri ravnotežnoj cijeni. Tražena količina jednaka je ponuđenoj količini pri P 0 D Q 0 Količina

Tržišni mehanizam U ravnoteži Nema manjka ni viška tražnje Nema viška ni manjka ponude Svi planovi o kupovini i prodaju pri datoj (ravnotežnoj) cijeni se mogu sprovesti Tržišni višak Tržišna cijena je iznad ravnotežne Pojavljuje se višak ponude Pritisak cijene na dolje Tražena količina raste a ponuđena količina se smanjuje Tržište se prilagođava sve dok se ne uspostavi nova ravnoteža

Tržišni mehanizam Cijena (KM po jedinici) P 1 P 0 S Višak ponude 1. Cijena je iznad ravnotežne P 1 2. Q s > Q D 3. Cijena pada do ravnotežne 4. Tržište se prilagođava i uspostavlja ravnotežu D Q D Q 0 Q S Količina Tržišni mehanizam Tržišna cijena je ispod ravnotežne: Pojavljuje se višak tražnje Pritisak cijena na gore Tražena količina se smanjuje a ponuđena količina raste Tržište se prilagođava sve dok se ne uspostavi ravnoteža

Tržišni mehanizam Cijena (KM po jedinici) P 3 P 2 S 1. Cijena je ispod ravnotežne P2 2. Q D > Q S 3. Cijena raste do ravnotežne 4. Tržište uspostavlja ravnotežu Q S Višak tražnje Q 3 Q D D Količina Tržišni mehanizam Ponuda i tražnja određuju ravnotežnu cijenu Kada nije u ravnoteži, tržišni mehanizam će se prilagođavati sve dok ponovno ne uspostavi ravnotežu Ovaj mehanizam efikasno djeluje samo na konkurentnom tržištu!

Promjene u tržišnoj ravnoteži Ravnotežne cijene su određene relativnim odnosima ponude i tražnje Promjene u ponudi i/ili tražnji mijenjat će i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu na slobodnom tržištu Promjene u tržišnoj ravnoteži Pad cijena sirovina S se pomiče na S Višak pri P1 između Q1, Q2 Cijena se prilagođava na ravnotežnu pri P3, Q3 P P 1 P 3 D S S Q 1 Q 3 Q 2 Q

Promjene u tržišnoj ravnoteži Porast dohotka tražnja raste na D1 Manjak pri P1 između Q1, Q2 Ravnoteža pri P3, Q3 P P 3 P 1 D D S Q 1 Q 3 Q 2 Q Promjene u tržišnoj ravnoteži Porast dohotka i pad cijena sirovina Količina raste Ako je porast D veći od porasta S cijena također raste P P 2 P 1 D D S S Q 1 Q 2 Q

Pomaci u ponudi i u tražnji Kada se ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno, uticaj na ravnotežnu cijenu i količinu je određen: 1. Relativnom veličinom i smjerom promjene 2. Nagibom kriva ponude i tražnje Primjer: Cijena univerzitetskog obrazovanja u SAD Realna cijena univerzitetskog obrazovanja u periodu 1970-2002 porasla je za 55 % Porast troškova savremenih učionica kao i porast plata nastavnika smanjenje ponude Zbog porasta broja maturanata koji su išli dalje na fakultete povećanje tražnje

P (godišnji trošak u $ iz 1970) Q (milioni upisanih) Primjer: nastavak P (godišnji trošak u $ iz 1970) $3,917 S 2002 S 1970 Nova ravnoteža uspostavljena je na $3,917 a količina na 13.2 miliona studenata $2,530 D 1970 D 2002 8.6 13.2 Q (milioni upisanih)

KRAJ za sada...

Teme u mikroekonomiji Mikroekonomija se bavi odlučivanjem uz ograničenja Ograničeni budžet Ograničeno vrijeme Ograničena mogućnost proizvodnje Kako optimizovati unutar zadanih ograničenja? Kako efikasno alocirati rijetke resurse? Teme u mikroekonomiji Radnici, preduzeća i potrošači suočeni su sa dilemama Da li raditi preko ljeta ili ići na odmor? Da li kupiti novi auto ili uštedjeti novac? Da li zaposliti nove radnike ili kupiti nove mašine? Kako pronaći odgovore na ova pitanja?

Teme u mikroekonomiji Potrošači Korisnost Ograničeni dohodak Teorija ponašanja potrošača opisuje kako optimizovajući nad svojim preferencijama u granicama raspoloživog dohotka potrošač donosi odluke o tome šta će i koliko kupovati Teme u mikroekonomiji Preduzeća Profit Ograničenja kapaciteta i finansijskih resursa Teorija preduzeća optimizovajući nad tehnologijom uz ograničenje kapaciteta i finansijskih resursa preduzeća odlučuju šta će i koliko proizvoditi

Teme u mikroekonomiji Cijene Kako se određuju cijene? Centralizovane privrede- državna kontrola cijena Tržišna privrede cijene se određuju decentralizovano, interakcijom učesnika na tržištu Tržište skup interakcija između kupaca i prodavača kojima su određene cijene u nekoj privredi. Tržište Pitanja: Zašto je u nekim granama puno preduzeća a u drugima malo? Da li je potrošačima bolje kada ima puno preduzeća ili malo? Treba li država intervenisati na tržištu?

Tipovi tržišta Konkurentna tržišta Savršena konkurencija Nekonkurentna tržišta Monopol Oligopol Monopolistička konkurencija Teorije i modeli Problem u ekonomiji objašnjenje uočenih fenomena Teorije objašnjavaju uočene fenomene pomoću skupa osnovnih pravila i pretpostavki Teorija ponašanja potrošača Teorija ponašanja proizvođača

Teorije i modeli Teorije služe kao baza za izgradnju modela Šta je model? Model oponaša relevantne karakteristike situacije koja se izučava (auto-karta, geološka karta...) Matematički modeli oponašaju realnost koristeći jezik matematike Teorije i modeli Matematički model apstraktna, pojednostavljena, matematička konstrukcija koja se odnosi na dio realnosti i koja je stvorena za određenu namjenu

Teorije i modeli Elementi modela Parametri ili egzogene varijable (pojave koje utiču na model ali koje model posebno ne izučava) Endogene varijable (pojave čije vrijednosti model želi utvrditi) Pretpostavke ponašanja (definišu matematičke operacije koje treba primijeniti da bi se model riješio) Teorije i modeli Definicije varijabli i njihove međusobne veze - Pretpostavke modela: -empirijski zasnovane -neprotivrječne -nezavisne -potpune Donose se zaključci (predviđanja)

Teorije i modeli Deduktivni proces: Ako su pretpostavke istinite, zaključci takođe moraju biti istiniti. Rezultat je robustan ako se isti ishod dobije na bazi više različitih modela koji analiziraju istu situaciju Vrijednost modela najčešće se procjenjuje na bazi tačnosti njegovih predviđanja Glavne analitičke metode u mikroekonomskim modelima Optimizacija uz ograničenja Ravnotežna analiza Komparativna statika

Optimizacija uz ograničenja Glavni elementi Funkcija cilja Ograničenja Optimizacija uz ograničenja Model: Kako postaviti ogradu? Kako maksimizirati pravouglu površinu ako je data dužina ogradnog materijala? dužina ogradnog materijala = F dužina pravougle površine = L širina pravougle površine = W

Optimizacija uz ograničenja Funkcija cilja =? Površina LW Ograničenje =? 2L + 2W = F Optimizacija uz ograničenja Egzogene varijable =? F Endogene varijable =? L, W

Optimizacija uz ograničenja Postavljanje problema: Max L W t.d. 2 L + 2 W F Optimizacija uz ograničenja Za rješenje problema optimizacije uz ograničenja važno je razumijevanje uloge granične veličine

Optimizacija uz ograničenja Granična veličina kako se zavisna varijabla mijenja kad se nezavisna varijabla povećava za jednu jedinicu Dakle, granična vrijednost = stopa promjene vrijednosti zavisne varijable Optimizacija uz ograničenja Primjer: Troškovi na dvije vrste reklama, TV i radio, u cilju maksimizacije prihoda od prodaje Problem: koliko investirati u jednu a koliko u drugu vrstu reklame? B = nove prodaje T = TV ; R = radio

Optimizacija uz ograničenja Model Max B t.d. T + R = 1.000.000 Ukupno TV Radio 100.000 4.750 950 200.000 9.000 1.800 300.000 12.750 2.550 400.000 16.000 3.200 500.000 18.750 3.750 600.000 21.000 4.200 700.000 22.750 4.550 800.000 24.000 4.800 900.000 24.750 4.950 1.000.000 25.000 5.000

Značaj granične varijable Tablica sugeriše da reklama na TV donosi najviše Zašto ne potrošiti sve na TV? Test: 1.000.000 TV = 25.000 900.000 TV + 100.000 R 24.750 + 950 = 25.700 800.000 TV + 200.000 R 24.000 + 1.800 = 25.800 Značaj granične varijable Kako pronaći optimalnu raspodjelu između troškova na reklame na TV i na radiju? Analizirajmo granični uticaj novca, tj. dodatne novčane jedinice (100.000) uložene u TV/ radio

Značaj granične varijable Sa 800.000 na 900.000 TV granični značaj 100.000 na TV je (24.750-24.000) / 100.000 = 0.0075 Sa 800.000 na 100.000 R granični značaj 100.000 na R je (24.000 + 950 24.000)/100.000=0.0095 Značaj granične varijable Dakle, granični uticaj ulaganja dodatnih 100.000 je veći na R nego na TV (0.0095 > 0.0075) Optimalna alokacija biti će 800.000 TV + 200.000 R U svakodnevnom životu, problem alokacije 20KM na pizzu i brokole (konveksnost...)

Optimizacija uz ograničenja Važno: Rješenje problema optimizacije zavisi od graničnog učinka nezavisne varijable na vrijednost funkcije cilja! Ravnotežna analiza Koncept ravnoteže preuzet iz fizike Parcijalna ravnoteža Opšta ravnoteža

Ravnotežna analiza Ravnotežna analiza Opšta ravnoteža: miroljubiva koegzistencija međusobno konfliktnih sila u ekonomskom sistemu Pitanja: Postojanje (egzistencija rješenja) Stabilnost Optimalnost

Komparativna statika Kako egzogeni šok (promjena vrijednosti parametra) utiče na ravnotežu, to jest, na vrijednost jedne ili više endogenih varijabli u modelu Pozitivna i normativna analiza Pozitivna analiza šta ako? Odnos uzroka i posljedice. Kakav će biti učinak uvoznih kvota na strane automobile na cijene automobila na tržištu neke zemlje? Kakav će biti učinak na privredu od povećanja iznosa akciza u cijeni benzina?

Pozitivna i normativna analiza Normativna analiza Kako bi stvari trebale biti Uključuje vrijednosni sud Treba li povećati poreze na benzin? Treba li država smanjiti carine na uvozne automobile? Zašto učiti mikroekonomiju? Mikroekonomski koncepti korisni svakome tko donosi odluke kao potrošač ili kao proizvođač Privatni business, državni nivo

Ford SUV program Za svaki novi model Ford je morao uzeti u obzir razne aspekte privrede kako bi se investicija isplatila: Ford SUV program Pitanja Koliko je jaka potražnja i kako će brzo rasti? Potrebno je razumjeti preferencije potrošača Koliki su troškovi proizvodnje? Uz date troškove, koliko SUV-a proizvesti svake godine?

Ford SUV program Pitanja (cont.) Ford je morao razviti cjenovnu strategiju i odrediti reakcije konkurencije? Provesti analizu rizika Uzeti u obzir neizvjesnosti vezane na buduće cijene (benzin, plate radnika) Organizacione odluke Da li integrisati pojedine faze proizvodnje Uzeti u obzir državnu regulaciju Standardi kod izduvnih plinova Standardi okoliša 1970 Zakon o čistom zraku u SAD Pitanja Kakav će biti uticaj na potrošače? Kakav će biti uticaj na proizvođače? Kako primijeniti standarde? Koji će biti troškovi a koje dobiti (cost benefit analysis)?