Geomagnetska informacija i sigurnost / Geomagnetic Information and Safety

Geomagnetska informacija i sigurnost / Geomagnetic Information and Safety M. BRKIĆ 1, E. Jungwirth 2, D. Matika 2 i Ž. Bačić 3 1 Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb 2 Ministarstvo obrane, Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava, Ilica 256b, HR-10000 Zagreb 3 Državna geodetska uprava, Lastovska 23, HR-10000 Zagreb mbrkic@geof.hr, ejungwirth@morh.hr, dmatika@morh.hr, zbacic@dgu.hr Sažetak. Prikazani su scenariji potencijalnih izvanrednih situacija i katastrofa kao posljedice zastarjele ili nepouzdane geomagnetske informacije (geomagnetske deklinacije i njene godišnje promjene). Predstavljeni su modeli geomagnetske informacije za teritorij Hrvatske, rezultati projekata Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava, Državne geodetske uprave, Ministartsva znanosti, istraživanja i športa i Geodetskog fakulteta. Prikazana je karta predicirane geomagnetske deklinacije za studeni 2011. Dane su preporuke za održivost i unapređenje postignute razine sigurnosti temeljene na geomagnetskoj informaciji. Ključne riječi: geomagnetska izmjera, geomagnetska deklinacija, godišnja promjena, geomagnetski modeli, geomagnetske karte. Uvod Element magnetskog polja Zemlje od primarnog značaja za sigurnu navigaciju i orijentaciju je magnetska deklinacija D, kut što ga magnetski meridijan zatvara sa zemljopisnim meridijanom. Opažanja deklinacije i ostalih elemenata magnetskog polja Zemlje sadrže doprinose iz više izvora: glavnog polja generirano u Zemljinoj jezgri, magnetiziranih struktura litosfere, vanjskog polja od sustava struja u ionosferi i magnetosferi, te njima induciranih polja u električki vodljivim strukturama unutar Zemlje. Iako se često aproksimira poljem magnetskog dipola, stvarno Zemljino magnetsko polje sadrži i nedipolne sastavnice; globalnu prostornu složenost glavnog polja lijepo ilustrira International Geomagnetic Reference Field model ili World Magnetic Model, dok glavnog i litosferskog polja Enhanced Magnetic Model (URL01). Fizikalni procesi unutrašnjeg i vanjskog podrijetla upravljaju i vremenskom promjenom magnetskog polje Zemlje na različitim vremenskim skalama, od mili sekunde do nekoliko 10-aka milijuna godina (vidi npr. Constable and Constable 2004; Campbell, 2003; Lanza and Meloni, 2006; Jankovsky and Sucksdorff, 1996). Nepredvidiva dugodobna promjena glavnog polja sekularna varijacija (često prikazana godišnjom promjenom) vidljiva je u kontinuiranim opažanjima na geomagnetskim opservatorijima odnosno periodičnim izmjerama na sekularnoj geomagnetskoj mreži (slika 1, odnosno 2). 1

Slika 1. Gore: povijesni niz godišnjih srednjaka deklinacija (dec. st.) na bliskim opservatorijima Fuerstenfeldbruck, L'Aquila, Tihany i Grocka (URL02). Dolje: sekularna varijacija kao godišnja promjena deklinacije (dec. min.). Hrvatska je među rijetkim Europskim zemljama koja (još) ne posjeduje nacionalni geomagnetski opservatorij. Iako se sekularna varijacija uglavnom javlja na skali većoj od 5 godina, moguća je promjenjivost i na skali manjoj od godine, kao nagla promjena trenda zvana geomagnetski trzaj (vidi npr. Chambodut and Mandea, 2005). Istraživanja ukazuju na kaotičnu prirodu sekularne varijacije, tako da se pouzdane predikcije polja mogu ostvariti samo za nekoliko godina unaprijed (vidi npr. De Santis and Tozzi, 2005.). Opažanja deklinacije na geomagnetskom opservatoriju ili prilikom terenske izmjere ili uporabom kompasa prolazi karakteristični dnevni god diurnalnu varijaciju koji je funkcija zemljopisnog položaja točke, doba godine i Sunčevog ciklusa, a uključuje i lunarnu varijaciju. Procijenjena amplituda diurnalne varijacije deklinacije na prostoru Hrvatske iznosi približno 0.1 za vrijeme mirnih, neporemećenih uvjeta, te oko 0.6 za vrijeme geomagnetskih oluja. Maksimumi Sunčeve aktivnosti, karakterizirani 11 godišnjim ciklusom, intenziviraju ove vremenske varijacije. U ekstremno poremećenim uvjetima mnogi tehnologijski sustavi (sateliti, visoko-naponski dalekovodi, energetske mreže, naftovodi i sl.) ranjivi su do otkazivanja te je stoga kontinuirano opažanje geomagnetskih elemenata na opservatorijima, računanje i objavljivanje indeksa geomagnetske aktivnosti, kao i tzv. Space weather predikcija, u sigurnosnom smislu kritično za prevenciju moguće štete. Terenska izmjera deklinacije na geomagnetskim mrežama najpouzdaniji način dobivanja prostorne raspodjele geomagnetske informacije također zahtijeva neporemećene geomagnetske uvjete, odsustvo šumova geološkog i civilizacijskog podrijetla, te druge uvjete (Newitt et al., 1996). 2

Slika 2. Lijevo: deklinacija (dec.st.) za epohe 2008.5, 2009.5 i 2010.5. Desno: normalna godišnja promjena (vidi npr. Brkić i Vujić 2010) deklinacije (min./god.) za razdoblja 2007.5 2008.5, 2008.5-2009.5 te 2009.5 2010.5. 3

Nepouzdana geomagnetska informacija kao izvor izvanrednih situacija Sa stajališta nacionalne, ali i individualne sigurnosti, geomagnetska informacija važna je i danas kao i od samih početaka uporabe kompasa (vidi npr. Coticchia et al., 2001; Campbell, 2003) za sigurnost navigacije i orijentacije u prostoru; nepoznavanje stvarne prostorne i vremenske promjene geomagnetske deklinacije može predstavljati izvor izvanrednih situacija. Za primjere, razmotrimo sljedeća dva scenarija. Zamislimo da se prilikom vojne vježbe na poligonu Slunj sredinom 2009. godine za orijentaciju topova koristio kompas i topografska karta (TK). Tada bi se na izvanokvirnom sadržaju TK 50 lista Ogulin 4 (369-4) mogla očitati za 1980. god. magnetska deklinacija -0 05, te godišnja promjena +0 03 (MORH Katalog trigonometrijskih točaka po listovima zemljovida mjerila 1:50000, II. dopunjeno izdanje, Zagreb, 1995). Na temelju tih podataka može se dalje za 2009. god. izračunati deklinacija 1 22. Međutim, izračunata vrijednost nije jednaka stvarnoj magnetskoj deklinaciji za 2009. god., zbog netočne pretpostavke konstantne godišnje promjene. Stvarna deklinacija, dobivena temeljem izmjere Osnovne geomagnetske mreže RH (OGMRH), za prostor Slunja i 2009. god iznosila je 2 50. Prema tomu, pogreška orijentacije (topova) zbog nepoznavanja stvarne deklinacije iznosila bi 1 28, poradi čega bi cilj gađanja na udaljenosti 10 km bio promašen približno 256 m. Svjestan problema, Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske 2001. godine započinje njegovo rješavanje. Nedavni upiti zrakoplovnih luka i Agencije za civilno zrakoplovstvo RH pokazuju potrebu da se zadovolje propisane norme jer i danas zastarjelost geomagnetske informacije može biti jednako pogubna kao i u prošlosti (Mokrović 1928. godine govori o tomu da je katastrofa vojnog aviona u magli potakla tadašnju geomagnetsku izmjeru). Naime, na zrakoplovnim kartama objavljenim u Zborniku zrakoplovnih informacija RH nalaze se podaci o magnetskoj deklinaciji iz 1990. godine. Tako primjerice za zračne luke Zadar i Split možemo pronaći podatke za deklinaciju 1 (URL03 i URL04). Zamislimo situaciju u kojoj su zrakoplovi sredinom 2008. god. bili prisiljeni prilikom slijetanja koristiiti kompas u uvjetima smanjene vidljivosti. Budući da je stvarna deklinacija na tim zračnim lukama bliskim točkama OGMRH 2008. godine iznosila približno 2.4 i 2.5, pogreška pravca slijetanja zrakoplova ili razlika deklarirane i stvarne deklinacije iznosila je 1.4 odnosno 1.5. Nedovoljno pouzdana geomagnetska informacija može biti i ona izvedena iz globalnih geomagnetskih modela, ovisno o potrebi korisnika. Usporedbom rezultata terenske izmjere OGMRH s World Magnetic Model-om (WMM) i International Geomagnetic Reference Field modelom (IGRF11), pronađene su za 2008. god. maksimalne razlike deklinacija od 29' odnosno 19' na teritoriju Hrvatske. Usporedive procjene netočnosti WMM, IGRF11, ali i Enhanced Magnetic Model-a (EMM) za teritorij Hrvatske, od približno 0.5, potvrđene su i temeljem svih terenskih izmjera. Najpouzdaniju geomagnetsku informaciju nacionalnog teritorija moguće je osigurati jedino periodičnim izmjerama koristeći pritom kontinuirane zapise geomagnetskih opservatorija. 4

Modeli geomagnetske informacije za teritorij Hrvatske Do nedavno je jedina javno raspoloživa geomagnetska informacija temeljena na terenskim izmjerama geomagnetskih elemenata na teritoriju Hrvatske potjecala iz sredine prošlog stoljeća (Brkić et al., 2003). Od prvih zamisli i početka obnove geomagnetizma u Hrvatskoj prošlo je deset godina. Suvremeni instrumenti za geomagnetsku izmjeru, Bartington deklinometar/inklinometar MAG01H s MAG A sondom i Zeissovim 010B teodolitom te GEMSyS GSM-19G PPM gradiometar, nabavljeni su 2002. godine projektom Geomatica Croatica pri Ministarstvu znanosti. Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske uspostavljena je i izmjerena kroz znanstveno istraživačke i razvojne projekte Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske - za potrebe službene kartografije za Državnu geodetsku upravu i Obnova geomagnetske informacije za potrebe MORH-a i OS RH za Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane, u razdoblju od 2004. do 2010. godine (Brkić et al., 2006, Brkić i Vujić, 2010, Vujić et al., 2011, Brkić et al., 2011b). Međunarodni znanstveni projekt Joint Croatian-Hungarian Geomagnetic Survey and Model (2010-2011) u suradnji s Eötvös Loránd Geophysical Institute (ELGI), odnosno Tihany Geophysical Observatory već je dosadašnjim istraživanjima, prikupljenim podacima i saznanjima dao značajan doprinos obnovi geomagnetizma u Hrvatskoj (Csontos et al., 2011). Danas Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske (OGMRH) sadrži dvije mreže, Hrvatsku geomagnetsku sekularnu mrežu (HGSM), koja služi prvenstveno u svrhu određivanja godišnje promjene deklinacije i Hrvatsku geomagnetsku mrežu za kartiranje polja (HGMKP) u svrhu pouzdanog određivanje deklinacije na teritoriju Hrvatske. HGSM uspostavljena je 2004. godine, proširena 2008. godine, te redifinirana 2009. godine; gušća HGMKP uspostavljana je i izmjerena u tijekom 2008. 2010. godine. OGMRH broji 88 lokacija HGMKP i 10 lokacija HGSM. Gustoća OGMRH iznosi 1 točka na 663 km 2 što približno odgovara prosječnoj međudaljenosti točaka od 26 km. Uspostava, izmjera i održavanje mreža izvođeno je sukladno International Association of Geomagnetism and Aeronomy (IAGA) standardima i Magnetic Network in Europe (MagNetE) preporukama, ugrađenim u Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova ( NN br. 87/2009). Sukladno standardima, te oslanjajući se na bliske opservatorije, točnost reduciranih deklinacija iz terenskih izmjera 2004., 2007., 2008., 2009. i 2010. godine unutar je 1'. Od rezultata prvog ciklusa obnove geomagnetske informacije ovdje ćemo izdvojiti modele geomagnetske informacije GI2009.5 i GI2012 za računanje deklinacije i godišnje promjene u proizvoljnim točkama na teritoriju RH i epohu 2009.5 odnosno za računanje predicirane deklinacije i godišnje promjene u proizvoljnim točkama na teritoriju RH i proizvoljan dan 2012. godine. Namjena GI2009.5 modela je za obnovu topografskih i navigacijskih karata; korisnici mogu biti još i unutar akademske zajednice, inozemne geomagnetske institucije opservatoriji i sl. Model GI2012 može se korisititi za upite 'velikih' i 'malih' korisnika o aktualnom polju (civilno i vojno zrakoplovstvo i mornarica, KoV, službe spašavanja, planinari i sl.). Slika 3 ilustrira preliminarni model geomagnetske deklinacije za 1. studeni 2011. godine. 5

Slika 3. Karta predicirane geomagnetske deklinacije za 1. studeni 2011. Godine, preliminarni model. Procijenjena točnost u točkama OGMRH (križići) bolja je od 5'. Ostvarena odnosno procijenjena točnost GI009.5 i GI2012 modela u točkama OGMRH bolja je od 2.2' odnosno 6'. Naravno, prikazana karta ne odgovara stvarnosti na područjima civilizacijskog šuma (poglavito od istosmjerne struje) kao što je npr. šire područje Zagreba, odnosno na područjima geomagnetskih anomalija (ekstremni slučaj u nas je otočić Jabuka, vidi Brkić et al., 2011a). Na takvim lokacijama primjena kompasa nije pouzdana. Održivost i unapređenje postignute razine sigurnosti Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova predviđa periodične geomagnetske izmjere; preporuka je MagNetE održavati periodičnost terenskih izmjera sekularne mreže od dvije godine jer pruža dobar odnos uloženih sredstava i postignute točnosti krajnjeg proizvoda (točnost predikcija značajno opada povećanjem perioda 6

izmjera); IAGA pak preporučuje maksimalni period izmjera sekularne mreže do pet godina (u tom razdoblju se polje na teritoriju Hrvatske promijeni više od 0.5 ). Izmjeru gustih geomagnetskih mreža za kartiranje polja Europske zemlje provode s periodom oko dvadeset godina. Jasno, koliko često je potrebno izvoditi izmjere i izrađivati model deklinacije i godišnje promjene za Hrvatsku ovisi o potrebama krajnjih korisnika i o raspoloživim sredstvima. Valja podsjetiti da je definitivni model i karte moguće izraditi tek u godini nakon izmjere (jer je za redukciju podataka nužan opservatorijski srednjak protekle godine), koristeći pritom i podatke posljednje izmjere OGMRH. Sljedeću izmjeru cjelokupne OGMRH preporuka je planirati, te provesti tijekom jedne do dvije godine, za vrijeme nekog od sljedećih solarnih minimuma. Uvođenje novih satelitskih misija moglo bi u budućnosti rezultirati modelima usporedive točnosti s onima dobivenim iz terenskih izmjera. Ipak, u ovom trenutku terenska izmjera omogućuje veće točnosti od raspoloživih modela. Sukladno dosadašnjim rezultatima, za potrebe najpouzdanijih redukcija i detekcije te istraživanja induktivnih efekata, nužna je nabava prenosivog variometra i uspostava (barem jednog) nacionalnog geomagnetskog opservatorija. Za neku je zemlju od izravnog strateškog značaja raspolagati opservatorijem radi neovisnosti i promptnog određivanja definitivnih vrijednosti geomagnetskih elemenata, pouzdanije predikcije geomagnetske informacije, te praćenje geomagnetske aktivnosti i poremećaja. Time bi obnova geomagnetske informacije ne samo dala pouzdanija rješenja modela i karata, već i dugoročno omogućila kontinuiranu i neovisnu potporu sigurnosti kopnene, pomorske i zračne navigacije, razvitak znanosti i gospodarstva, te unaprijedila razinu učinkovitosti sigurnosnih struktura. Naime, poznato je da je zračnim lukama potrebna pouzdana geomagnetska informacija za kalibraciju ruže kompasa te kalibraciju kompasa zrakoplova, pripremu karata i heading lista, te kalibraciju VOR stanica (vidi npr. Rasson, 2006; Matzka, 2006; Berarducci, 2006; De Santis and Dominici, 2006). Za gospodarstvo je geomagnetska informacija, osim u prometu i turizmu važna i pri geofizičkim istraživanjima i prospekciji npr. naftonosnih struktura i mineralnih nalazišta. Nadalje, jedna od preostalih enigmi znanosti je upravo Zemljino magnetsko polje, što potvrđuju brojna istraživanja vezana uz smanjenje intenziteta polja, reverzija polja, dinamike toka u Zemljinoj jezgri, litosferskih anomalija, te procesa u ionosferi i magnetosferi, a o kojima ovisi i život na Zemlji. Od praktičnog sigurnosnog značaja su i aktualna istraživanja geomagnetizma u predikciji potresa (dr. sc. Ivan Hrvoić, GEMSyS Canada, priv. komunik.). Moguća uporaba geomagnetizma kao geofizičkog oružja (Jungwirth, 2000 a) u uvjetima tzv. specijalnog rata očituje se kao: a) utjecaj na organizme putem umjetne promjene elektromagnetskog polja; b) utjecaj usmjerenog električnog pražnjenja u atmosferi; c) moguć utjecaj geomagnetskih i gravimetrijskih fenomena (Jungwirth, 2000 b). Ukratko, uporaba geofizičkog oružja općenito može utjecati na prirodne pojave, njihovu snagu i duljinu trajanja, a jednom započet proces utjecaja na prirodu teško je nadzirati. Valja naglasiti da je za daljnju provedbu redovitih periodičnih izmjera, rad nacionalnog opservatorija, kao i provedbu istraživanja, te prema tomu održivost i unapređenje postignute razine sigurnosti, poželjna institucionalizacija aktivnosti, kao u europskim zemljama. 7

Zaključak O strateškoj važnosti geomagnetske informacije u prošlosti, ali i danas govore činjenice da je u bivšoj državi geomagnetska informacija bila isključivo u vojnoj nadležnosti; i danas je aktualna geomagnetska informacija nacionalnih teritorija uglavnom nedostupna za javnost, a u nekim Europskim zemljama nalazi se isključivo u nadležnosti obrane. Krenuvši iz početka, u posljednjih deset godina ostvaren je znatan napredak u obnovi geomagnetizma u Hrvatskoj; danas raspolažemo fundamentalnim pretpostavkama za razvitak. Uspostava i izmjera Osnovne geomagnetske mreže rezultirala je modelima i kartama geomagnetske deklinacije i njene godišnje promjene izravno iskoristivim i raspoloživim za civilne i vojne potrebe u navigaciji i orijentaciji na kopnu, moru i zraku. Literatura Berarducci, A., 2005. Airport geomagnetic surveys in the United States, "Geomagnetics for Aeronautical Safety: A Case Study in and around the Balkans", NATO Security through Science Series, Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on New Data for the Magnetic Field in the former Yugoslav Republic of Macedonia for Enhanced Flying and Airport Safety, Ohrid, 18--22 May 2005, Springer. Brkić M., Bašić T. & Verbanac G.: Geomagnetism in Croatia a Historical Overview, predavanje održano 15. svibnja 2003. godine na Ludwig-Maximilians-Universität München, Geodetski list 57 (80) 3, 183-194, Zagreb 2003. Brkić M., Šugar D., Rezo M., Markovinović D., Bašić T., 2006. Croatian Geomagnetic Repeat Stations Network, "Geomagnetics for Aeronautical Safety: A Case Study in and around the Balkans", NATO Security through Science Series, Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on New Data for the Magnetic Field in the former Yugoslav Republic of Macedonia for Enhanced Flying and Airport Safety, Ohrid, 18--22 May 2005, Springer. Brkić, M., Špoljarić, D., Markovinović, D., 2011a. Geomagnetska i GNSS izmjera vrha otočića Jabuka, Geodetski list, Zagreb. u postupku recenzije. Brkić, M., Šugar, D., Pavasović, M., Vujić, E., and Jungwirth, E., 2011b. Croatian Geomagnetic Field Maps for 2008.5 epoch, Annals of Geophysics, u postupku recenzije. Brkić, M., Vujić, E., 2010. Sekularna varijacija geomagnetskog polja na teritoriju Hrvatske, Geodetski list, 64(87) 1, str. 1 9, Zagreb 2010. Campbell, W. H., 2003. Introduction to geomagnetic fields, 2nd edition, Cambridge University Press 2003. Chambodut A. and Mandea M., 2005. Evidence for geomagnetic jerks in comprehensive models. Earth Planets Space, 57 (2), 139 149. Constable, C. G., and S. C. Constable, 2004. Satellite magnetic field measurements: applications in studying the deep earth. In The State of the Planet: Frontiers and Challenges in Geophysics, ed. R. S. J. Sparks and C. J. Hawkesworth, American Geophysical Union. DOI 10.1029/150GM13, pp. 147 160. 8

Coticchia, A., De Santis, A., Di Ponzio, Dominici, G., Meloni, A., Pierozzi, M. i M. Sperti (2001): La Rete Magnetica italiana e la Carta Magnetica d Italia al 2000.0, Estratto dal Bollettino di Geodesia e Scienze Affini, Rivista dell Istituto Geografico Militare, Anno LX, N. 4. Csontos, A., Šugar, D., Brkić, M., Kovács, P., 2011. Experiences of Joint Croatian-Hungarian Geomagnetic Repeat Station Survey, 5th MagNetE Workshop, Roma 2011, poster, abstract. De Santis, A. and Tozzi, R., 2006. Nonlinear techniques for short term prediction of the geomagnetic field and its secular variation, "Geomagnetics for Aeronautical Safety: A Case Study in and around the Balkans", NATO Security through Science Series, Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on New Data for the Magnetic Field in the former Yugoslav Republic of Macedonia for Enhanced Flying and Airport Safety, Ohrid, 18- -22 May 2005, Springer. De Santis, A. and Dominici, G., 2005. Magnetic repeat station network in Italy and magnetic measurements at heliports and airports, "Geomagnetics for Aeronautical Safety: A Case Study in and around the Balkans", NATO Security through Science Series, Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on New Data for the Magnetic Field in the former Yugoslav Republic of Macedonia for Enhanced Flying and Airport Safety, Ohrid, 18- -22 May 2005, Springer. Jankowski, J. and Sucksdorf, C., 1996. Guide for magnetic measurements and observatory practice, IAGA. Jungwirth, E., 2000 a. Geofizičko oružje (prvi dio). Hrv. vojnik, 61, 17-19, Zagreb. Jungwirth, E., 2000 b. Geofizičko oružje (drugi dio). Hrv. vojnik, 62, 31-33, Zagreb. Lanza, R. and Meloni, A., 2006. The Earth s Magnetism, Springer-Verlag Berlin Heidelberg. Matzka, J., 2006. Geomagnetic measurements and mapping for aeronautics in Germany, "Geomagnetics for Aeronautical Safety: A Case Study in and around the Balkans", NATO Security through Science Series, Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on New Data for the Magnetic Field in the former Yugoslav Republic of Macedonia for Enhanced Flying and Airport Safety, Ohrid, 18--22 May 2005, Springer. Mokrović, J., 1928. Razdioba glavnih elemenata zemaljskog magnetizma u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad Geofiz. zavoda u Zagrebu, 3-14, Zagreb. Newitt, L. R., Barton, C. E., and Bitterly, J., 1996. Guide For Magnetic Repeat Station Surveys, IAGA, Boulder, USA. Rasson, J. L., 2006. Geomagnetic measurements for Aeronautics, "Geomagnetics for Aeronautical Safety: A Case Study in and around the Balkans", NATO Security through Science Series, Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on New Data for the Magnetic Field in the former Yugoslav Republic of Macedonia for Enhanced Flying and Airport Safety, Ohrid, 18--22 May 2005, Springer. Vujić, E., Brkić, M.; Radović N.: Analysis of Croatian geomagnetic repeat station surveys of 2004 and 2007, Studia Geophysica et Geodaetica (CC), Stud. Geophys. Geod., 55 (2011), 1 2011 Inst. Geophys. AS CR, Prague. URL01: http://www.ngdc.noaa.gov/geomag/geomag.shtml URL02: http://www.geomag.bgs.ac.uk/ URL03: http://www.zadar-airport.hr/hr/opci-podaci.php 9

URL04: http://www.split-airport.hr/hr/opci-podaci.html Popis slika Slika 1. Povijesni niz godišnjih srednjaka deklinacija (dec. st.) na bliskim opservatorijima Fuerstenfeldbruck, L'Aquila, Tihany i Grocka, te sekularna varijacija kao godišnja promjena deklinacije. Uvod, str. 2. Slika 2. Deklinacija za epohe 2008.5, 2009.5 i 2010.5, te normalna godišnja promjena deklinacije za razdoblja 2007.5 2008.5, 2008.5-2009.5 te 2009.5 2010.5. Uvod, str. 3. Slika 3. Karta predicirane geomagnetske deklinacije za 1. studeni 2011. godine. Modeli geomagnetske informacije za teritorij Hrvatske, str. 6. Abstract. Potential emergency situations as well as catastrophe scenarios consequences of outdated or unreliable geomagnetic information (geomagnetic declination and its annual variation) were shown. Geomagnetic information models for the territory of Croatia, results of the Institute for Research and Development of Defence Systems, State Geodetic Administration, Ministry of Science, Education and Sports and Faculty of Geodesy projects were presented. Map of predicted geomagnetic declination for November 2011 was shown. Recommendations for sustainability and improvement of accomplished safety level based on the geomagnetic information were given. Keywords: geomagnetic surveys, geomagnetic declination, annual variation, geomagnetic models, geomagnetic maps. 10