Ivan Soldo. Sažetak. U članku se analiziraju različiti načini množenja matrica. Svaki od njih ilustriran je primjerom.

Similar documents
TEORIJA SKUPOVA Zadaci

Metode izračunavanja determinanti matrica n-tog reda

Algoritam za množenje ulančanih matrica. Alen Kosanović Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek

Simetrične matrice, kvadratne forme i matrične norme

Projektovanje paralelnih algoritama II

Nilpotentni operatori i matrice

Matrične dekompozicije i primjene

Linearni operatori u ravnini

ZANIMLJIV NAČIN IZRAČUNAVANJA NEKIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI FUNKCIJA. Šefket Arslanagić, Sarajevo, BiH

Hornerov algoritam i primjene

Vektori u ravnini i prostoru. Rudolf Scitovski, Ivan Vazler. 10. svibnja Uvod 1

PRIPADNOST RJEŠENJA KVADRATNE JEDNAČINE DANOM INTERVALU

Mathcad sa algoritmima

Tina Drašinac. Cramerovo pravilo. Završni rad

Šime Šuljić. Funkcije. Zadavanje funkcije i područje definicije. š2004š 1

Red veze za benzen. Slika 1.

Formule za udaljenost točke do pravca u ravnini, u smislu lp - udaljenosti math.e Vol 28.

Matrice traga nula math.e Vol. 26. math.e. Hrvatski matematički elektronički časopis. Matrice traga nula. komutator linearna algebra. Sažetak.

Vedska matematika. Marija Miloloža

Matea Ugrica. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni diplomski studij matematike i računarstva

Kvaternioni i kvaternionsko rješenje kvadratne jednadžbe

Prsten cijelih brojeva

Ariana Trstenjak Kvadratne forme

Sveučilišni studijski centar za stručne studije. Zavod za matematiku i fiziku. Uvod u Matlab. Verzija 1.1

KVADRATNE INTERPOLACIJSKE METODE ZA JEDNODIMENZIONALNU BEZUVJETNU LOKALNU OPTIMIZACIJU 1

Geometrijski smisao rješenja sustava od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice

Quasi-Newtonove metode

ALGORITAM FAKTORIZACIJE GNFS

Matrice u Maple-u. Upisivanje matrica

Slika 1. Slika 2. Da ne bismo stalno izbacivali elemente iz skupa, mi ćemo napraviti još jedan niz markirano, gde će

THE PROBLEM OF DIOPHANTUS FOR INTEGERS OF Q( 3) Zrinka Franušić and Ivan Soldo

Karakteri konačnih Abelovih grupa

pretraživanje teksta Knuth-Morris-Pratt algoritam

Uvod u relacione baze podataka

LINEARNI MODELI STATISTIČKI PRAKTIKUM 2 2. VJEŽBE

The existence theorem for the solution of a nonlinear least squares problem

KLASIFIKACIJA NAIVNI BAJES. NIKOLA MILIKIĆ URL:

DES I AES. Ivan Nad PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: doc.dr.sc.

Mirela Nogolica Norme Završni rad

Uvod u numericku matematiku

Ksenija Doroslovački KOMBINATORIKA INTERPRETIRANA FUNKCIJAMA I NJIHOVIM OSOBINAMA MASTER RAD. NOVI SAD jun 2008

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku DIOFANTSKE JEDNADŽBE

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. Velibor Gojić. Blok dizajni. Diplomski rad. Osijek, 2014.

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin

Fajl koji je korišćen može se naći na

Teorem o reziduumima i primjene. Završni rad

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski sveučilišni studij matematike. Završni rad. Tema : Vedska matematika

ANALYSIS OF THE RELIABILITY OF THE "ALTERNATOR- ALTERNATOR BELT" SYSTEM

Pellova jednadžba. Pell s equation

Linearno programiranje i primjene

Rešenja zadataka za vežbu na relacionoj algebri i relacionom računu

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. Natalija Tvrdy. Vektori u nastavi. Diplomski rad. Osijek, 2012.

Položaj nultočaka polinoma

Neke klase maksimalnih hiperklonova

Neprekidan slučajan vektor

Matrices: 2.1 Operations with Matrices

Metode praćenja planova

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku

Maja Antolović Algoritmi u teoriji brojeva

1. M.S. Shrikhande, S.S. Sane, Quasi-symmetric designs, Cambridge University

PREDAVANJA. Igor Vujović. Split, 2016.

KRITERIJI KOMPLEKSNOSTI ZA K-MEANS ALGORITAM

Zanimljive rekurzije

On regular almost convergence

Nekoliko kombinatornih dokaza

Cauchy-Schwarz-Buniakowskyjeva nejednakost

U čemu je snaga suvremene algebre?

O aksiomu izbora, cipelama i čarapama

Metoda parcijalnih najmanjih kvadrata: Regresijski model

KONAČNE GEOMETRIJE. Predavanja. Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet. Matematički odsjek. Juraj Šiftar Vedran Krčadinac

NEKE VARIJANTE PITAGORINOG TEOREMA

NIZOVI I REDOVI FUNKCIJA

Motivacija za poslijediplomski iz matematike 2006.

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku

NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički MJERENJE MALIH OTPORA

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike. Ivana Oreški REKURZIJE.

BROJEVNE KONGRUENCIJE

Funkcijske jednadºbe

STRESS OF ANGLE SECTION SUBJECTED TO TRANSVERSAL LOADING ACTING OUT OF THE SHEAR CENTER

Pitagorine trojke. Uvod

SITO POLJA BROJEVA. Dario Maltarski PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc. dr. sc.

ZANIMLJIVI ALGEBARSKI ZADACI SA BROJEM 2013 (Interesting algebraic problems with number 2013)

The problem of Diophantus and Davenport

HIBRIDNI KRIPTOSUSTAVI

Iterativne metode za rješavanje linearnih sustava

Mersenneovi i savršeni brojevi

Dr. Željko Jurić: Matematička logika i teorija izračunljivosti Radna skripta za istoimeni kurs na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.

A multidimensional generalization of the Steinhaus theorem

COMPARISON OF LINEAR SEAKEEPING TOOLS FOR CONTAINERSHIPS USPOREDBA PROGRAMSKIH ALATA ZA LINEARNU ANALIZU POMORSTVENOSTI KONTEJNERSKIH BRODOVA

AUTOMATIZACIJA AUTOMATIZACIJA. Proces kontrole i upravljanja zahtijeva kontinuirano mjerenje. znanje i informacije. Osnovni tipovi sustava

O MATLAB-U Što je MATLAB? MATLAB je naročito dobar za. Elektrotehnika. Kako se i gdje sve Matlab koristi u tehnici?

UOPŠTENI INVERZI, FAKTORI USLOVLJENOSTI I PERTURBACIJE

Modified Zagreb M 2 Index Comparison with the Randi} Connectivity Index for Benzenoid Systems

PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Marina Zrno KOMUTATIVNI PRSTENI. Diplomski rad. Voditelj rada: prof.dr.sc.

PARALELNI ALGORITMI ZA PROBLEM GRUPIRANJA PODATAKA

STATISTICAL ANALYSIS OF WET AND DRY SPELLS IN CROATIA BY THE BINARY DARMA (1,1) MODEL

Fibonaccijev brojevni sustav

UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU

MUSICAL COMPOSITION AND ELEMENTARY EXCITATIONS OF THE ENVIRONMENT

Transcription:

Osječki matematički list 5(005), 8 Različiti načini množenja matrica Ivan Soldo Sažetak U članku se analiziraju različiti načini množenja matrica Svaki od njih ilustriran je primjerom Ključne riječi: linearni operatori, matrice, množenje matrica Different kinds of matrix multiplication Abstract The paper analyses different kinds of matrix multiplication Each of them is illustrated by an example Key words: linear operators, matrices, matrix multiplication Uvod U geometriji, fizici, ekonomiji i raznim tehničkim disciplinama potrebno je uz skalare, tj realne i kompleksne brojeve, uvesti i vektore Sile opisujemo veličinama koje imaju smjer u prostoru i broj koji daje jakost, što su osobine vektora u trodimenzionalnom geometrijskom prostoru Najjednostavnije funkcije koje djeluju na vektorima su linearne Za razliku od funkcija koje brojevima pridružuju brojeve, funkcije koje vektorima pridružuju vektore zovemo operatorima Linearni operatori na vektorskim prostorima zadaju se shemama brojeva - to su matrice Skup svih matrica istog tipa (m, n) označavamo s M mn S matricama se računa tako da one slijede linearne operatore Kao što se dvije funkcije mogu zbrajati, tako se i dva linearna operatora mogu zbrajati Operacija med u matricama koja odgovara zbrajanju operatora je zbrajanje matrica Zbrajanje matrica definirano je na način (A + B) ij (A) ij +(B) ij Da bi zbroj matrica bio definiran, matrice A i B moraju biti istog tipa Rezultat je opet matrica istog tipa (m, n) Slično se može množiti linearni operator skalarom, a tome odgovara množenje matrica skalarom Odjel za matematiku, Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek

Ivan Soldo Umnožak matrice A iskalaraλ je matrica λa definirana s (λa) ij λ (A) ij Dakle, matrica se množi skalarom tako da se svaki njezin element pomnoži tim skalarom Med utim, glavna operacije med u linearnim operatorima je slaganje ili kompozicija operatora Tome odgovara množenje matrica koje je prilično složena operacija Važno je uočiti da vrijedi slijedeće: umnožak nije definiran za bilo koje dvije matrice, pa čak niti za matrice istog tipa (m, n), ako je m n i kad je umnožak definiran, on ovisi o poretku matrica Nije odmah jasno zašto se množenje matrica definira baš na onaj nama poznati način Moglo bi se npr definirati množenje dvije matrice istog m n tipa tako da se odgovarajući članovi pomnože! No tome ne odgovara nijedna prirodna operacija s operatorima, pa istraživati takvo množenje nema smisla Naprotiv, pravljenje složene funkcije, kao npr od sinusa i kvadriranja praviti (sin x),najobičnija je i nezaobilazna operacija med u funkcijama, a takva složena operacija med u matricama daje množenje koje poznamo i zovemo redak puta stupac To izmed u ostalog znači da broj stupaca jedne matrice mora odgovarati broju redaka druge matrice Med utim, postavlja se pitanje postoje li i drugi načini množenja matrica?! Postoje, ali oni se u praksi rijetko koriste Ovim člankom ilustrirat ćemo neke od njih! Umnožak vektor - retka i vektor - stupca Neka je a vektor - redak i vektor - stupac iste duljine: a [ a a a n, b b b n Njihov se umnožak definira na sljedeći način: b [ b a a a n a b + a b + + a n b n b n Rezultat ovog množenja je skalar

Različiti načini množenja matrica 3 Primjer [ 4 6 8 3 5 7 +4 3+6 5+8 7 + + 30 + 56 00 3 Množenje matrica pravilom redak puta stupac Da bi postojao umnožak dvije matrica, one moraju biti ulančane, tj broj stupaca prve matrice mora biti jednak broju redaka druge matrice Tako, ako je A matrica tipa (m, n), da bi umnožak AB postojao, matrica B mora biti tipa (n, p) Pri tome m i p mogu biti bilo kakvi Rezultat množenja će biti matrica tipa (m, p) Opišimo sada postupak množenja matrica: Neka je A (a ij )matricatipa(m, n), a B (b ij )matricatipa(n, p) Opći element umnoška AB definiran je formulom (AB) ij a i b j + a i b j + + a in b nj n a ik b kj k To je umnožak i - tog retka matrice A i j -togstupcamatriceb, tj b j (AB) ij [ b j a i a i a in b nj Na Slici prikazano je množenje matrica pravilom redak puta stupca Rezultat je matrica koja ima jednak broj redaka kao prva i jednak broj stupaca kao druga Element umnoška na mjestu (i, j) jednak je skalarnom umnošku i - tog retka prve i j - tog stupca druge matrice i j j i Slika Primjer a) [ 3 4 [ 3 3 4 4 [ 7 0 5 5

4 Ivan Soldo b) 3 4 [ 3 3 4 4 7 0 5 5 4 6 7 4 Matrični umnožak vektora Neka su a i vektor - stupci istog tipa Shvatimo li ih kao matrice, onda su definirana oba produkta a T i a T Pri tome vrijedi: a T je matrica tipa (, ) s elementom b a T [ b a a a n [a b + a b + + a n b n b n Takvu matricu s jednim elementom poistovjećujemo sa skalarom i pišemo bez uglatih zagrada a T je matrica tipa (n, n) jer a T a a a n [ b b b n a b a b a b n a b a b a b n a n b a n b a n b n Primjer 3 [ + + 7 ali [ 4 4 Uočavamo da su ova dva umnoška različita, što ilustrira činjenicu da množenje matrica nije komutativno! Koristeći ovaj primjer i shvatimo li retke odnosno stupce matrica kao zasebne vek-

Različiti načini množenja matrica 5 tore, matrično množenje možemo opisati na slijedeći način: a a a n b b b p a a a n b b b p AB a m a m a mn b n b n b np a a a a p a [ b n a a a p a n a m a m a m p Vidimo da je opći element matrice AB upravo (AB) ij a i j [ a i a i a in b j b j b nj n k a ik b kj 5 Množenje matrica stupac puta stupac Neka je matrica A tipa (m, n), a B tipa (p, m) Definiran je umnožak C BA Uočimo da se množenje matrica može shvatiti u odred enomsmislu kao generalizacija djelovanja matrice na vektor stupac, shvaćenog kao linearna kombinacija stupaca To nam daje jošjedannačin množenja matrica: b b p b m b pm a k c k c pk a mk Zanimaju nas članovi k -stupcamatricec c k b a k + + b m a mk b a k + + b m a mk b p a k + + b pm a mk a k b b b p + + a mk b m b m b pm

6 Ivan Soldo Svaki k - stupac produkta C je linearna kombinacija uvijek istih stupaca matrice B s koeficijentima koje daje k - stupac matrice A Produkt matrica može se računati tako da se po redu prave linearne kombinacije B - stupaca s koeficijentima iz prvog A - stupca, pa iz drugog A - stupca, itd Time je definirano množenje stupac puta stupac matrica A i B Primjer 4 Primjenom pravila stupac puta stupac izračunajmo umnožak matrica A i B ako je A [ 0 3 B 0 AB [ 0 3 0 [ [ [ 0 + [ 3 + [ [ 0 +0 [ 3 + [ +0+3 +0+3 4++ +0+ [ 5 4 7 4 6 Blok matrice i množenje matrica stupac puta redak Elementi matrica ne moraju biti samo skalari To mogu biti i same matrice Takve matrice nazivamo blok matricama Blok matrica je svaka matrica (A ij ), pri čemu su A ij matrice sa skalarnim elementima Matrice A ij nazivamo submatricama Pri rastavu matrica na blokove imamo potpunu slobodu Jedini je uvjet da submatrice moraju biti načinjene tako da su med u njima definirane operacije koje kanimo provesti To se najbolje vidi na primjeru: 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 3 8 3 4 9 6 6 3 0 0 4 9 0 0 7 0 Gornje množenje provedeno je primjenom pravila redak puta stupac, gdje je svaki faktor jedna submatrica, a množenje med u njima je doista definirano

Različiti načini množenja matrica 7 Rastavmatricanablokmatriceiprimjenamnoženja po blokovima daje nam još jedan algoritam množenja matrica To je algoritam stupac puta redak On se, istina, rjed e primjenjuje, ali može biti jako koristan Opišimo ga: Neka su dane dvije matrice A i B Rastavimo ih na blokove tako da su stupci od A blokovi A,,A n,aretciodb su blokovi B,,B n Tadajeumnožak Slikovito to izgleda ovako: AB A B + A B + + A n B n B A A n A B ++A n B n B n Primjer 5 Rastavom na blok matrice i primjenom pravila stupac puta redak odredimo umnožak slijedećih matrica: A 4 [ 8, B 3 4 3 3 3 AB 4 3 3 8 3 4 3 4 [ 8 + [ 3 4 3 3 3 8 4 8 3 4 4 6 6 3 6 4 + 3 6 4 8 3 6 9 9 3 0 5 3 0 0 8 3 5 5 7

8 Ivan Soldo Literatura [ N Elezović, Linearna algebra, Element, Zagreb, 003 [ N Elezović, Linearna algebra: Zbirka zadataka, Element, Zagreb, 003 [3 S Kurepa, Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb, 987 [4 Gilbert Strang, Introduction To Linear Algebra, Third Edition, Wellesley - Cambridge Press, Wellesley, 003