IMPACT OF PV POWER PLANTS ON THE VOLTAGE CONDITIONS AND POWER SYSTEM LOSSES IN MV DISTRIBUTION NETWORK

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED 4. (0.) savjeovanje Trogir/Sege Donji,. - 4. svibnja 204. SO2 07 Doc dr. sc. Damir Jakus, dipl.ing Fakule elekroehnike, srojarsva i brodogradnje damir.jakus@fesb.hr Tomislav Šarić, dipl.ing Fakule elekroehnike, srojarsva i brodogradnje UTJECAJ VELIKIH FN ELEKTRANA NA NAPONSKE PRILIKE I GUBITKE ENERGIJE U SN DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI SAŽETAK Solarne foonaponske (FN) elekrane su najbrže rasući izvori energije u svijeu, s godišnjim sopama rasa od 25-35% u posljednjih dese godina. Većina novih FN elekrana priključuje se na disribucijsku mrežu, kao disribuirana proizvodnje bino mijenjajući karakerisike disribucijske mreže. Paralelno s porasom udjela FN elekrana u susavu rase i zabrinuos zbog njihovog poencijalnog ujecaja na sabilnos i rad elekroenergeskog susava. U ovom radu analiziraju se učinci različiih nivoa inegracije FN elekrana na naponske prilike i gubike energije u SN disribucijskoj mreži. Analiza ujecaja FN elekrane provedena je na disribucijskoj mreži sa realnim podacima o proizvodnji FN elekrane i porošnje u mreži. Ključne riječi: FN elekrana, naponske prilike, gubici energije IMPACT OF PV POWER PLANTS ON THE VOLTAGE CONDITIONS AND POWER SYSTEM LOSSES IN MV DISTRIBUTION NETWORK SUMMARY Solar phoovolaics (PV) are among he fases growing energy sources in he world, wih annual growh raes of 25-35% over he las en years. Furhermore, mos of he new PV capaciy has been insalled in he disribuion grid as disribued generaion brings new challenges o he grid. As he use of solar phoovolaics coninues o expand, concern abou is poenial impac on he sabiliy and operaion of he elecriciy grid grow as well. This sudy assesses he effecs of differen levels of PV peneraion on he disribuion sysem volage condiions and power sysem losses. A represenaive disribuion sysem feeder was seleced o perform PV power plan influence analysis wih realisic daa for PV producion and disribuion nework load. Key words: PV power plan, volage condiions, power losses

. UVOD Svjeski rendovi popraćeni sve inenzivnijim priključkom foonaponskih elekrana na disribucijsku mrežu mijenjaju dosadašnja svojsva disribucijskih mreža, ransformirajući dosadašnje pasivne disribucijske mreže u akivne disribucijske mreže s dvosmjernim okom energije. Dosadašnji problem regulacije napona u disribucijskim mrežama koji je uglavnom bio vezan za preniske napone u mreži, priključkom FN elekrana u velikom broju, proširuje se i na problem regulacije previsokih napona u mreži uslijed visoke proizvodnje FN elekrana. Osnovno svojsvo obnovljivih izvora energije pa ako i FN elekrana je i varijabilnos proizvodnje koja se preslikava i na pogonske prilike u disribucijskoj mreži u vidu većih i učesalih flukuacija napona i okova snaga. Problem regulacije napona i okova snaga u disribucijskim mrežama s visokim udjelom FN elekrana je značajan i porebno ga je uvažii e pravovremeno definirai ehnička rješenja nužna za svaranje uvjea za veći prihva FN elekrana u disribucijsku mrežu. O ovom radu prikazan je ujecaj priključka FN elekrana na SN disribucijsku mrežu s aspeka naponskih prilika, sporih varijacija napona, gubiaka snage i energije e okova snaga u razmaranoj 0 kv mreži za različie udijele FN elekrana u odnosu na porošnju SN izvoda na kojeg je izvršen priključak na mrežu. Analiza je izvršena na osnovu raspoloživih 0-minunih podaaka o proizvodnji FN elekrane i porošnje SN izvoda. 2. UTJECAJ PRIKLJUČKA FOTONAPONSKE ELEKTRANE NA NAPONSKE PRILIKE I GUBITKE ENERGIJE U MREŽI U zv. pasivnoj disribucijskoj mreži okovi radne i jalove snage u granama rezula su isključivo porošnje priključene ne izvodu, e gubiaka u mreži. Zbog oga se na radijalnom izvodu disribucijske mreže snage u granama smanjuju od pojne očke prema kraju izvoda, pa se i gubici koncenriraju na počenim granama, e opadaju prema kraju izvoda. Padovi napona u mreži se povećavaju s udaljenošću od pojne očke, a ovise o razini operećenja (porošnje) u mreži. Ako se u nekom čvoru priključi elekrana, ona će u renuku proizvodii određenu radnu snagu i jalovu snagu, pa se akav dio mreže naziva akivna disribucijska mreža. U slučaju da nema porošnje na izvodu, radna i jalova snaga koju proizvede elekrana ima ijek prema pojnoj očki i o u jednakom iznosu preko svih grana (zanemareni gubici). Superpozicijom okova snaga u granama koje su rezula porošnje i okova snaga koje su rezula proizvodnje elekrane, dobije se siuacija prikazana na slici. Pri ome je preposavljeno da je elekrana neuralna po pianju jalove snage (cosφ=). Općenio se može očekivai znana promjena okova snaga do mjesa priključka, e nikakva iza mjesa priključka elekrane. Srujno operećenje pojedinih dionica mreže rezula je navedene promjene okova snaga, ako da je redovia siuacija povećano srujno operećenje (u prosjeku) dionica mreže najbližih mjesu priključka elekrane, šo je prikazano na slici. Naponske prilike u mreži, j. sacionarne varijacije napona u slučaju priključka male elekrane redovio su najveći ograničavajući fakor kod priključka na mrežu. Bez elekrane, naponi opadaju od počeka izvoda prema kraju u ovisnosi o operećenju mreže. Sva naponska sanja u mreži, egzisiraju između dvaju graničnih naponskih profila koji odgovaraju maksimalnom i minimalnom operećenju mreže. Kad je elekrana u pogonu, okovi radne snage od elekrane prema pojnoj TS x/0(20) kv su supronog smjera, šo rezulira povećanjem napona, najviše na mjesu priključka, ali i u osaku mreže. Zbog oga, pogoovo na slabo operećenim dugim zračnim vodovima, čak i injekiranjem relaivno male snage iz elekrane u mrežu (u odnosu na nazivnu snagu SN voda), može se očekivai znano povećanje napona. S druge srane, ako elekrana ne proizvodi za vrijeme vršnih operećenja u mreži problem niskih napona u mreži i dalje osaje nepromijenjen. U ovom slučaju, naponska sanja u mreži egzisiraju između dvaju graničnih naponskih profila koji odgovaraju maksimalnom operećenju mreže bez angažiranja elekrane i minimalnom operećenju mreže s maksimalnom snagom elekrane, šo je prikazano na slici. Poziivna specifičnos foonaponske elekrane po pianju varijacija napona, za razliku od npr. vjeroelekrane, je njena isključivo dnevna proizvodnja, ako da se ne mogu dogodii najeksremniji slučajevi s minimalnom noćnom porošnjom i 2

maksimalnom proizvodnjom. S druge srane, u urisičkim mjesima, gdje su povoljniji uvjei za izgradnju foonaponskih elekrana manjih i većih snaga, vršna operećenja javljaju se u ljenim mjesecima i o razdobljima dana pred ili nakon zalaska sunca. S obzirom na o, nije za očekivai da će foonaponske elekrane bino popravii sliku minimalnih napona u mreži osim ako ne posoji mogućnos skladišenja energije ili upravljanja jalovom snagom. 0(20) kv 0.4 kv Mreža 0(20) kv P[kW] Q[kVAr] P () p _ Q p _ () P () p _2 Q p _2 () P () p _3 Q p _3 () P () p _4 Q p _4 () ~ P () G Q () G P () p _5 Q p _5 () Tokovi radnih snaga -prije priključka FN elekrane- P () 4 Tokovi radnih snaga -nakon priključka FN elekrane- Tokovi jalovih snaga Q () P ( ) 0 P () Q () 3 2 Q () 3 P () 2 Q () P () 5 4 Q () 5 Srujno operećenje grana -prije priključka FN elekrane- I[A] In (dionice -2) Smanjenje sruje In (dionice 2-5) Srujno operećenje grana -nakon priključka FN elekrane- Povećanje sruje U[V] Un+0% Minimalno operećenje -prije priključka FN elekrane- Un Maksimalno operećenje -prije priključka FN elekrane- Minimalno operećenje -nakon priključka FN elekrane- Un-0% Moguće varijacije napona s elekranom Moguće varijacije napona bez elekrane Maksimalno operećenje -nakon priključka FN elekrane- 2 3 4 5 Slika. Tokovi snaga, sruja i naponske prilike u granama akivne disribucijske mreže (niski udio FN elekrana) Ujecaj priključka foonaponske elekrane, odnosno općenio disribuiranog izvora na disribucijsku mrežu može imai poziivan i negaivan učinak s obzirom na gubike djelane snage i energije. Naime, ukoliko je proizvodnja elekrane razmjerna iznosu porošnje na izvodu, okovi radnih snaga u om dijelu mreže se smanjuju, pa sukladno ome i gubici snage. Međuim, u slučaju da je proizvodnja radne snage elekrane znano veća od ukupne porošnje radne snage na izvodu, dobii će se obrnui efek, j. povećanje ukupnih okova radne snage po granama, ako da će ukupni gubici radne snage bii veći. Ipak nije realno za očekivai inegraciju FN elekrana u disribucijsku mrežu u iznosu koji bi globalno negaivno ujecao na gubike radne energije u mreži Na godišnjoj razini općenio je za očekivai smanjenje gubiaka radne energije u mreži, ali nije pravilo, e je realno moguće povećanje i smanjenje gubiaka radne energije. Povećanje gubiaka realno 3

se može očekivai na nekom lokalnom dijelu disribucijske mreže, dok se na razini cjelokupne disribucijske mreže može očekivai smanjenje gubiaka energije na godišnjem nivou. 0(20) kv 0.4 kv Mreža 0(20) kv P[kW] Q[kVAr] P () p _ Q p _ () P () p _2 Q p _2 () ~ P () G Q () G P () p _3 Q p _3 () ~ P () G Q () G P () p _4 Q p _4 () ~ P () G Q () G P () p _5 Q p _5 () Tokovi radnih snaga -prije priključka FN elekrana- P () 4 Tokovi radnih snaga -nakon priključka FN elekrana- Tokovi jalovih snaga Q () Q () 2 P () P () 2 Q () 3 P () 3 Q () P () 4 5 Q () 5 I[A] In (dionice -2) Srujno operećenje grana -prije priključka FN elekrane- Povećanje sruje Preoperećenje In (dionice 2-5) Srujno operećenje grana -nakon priključka FN elekrane- Povećanje sruje U[V] Un+0% Previsoki naponi Minimalno operećenje -prije priključka FN elekrana- Un Maksimalno operećenje -prije priključka FN elekrana- Minimalno operećenje -nakon priključka FN elekrana- Un-0% Moguće varijacije napona s elekranom Moguće varijacije napona bez elekrane Maksimalno operećenje -nakon priključka FN elekrana- 2 3 4 5 Slika 2. Tokovi snaga, sruja i naponske prilike u granama akivne disribucijske mreže (visoki udio FN elekrana) 3. ANALIZA UTJECAJA FOTONAPONSKIH ELEKTRANA NA NAPONSKE PRILIKE I GUBITKE RADNE ENERGIJE U ovom dijelu analiziran je ujecaj priključka ri foonaponske elekrane na pogonske prilike u 0 kv mreži na koju je izvršen priključak slika 3). Sabirnica 0 predsavlja sekundar TS 0/0 kv i preposavlja se da se na sekundaru rafosanice održava nazivni napon (0 kv). Tri foonaponske elekrane priključene su preko odgovarajućih podizvoda, redom na sabirnice, 22 i 27. Snage ransformaora 0/0.4 kv kao i duljine dionica 0 kv mreže prikazane su na slici 3. U ablici prikazani su osnovni podaci za ri foonaponske elekrane. U svim razmaranim varijanama simulacije, preposavljeno je da su FN elekrane neuralne po pianju proizvodnje/porošnje jalove snage odnosno da FN elekrane rade sa fakorom snage cosϕ=. Podaci o insaliranim snagama FN elekrana, danim u ablici. odgovaraju slučaju u kojem ukupno insalirana snaga svih FN elekrana odgovara vršnoj porošnji na razmaranom izvodu. 4

0,8 km 0,9 km 0 000 kva Tablica. Osnovni podaci foonaponskih elekrana Transformaor (kva) Sabirnica Pins (kw) Qg (kvar) Foonaponska elekrana FNE 000 0,43 0 Foonaponska elekrana FNE2 630 22 0,27 0 Foonaponska elekrana FNE3 000 27 0,43 0 FNE 50 kva 0 kv 2 7 8 20 23 30 39 4 44 46 5 53 0,3 km 3,9 km 0,7 km 0,3 km,4 km,4 km 2,9 km 0,9 km,9 km 2,8 km 0,5 km 0,9 km 2,4 km 4 km FNE3,8 km 50 kva 2 km 27 26 000 kva 9 24 50 kva, km 60 kva 0,5 km, km 0,5 km 60 kva FNE2 60 kva 60 kva,2 km 2,9 km 0,6 km,8 km 50 kva, km 40 45 52 56,5 km 0,2 km 0,2 km 0,5 km 0,9 km,9 km 630 kva REG. EL. 0 4 6 3 5 8 4 6 2 9 5 7 22 2 3 28 25 29 3 33 35 37 32 34 36 38 43 42 47 Slika 3. Shema disribucijske mreže 0 kv s priključenim FN elekranama 49 630 kva 48 50 57 54 60 kva 55 58 Za razmaranu 0 kv disribucijsku mrežu napravljena je analiza naponskih prilika, okova snaga i gubika u mreži za ri analizirana scenarija: Scenarij 0 % FN elekrana odnosi se na pasivnu disribucijsku mrežu u kojoj nema priključenih foonaponskih elekrana. 5

Porošnja [Pmax] Proizvodnja [Pn] 099 297 3295 4393 549 6589 7687 8785 9883 098 2079 377 4275 5373 647 7569 8667 9765 20863 296 23059 2457 25255 26353 099 297 3295 4393 549 6589 7687 8785 9883 098 2079 377 4275 5373 647 7569 8667 9765 20863 296 23059 2457 25255 26353 Scenarij 50 % FN elekrane- odnosi se na varijanu u kojoj ukupno insalirana snaga foonaponskih elekrana odgovara polovici vršnog operećenja razmaranog izvoda Scenarij 00 % FN elekrane- odnosi se na varijanu u kojoj ukupno insalirana snaga foonaponskih elekrana odgovara vršnom operećenju razmaranog izvoda U provedenim analizama korišeni su isovremeni 0-minuni podaci o porošnji disribucijske mreže i proizvodnji svarane foonaponske elekrane u razdoblju od cca. 6 mjeseci. Budući da se raspolagalo s podacima za samo jednu FN elekranu, preposavljeno je da sve foonaponske elekrane proizvode jednako u svakom renuku j. preposavljena je savršena korelacija proizvodnje sve ri FN elekrane. Kronološki podaci o proizvodnji foonaponskih elekrana za različie insalirane snage dobiveni su jednosavni skaliranjem podaaka. Podaci o porošnji na razini pojedine TS 0/0.4 kv dobiveni su raspodjelom vršnog operećenja na razini cjelokupne 0 kv mreže prema nazivnoj snazi ransformacije u TS 0/0.4 kv za svaki vremenski renuak. Na slici 4. prikazana je porošnja disribucijske mreže i proizvodnja foonaponskih elekrana u razmaranom šesomjesečnom razdoblju. Radi se o kronološkim krivuljama porošnje disribucijskog konzuma i proizvodnje FN elekrana koje su izražene relaivno u odnosu na vršno operećenje 0 kv izvoda, odnosno u odnosu na insaliranu snage FN elekrane. 00% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 0% 0% Porošnja [%Pmax] 00% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 0% 0% FN proizvodnja [%Pins] Slika 4. Porošnja disribucijske mreže i proizvodnja foonaponskih elekrana u razmaranom šesomjesečnom razdoblju Na slici 5. prikazan je prosječni dnevni dijagram porošnje i prosječni dnevni dijagram proizvodnje foonaponske elekrane u promaranom periodu sa rasponima sandardne devijacije. Iz slike se vidi da na vršnu porošnju disribucijske mreže, za dano razdoblje, ne uječe proizvodnja foonaponskih elekrana budući da se vršno operećenje mreže javlja u renuku kada FN elekrane ne rade. 00% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 0% 0% Slika 5. Porošnja u mreži i proizvodnja FN elekrana za šesomjesečno razdoblje 3.. Rezulai simulacije naponske prilike Na slici 6 prikazan je naponski profil glavnog izvoda za vrijeme eksremnih pogonskih sanja koje rezuliraju pojavom maksimalnih i minimalnih iznosa napona u promaranom razdoblju. Naponski profil prikazan je za različie nivoe inegracije foonaponskih elekrana u mrežu. Kao šo se i moglo očekivai, 00% 80% 60% 40% 20% 0% -20% 6

Napon(p.u.) Napon(p.u.) Napon(p.u.) Napon(p.u.) Napon(p.u.) Napon(p.u.) većom inegracijom FN elekrana dolazi do pojave sve viših napona u mreži, međuim kao šo je vidljivo sa slike, maksimalni iznos napona koji se javlja u mreži ne premašuje dozvoljeni maksimalni iznos napona Un+0 %. Slika 6. Naponski profil glavnog izvoda u eksremnim pogonskim uvjeima SABIRNICE 5 SABIRNICE 53 Scenarij 0% FNE Scenarij 50% FNE Scenarij 00% FNE Slika 7. Prosječni dnevni dijagram napona na čvorovima 5 i 53 za različie udjele FN elekrana S druge srane, u razmaranoj 0 kv mreži, dolazi do pojave preniskih napona u varijani proračuna bez FN elekrana. Niski iznosi napona (van dozvoljene granice Un-0%) javljaju se za vrijeme vršnih operećenja u razmaranoj 0 kv mreži. Kao šo je vidljivo sa slike 6, minimalni naponski profil glavnog izvoda osaje nepromijenjen bez obzira na nivo inegracije FN elekrana. Razlog ovomu već je prehodno objašnjen, a vezan je za činjenicu da se vršno operećenje u razmaranoj mreži javlja u renucima kada je proizvodnja FN elekrane jednaka nuli, odnosno vrlo je mala. S obzirom na o, neovisno o nivo inegracije FN elekrana u mrežu, vršno operećenje i pogonska sanja u mreži osaju nepromijenjena. Ovu neće uvijek bii slučaj, i u onim dijelovima mreže u kojim se vršno operećenje javlja u renucima kada je 7

sunčevo zračenje relaivno visoko, može se očekivai poziivan ujecaj FN elekrana na naponske prilike u mreži. Na slici 7 prikazan je graf kreanja prosječnih dnevnih napona na sabirnicama 5 i 53 za različie scenarije koji su razmarani u analizi. Kao šo je vidljivo sa slike, sabirnice 5 koje se nalaze bliže pojnoj TS 0/0 kv u kojoj se vrši regulacija napona, imaju ujednačenije naponske prilike na razini dana. S druge srane na udaljenijim sabirnicama 53, okom dana u prosjeku naponi se kreću u većem rasponu. Ujecaj FN elekrana na prosječne dnevne napone, očiuje se kroz podizanje napona u dijelu dana kada FN elekrane proizvode elekričnu energiju, pri čemu povišenje napona u prosjeku rase s povećanjem udjela FN elekrana u mreži. 3.2. Rezulai simulacije okovi snaga U sklopu provedene analize, ispian je i ujecaj FN elekrana na okove snaga u razmaranoj disribucijskoj mreži. Na slici 8 prikazani su rezulai okova radne snage kroz počenu dionicu razmaranog 0 kv izvoda (grana 0-). Rezulai prikazani na slici 8 odnose se na kronološko kreanje oka radne snage kroz granu 0-, e na krivulje rajanja operećenja prve grane za različie udijele FN elekrana. Priključkom FN elekrana, za razmarane udijele, nije došlo do povećanja oka snage kroz prvu granu šo se moglo i očekivai budući da je razmaran slučaj inegracije FN elekrana maksimalno u iznosu koji odgovara vršnom operećenju razmaranog 0 kv izvoda. Da bi došlo do povećanja maksimalnog oka snage kroz prvu dionicu 0 kv mreže, porebno je značajno veći nivo inegracije FN elekrana u susav, budući da se njihova maksimalna dnevna proizvodnja poklapa visokim dnevnim operećenjima disribucijskog konzuma. Do povišenja maksimalnih okova snage može doći na podizvodima na koje je izvršen priključak FN elekrana, ukoliko njihova snaga značajno premašuje iznos vršne porošnje porošača priključenih iza njihova mjesa priključka. Upravo na akvim mjesima i u akvim uvjeima moguće je očekivai pojave zagušenja u disribucijskoj mreži. U oba razmarana scenarija koji uključuju FN elekrane, dolazi do pojave negaivnih okova snage kroz počenu dionicu 0 kv mreže. Negaivni okovi snage pojavljuju se u renucima dana kada je proizvodnja FN elekrana visoka. Također ukoliko se promaraju rezulai okova snaga na počenoj dionici za razmarano šesomjesečno razdoblje, vidljivo je da se negaivni okovi snaga većeg iznosa pojavljuju u zimskim razdobljima, kada je u promaranoj mreži porošnja značajno niža (slika 8). Tok snage kroz granu 0- [MW],4,2,0 0,8 0,6 0,4 0,2 0,0,4,2,0 0,8 0,6 0,4 0,2 0,0-0,2-0,4,5,0 0,5 0,0-0,5 -,0,50 Scenarij 0% FNE Scenarij 50% FNE Scenarij 00% FNE Tok snage kroz granu 0- [MW] 0,50 0,00 0% 0% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 00% -0,50 - Vrijeme [%] Slika 8. Krivulje rajanja operećenja i kronološke krivulje oka snage kroz granu 0-3.3. Rezulai simulacije gubici radne snage i energije Na slici 9 prikazani su rezulai proračuna gubiaka radne snage za različie nivo inegracije. Prilikom analize ujecaja FN elekrana na gubike snage u mreži razmarao se samo ujecaj na varijabilne ehničke gubike energije. Ukoliko se promore rezulai proračuna prikazani na slici 9, oči je poziivan ujecaj 8

proizvodnje FN elekrana na gubike u mreži. Naime, u scenariju 50% FNE dolazi do redukcije varijabilnih ehničkih gubiaka energije u iznosu od 8% u odnosu na varijanu bez priključenih FN elekrana (na slici 9 označena crvenom linijom) za razmarani period od 6 mjeseci. Daljnjim povećanjem insalirane snage FN elekrana, ujecaj na gubike i dalje osaje poziivan, ali u manjoj mjeri. Naime,u scenariju 00% FNE redukcija varijabilnih ehničkih gubiaka energije iznosi %, dakle manje nego u scenariju 50% FNE. Daljnjim povećanjem insalirane snage FNE elekrana, njihov poziivan ujecaj na gubike energije bi nasavljao opadai, odnosno posao bi negaivan. Slika 9. Gubici radne snage za različie nivoe inegracije FN elekrana Kao šo je prikazano na slici 9, FN elekrane ne smanjuju gubike snage u svim pogonskim sanjima. U određenoj kombinaciji proizvodnje FN elekrana i porošnje u susavu gubici posaju veći nego šo bi bili kada u susavu ne bi bilo FN elekrana. Ipak, za razmaranu disribucijsku mrežu i razmarane udijele FN elekrana akva sanja ne prevladavaju, pa je učinak FN elekrana za razmarani period poziivan. Ujecaj FN elekrana na gubike energije ovisii će i o mjesu njihova priključka na mrežu, pa se odabirom opimalnog mjesa priključka mogu dodano smanjii gubici energije za isi udio FN elekrana u susavu. Tablica 2. Gubici radne energije za različie nivoe inegracije FN elekrana 4. ZAKLJUČAK U ovom radu izvršena je analiza ujecaja priključka više foonaponskih elekrana na naponske prilike, okove snage i gubike u srednjenaponskoj 0 kv mreži. Za razmaranu mrežu, rezulai pokazuju da priključak foonaponskih elekrana uzrokuje poras maksimalnog napona na mjesu priključka s endencijom opadanja udaljavanjem od očke priključka. Minimalni naponi koji se javljaju za vrijeme vršnih operećenje u mreži osaju nepromijenjeni priključkom FN elekrana neovisno o njihovom udjelu, iz razloga šo se vršno operećenje u razmaranom periodu javlja u noćnom razdoblju kad foonaponske elekrane ne proizvode elekričnu energiju. Priključak foonaponskih elekrana uječe i na smjer okova snaga, pa u određenim pogonskim siuacijama smjer okova snaga ide iz disribucijske mreže u 9

prijenosnu mrežu. U razmaranoj mreži, priključkom foonaponskih elekrana dolazi do značajnog smanjenja gubika energije u razmaranom vremenskom periodu, pri čemu smanjenje ovisi o udjelu FN elekrana u susavu, ali i njihovom mjesu priključka na disribucijsku mrežu. LITERATURA [] Šarić, T.: Ujecaj FN elekrane na naponske prilike i gubike radne energije u SN mreži, diplomski rad, FESB, 203. [2] Goić, R., Krsulović Opara, J., Penović, I., Jakus D., Zlaunić I.:''Priključak velikih foonaponskih elekrana na disribucijsku mrežu'', Hrvaski ogranak međunarodne disribucijske konferencije, HO CIRED, Umag, svibanj 200. [3] Jakus D.: Ujecaj foonaponskih elekrana na naponske prilike u niskonaponskoj mreži, FESB, Spli, 203. [4] PV GRID INITIAL REPORT, version 2., July 203 [5] Rober J. Broderick, Jimmy E. Quiroz, Mahew J. Reno, Abraham Ellis, Jeff Smih, and Roger Dugan: Time Series Power Flow Analysis for Disribuion Conneced PV Generaion, Sandia Naional Laboraories, 203. 0