u radu istrazujemo neke dovozjne uvjete uz koje je odgovor na

Similar documents
TEORIJA SKUPOVA Zadaci

Metrički prostori i Riman-Stiltjesov integral

Mirela Nogolica Norme Završni rad

Nilpotentni operatori i matrice

UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU. Poljski prostori. Mentor: prof.

ZANIMLJIV NAČIN IZRAČUNAVANJA NEKIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI FUNKCIJA. Šefket Arslanagić, Sarajevo, BiH

Teorem o reziduumima i primjene. Završni rad

BAZNI OKVIRI I RIESZOVE BAZE HILBERTOVIH PROSTORA

AKSIOM IZBORA I EKVIVALENCIJE

Linearno uređena topologija

Osobine metode rezolucije: zaustavlja se, pouzdanost i kompletnost. Iskazna logika 4

Uvod u analizu (M3-02) 05., 07. i 12. XI dr Nenad Teofanov. principle) ili Dirihleov princip (engl. Dirichlet box principle).

LIMIT OF APPROXIMATE INVERSE SYSTEM OF TOTALLY REGULAR CONTINUA IS TOTALLY REGULAR. 1. Introduction

NIZOVI I REDOVI FUNKCIJA

Funkcijske jednadºbe

PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Marina Zrno KOMUTATIVNI PRSTENI. Diplomski rad. Voditelj rada: prof.dr.sc.

Prsten cijelih brojeva

Matrice traga nula math.e Vol. 26. math.e. Hrvatski matematički elektronički časopis. Matrice traga nula. komutator linearna algebra. Sažetak.

O aksiomu izbora, cipelama i čarapama

UOPŠTENI INVERZI, FAKTORI USLOVLJENOSTI I PERTURBACIJE

Ariana Trstenjak Kvadratne forme

Karakteri konačnih Abelovih grupa

Red veze za benzen. Slika 1.

BROJEVNE KONGRUENCIJE

1 Konveksni skupovi i konveksne funkcije

ON THE LARGE TRANSFINITE INDUCTIVE DIMENSION OF A SPACE BY A NORMAL BASE. D. N. Georgiou, S. D. Iliadis, K. L. Kozlov. 1.

Dr. Ivan.Loncar UDK: 51 Znanstveni rad CONTINUITY OF THE TYCHONOFF FUNCTOR

Fibonaccijev brojevni sustav

Fraktalno Brownovo gibanje

HRVATSKA MATEMATIČKA OLIMPIJADA

Mersenneovi i savršeni brojevi

Virtual Library of Faculty of Mathematics - University of Belgrade

Uvod u relacione baze podataka

Neke klase maksimalnih hiperklonova

BROWNOV MOST I KOLMOGOROV-SMIRNOVLJEVA STATISTIKA

Banach Tarskijev paradoks

A L A BA M A L A W R E V IE W

Iskazna logika 1. Matematička logika u računarstvu. oktobar 2012

NEKE VARIJANTE PITAGORINOG TEOREMA

Projektovanje paralelnih algoritama II

PRIPADNOST RJEŠENJA KVADRATNE JEDNAČINE DANOM INTERVALU

KVADRATNE INTERPOLACIJSKE METODE ZA JEDNODIMENZIONALNU BEZUVJETNU LOKALNU OPTIMIZACIJU 1

Klase neograničenih operatora

ZANIMLJIVI ALGEBARSKI ZADACI SA BROJEM 2013 (Interesting algebraic problems with number 2013)

UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU

NTRU KRIPTOSUSTAV. Valentina Pribanić PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad

1. M.S. Shrikhande, S.S. Sane, Quasi-symmetric designs, Cambridge University

4-POLITOPA. Prema Štajnicovom radu iz godine skup f vektora 3 politopa dat je sa:

Modified Zagreb M 2 Index Comparison with the Randi} Connectivity Index for Benzenoid Systems

Položaj nultočaka polinoma

Slika 1. Slika 2. Da ne bismo stalno izbacivali elemente iz skupa, mi ćemo napraviti još jedan niz markirano, gde će

O homomorfizam-homogenim geometrijama ranga 2

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku DIOFANTSKE JEDNADŽBE

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. Sveučilišni preddiplomski studij matematike

FEUERBACHOVA TOČKA. Maja Mihalic PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: doc. dr. sc.

Maja Antolović Algoritmi u teoriji brojeva

CATAVASII LA NAȘTEREA DOMNULUI DUMNEZEU ȘI MÂNTUITORULUI NOSTRU, IISUS HRISTOS. CÂNTAREA I-A. Ήχος Πα. to os se e e na aș te e e slă ă ă vi i i i i

Topology Proceedings. COPYRIGHT c by Topology Proceedings. All rights reserved.

FIZIKALNA KOZMOLOGIJA VII. VRLO RANI SVEMIR & INFLACIJA

POLINOMNE VARIJANTE DIOFANTOVA PROBLEMA

Algoritam za množenje ulančanih matrica. Alen Kosanović Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek

POOPĆENJE KLASIČNIH TEOREMA ZATVARANJA PONCELETOVOG TIPA

Pellova jednadžba. Pell s equation

KRITERIJI KOMPLEKSNOSTI ZA K-MEANS ALGORITAM

Prvo predavanje iz Teorije skupova 08/10/2005

Neprekidan slučajan vektor

Scripture quotations marked cev are from the Contemporary English Version, Copyright 1991, 1992, 1995 by American Bible Society. Used by permission.

Representation theorems for connected compact Hausdorff spaces

Karakterizacija problema zadovoljenja uslova širine 1

Dekartov proizvod grafova

KLASIFIKACIJA NAIVNI BAJES. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Logika višeg reda i sustav Isabelle

University of East Sarajevo Mathematical Society of the Republic of Srpska. PROCEEDINGS Trebinje, June 2014

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin

Ksenija Doroslovački KOMBINATORIKA INTERPRETIRANA FUNKCIJAMA I NJIHOVIM OSOBINAMA MASTER RAD. NOVI SAD jun 2008

Pitagorine trojke. Uvod

ALGORITAM FAKTORIZACIJE GNFS

Grupiranje podataka u skupine 1 Rudolf Scitovski, Odjela za matematiku, Sveučilište u Osijeku 2

Razni načini zadavanja vjerojatnosti

Geometrijski smisao rješenja sustava od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice

A NOTE ON Θ-CLOSED SETS AND INVERSE LIMITS

Krive u prostoru Minkovskog

Kvaternioni i kvaternionsko rješenje kvadratne jednadžbe

QUADRATIC AND SESQUILINEAR. Svetozar Kurepa, Zagreb

A multidimensional generalization of the Steinhaus theorem

O GLATKIM GRAFOVIMA KOMPATIBILNIM SA TEJLOROVIM OPERACIJAMA

AKSIOME TEORIJE SKUPOVA

AIR CURTAINS VAZDU[NE ZAVESE V H

Fun and Fascinating Bible Reference for Kids Ages 8 to 12. starts on page 3! starts on page 163!

J. J. Charatonik and K. Omiljanowski, Wroclaw, Poland

Fraktali - konačno u beskonačnom

ON THE EMBEDDING OF A COMMUTATIVE RING INTO A O-DIMENSIONAL COMMUTATIVE KING. M. Arapovic, Sarajevo

Rešenja zadataka za vežbu na relacionoj algebri i relacionom računu

ON THE PRODUCT OF SEPARABLE METRIC SPACES

Hamiltonov ciklus i Eulerova tura

24. Balkanska matematiqka olimpijada

U čemu je snaga suvremene algebre?

EXTENDING OPEN FAMILIES IN NONMETRIC SPACES AND AN APPLICATION TO OVERLAYS

The existence theorem for the solution of a nonlinear least squares problem

Linearno programiranje i primjene

Transcription:

Dr Ivan Loncar F akultet organizacije i informatike Varazdin UDK: 519.5 Znanstveni rad JEDNAKOST DIMENZIJA INVERZNOG LIMESA Neka [e X = {X ~f S.,A}inverzni sistem topoloiiki.h proe tora X., aea.,-koji ~adgvozjavaju uvjet dim X = Ind X -'aea. Da Zi i~verzni Zimes X = Zfm ~ zadovozjava uvjet dim X~Ind X? AnaZ~ gni probzem mozemo postaviti za dimenzije ind i Ind te za sve tri dimenzije dim., Ind i indo u radu istrazujemo neke dovozjne uvjete uz koje je odgovor na postavzjeni probzemafirmitivan. 1. JEDNAKOST Ind (l~m~) = Ind (lim~) = dim (l~m~) Poznato je da jednakost ind X = Ind X = dim X vrijedi ako je X separabilan m~ tricki prostor, a jednakost ind X = Ind X ako je X strogo parakompaktan strogo nasljedno normalan [8J (specijalno, savr eno normalan Lindel~fov prostor [1:41il J. 1.1. TEOREM. Ako je X limes niza X ={X,f,N }separabilnih me t rick i h pros- - n nm tora Xn i surjektivnih veznih preslikavanja fnm' tada je ind X = Ind X = dim (1 im ~). D 0 k a z Projekcije fn : X -+ Xn su surjektivna presl ikavanja pa je X separabilan metricki prostor. To znaci da je ind X = Ind X = dim X. Kazemo da je prostor X nasljedno Lindel~fov ako je Lindel~fov svaki njegov potprostor. Svaki regularan prostor prebrojive baze je nasljedno Lindel~fov [7:247J. Odatle slijedi da je svaki separabilan metricki prostor nasljedno Lindel~fov U:320J. S druge strane, Lindel~fov prostor je nasljedno Lindel~fov ako (i sarno ako) je savr eno normalan [7:249J. 1.2. LEMA. [14 J Ako je ~ = {Xa,ttS,A} dobro uredeni inverzni sistem nasljedno l.inde lofov'ih prostora \. sa svojstvom cf(a) ;#w 1 ' tada je lim X nasljedno Lindel~fov prostor. 269

Zbornik radova (1985/86), 9-10 1.3. TEOREM. Neka je ~ = {~,tas,a} dobro uredeni inverzni sistem nasljedno Lindelofovih prostora Xa. Ako je cf(a) fw 1,tada je ind (lim ~) = Ind (lim~) = dim (lim ~). 1.4. NAPOMENA. Moze se dokazati da je za takve inverzne sisteme dim (1~.m ~) ;;an ako je dim ~;;a n, CJ. A. Dokaz slij edi iz cinjenice da za svaki otvoreni USilim X ~ostoji indeks CJ. A i + -.l otvoreni skup U ~X sa svojstvom U = f- (U ) [14J. CJ. CJ. CJ. CJ. Za dobro uredene inverzne sisteme koji imaju savrsena vezna preslikavanja (otvorena vezna preslikavanja ili su neprek:~ni inverzni sistemi) dokazao je Tkacenko [24J da iz w(x ) < m CJ. slijedi w(lim X) <; m. Tocnf.j e, ako je w(x )<I.1l, CJ. A, cf(a)fw + - CJ. T T tada je w (lim X)<w + - T 1.5. TEOREM. Neka je X = {X,f Q,A} dobro uredeni inverzni si CJ. CJ.I-' stem separabilnih metrickih prostora kofinalnosti cf(a) t wi. Ako su preslikavanaj f Q savrsena preslikavanja (otvorena pre CJ.I-' - slikavanja ili je ~ neprekidni inverzni sistem), tada je za prostor X = lim!ispunjena jednakost indx = IndX = dimx. D 0 k a z. Iz Tkacenkovog teorema [24 Jslijedi da je X separabilan metricki prostor. Iz napomene 1.4. jos slijedi da je dim X;;a n ako je dim X;;a n, CJ. A. 1.6. TEOREM. Neka je ~ = {X,f Q,A} inverzni sistem metrickih CJ. CJ.I-' kompakata i nuladimenzionalnih veznih preslikavanja. Za prostor X = lim ~ vrijedi indx = IndX = dimx. D 0 k a z. Iz pozna tog teorema za dim inverznog sistema kompakata odmah slijedi da su projekcije f : X + X nuladimenzio- Co nalne. K tome je dim X ~1l ako je di~;;an, CJ. A. X je, dakle, normalan prostor koji posjeduje nula-dimenzionalno preslikavanje na metricki kompakt pa je indx=indx=dimx[1:392j.d6kaz je gotov. 270

Zbornik radova (1985/86), 9-10 1.7. LEMA. [8:199J. Aka je X strogo parakompaktan strogo nasljedno normalan prostor, tada je indx = IndX. Iz leme 1.7. odmah slijedi ovaj teorem. 1.8. TEOREM. Neka je X limes inverznog sistema strogo parakom_ paktnih strogo nasljednih normalnih prost ora i savrsenih veznih preslikavanja. Aka je X strogo nasljedno normalan, tada je indx IndX. D a k a z. X je strogo parakompaktan jer su projekcije f :X+X,.a aea, savrsena preslikavanja [1:148J. Kazemo da je inverzni sistem X ={X,fQ,A} ind-s p e.c i j a - - a a.., I a n (Ind-specijalan, (ind,ind)-specijalan) aka zadovoljavaju uvjete: X) Za svaki zatvoreni skup Fe X je indf~ n (IndF ~n, indf = a a a a a = IndF a ), -1 F) Za svaki zatvoreni skup Fe X i svaki S~a je indfn~ind fnq -1 a a u. u..., (F ) (odnosno Ind f (F) ~ IndF ), a as a a S) Za svaka dva zatvorena disjunktna skupa F 1,F 2 limesa X postoji indeks aea za koji je f a (F 1 )()f a (F 2 ) = 0. 1.9. TEOREM. Neka je X limes ind-specijalnog (Ind-specijalnog) inverznog sistema X = {X,f Q,A}. Aka je indx ~n(indx ~n) za - a a.., a a sve aea, tada je indx~n(indx~n). D a k a z. Mi cemo dati dokaz za dimenziju Ind jer je za ind dokaz slican i jednostavniji jer tada uvjet S) nije potreban. Dokaz provodimo totalnom indukcijom po broju n. 271

Zbornik radova (1985/86),9-10 A) Neka je n=o. Neka su nadalje F1 i F2 dva disjunktna zatvorena skupa limesa X. Zbog uvjeta S) postoji aea za koji je f a (F 1 ) f\ f a (F 2 ) = 0. Zbog 1ndX~O postoje disjunktni otvoreni skupovi ----- ----- U :> f (F 1 ) i V ::> f (F 2 ) sa svoj stvom U V V = X. Skupovi a a a a a a a f- 1 (U ) i f- 1 (V ) su disjunktni, sadrze F1 i F2 i pokrivaju X. a a a a To znaci da je 1ndX~O. B) Neka je Teorem 1.9. istinit za sve inverzne sisteme kod koj ih 1ndX ~n-l. a C) Dokazimo da je Teorem istinit za prirodan broj n. Za dva disjunktna zatvorena skupa F 1 i F2 limesa X odr ed nm neki aea u skladu s uvjetom S). Zbog 1ndX~ n postoji pregrada L izmedu a f (F 1 ) i f (F 2 ) koja je dimenzije 1ndL ~n-1. Neka je Lo = f-~(l ), a a a ij aij a 8~a. 1z uvjeta X) i F) slijedi da je 1ndL8~n-1. 1nverzni sistem L = {Lo,fo /L, a~8~y} zadovoljava hipotezu indukcije B. Dakle - ij ijy Y je Ind(lim L) ~ n-1. Kako je lim L f- 1 (L), to je 1ndX~n. Do- - a a kaz je gotov. 1.10. Problem. Neka je X limes (ind, 1nd)-specijalnog inverznog limesa!. Da Ii je 1ndX = indx? Scepin [26:200J uveo je xrmetricke prostore. Svaki metricki prostor j e /.-metricki prostor. Produkt )l-metrickih prostora je,(-metricki prostor. Ako je X ~-metricki kompakt a f:x+y otvorena neprekidna surjekcija, tada je Y ~-metricki kompakt. 1.11. Lema. Scepin [25J. Ako je X = {X,f o,a} neprekidni in- - a aij verzni sistem )l-metrickih kmpakata i otvorenih veznih preslikavanja, tada je X = lim X ~-metricki kompakt. +- - 272

Zbornik radova (1985/86), 9-10 Fedorcuk [10Jdokazuje da za svaki ~-metricki kompakt X ispunj~ va jednakost indx = IndX. Iz prethodne leme sada slijedi ovaj teorem. 1.12. TEOREM. Neka je ~ = {Xa,faS"~} neprekidni inverzni sistem )( -me t rlckt.h kompakata f-a i ot"'{orer:i.h veznih pres\likavanja fas' Tada je ind(lim X) = IridCl.Lm X)"... + -.+ --~-- ~'.'-... 1. l3. NAPOMENA: Usporedi ovaj.teorem s teoremom L 5. 2. JEDNAKOST Ind(lim ~) dim(lim ~) Poznato je [8:254J da je jednakost IridX metricke prostore. Prema tome vrijedi ovaj dimx ispunjena za 2.1. TEOREM. Ako je X = [X,f D,AJ takav inverzni sistem kojemu - a alj je limes X me t rlck.i prostor, t ada je IridX = dimx. Specijalno, ako je ~ inverzni niz s limesom X, tada je IndX = dimx. Ako normalan prostor X posjeduje zatvoreno dim-nuladimenzionalno preslikavanje f:x ~ Y na metricki prostor Y, tada je IndX = = dimx [1:392J. Odatle slijedi 2.2. TEOREM. Neka je X limes inverznog sistema X = {X,f B,A} - a a metrickih prostora Xa' Ako su preslikavanja fas savrsena i dim-nuladimenzionalna, tada je IndX = dimx. D 0 k a z Projekcije f X ~ X su savrsena preslikavanja a a [1:148J pa je X parakompaktan prostor. Nadalje su f dim-nulaa dimenzionalna preslikavanja. Prema navedenom teoremu Pasynkova je dimx = IndX. 273

Zbornik radova (1985/86),9-10 Pasynkov [cit.1:394] dokazao je da je IndX = dimx ako je X normalan prostor i postoji n-diskretno preslikavanje f:x+y na metricki prostor. Preslikavanje f:x+y je n-diskretno ako je w-diskretno za svaki konacan pokrivac wen. Preslikavanje f:x+y je w-diskretno ako svaka tocka y iz skupa f(x) posjeduje okolinu V ciji se original f- 1 (V) raspada na diskretnu u X familiju otvorenih 'skupova koja je upisana u pokrivac w. 2.3. LEMA. Neka je X limes sistema X {X,f,A} sa n-diskrea a8 tnim veznim preslikavanjima f Ako za svaki konacan otvoreni a8 pokr Lvac U prostora X postoj i aea i konacan otvoreni' prostora X8 sa svojstvom da je f~l (u'8) upisan u pokr Lvac ~ tada su projekcije f : X + X Q-diskretna preslikavanja. a a D 0 k a z. Jednostavna provjera. Uvjet ove leme je zadovoljen, prije svega, za kompaktne prostore X. Imamo, dakle, ovaj teorem. a 2.4. TEOREM. Ako je ~ inverzni sistem kompaktnih metrickih pr stora i n-diskretnih veznih preslikavanja, jednakost Ind(lim X) + - dim (lim X). + - tada je ispunjena 2.5. LEMA. Neka je X {X,f a,a} a-usmjereni inverzni sistem. a a I-' Ako je X = lim X Lindelofov prostor a projekcije f : X + X a a surjekcije, tada za X vrijedi lema 2.3. D 0 k a z Neka je 1.l = {Ul'..,Uk} konacan otvoreni pokr Lvac prostora X. Za svaki aea neka je U~ otvoren skup prostora X 1 a koji je maksimalan u odnosu na svojstvo f-1(u.)~u., i=l,.,k. a 1 1 Neka je Y = X \U{U. : i=l,,k}. Kad bi svi skupovi Y bili a a 1 a 274

Lonc~r I. Jednakost dimenzije inverznog 1imesa Zbornik radova (1985/86),9-10 neprazni, ima1i bi u prostoru X a-centriranu fami1iju {f-1(y ) a a :aeal Kako je X Lf.nde Lof ov, postoji YE(\{f- 1 (y ) : aeal Ovo a a je u kontradikciji s cinjenicom da je X = V{U~ aea, i=l,.,kl 1 Dokaz je gotov. 2.6. TEOREM. Neka je X a-usmjereni inverzni sistem separabi1- nih metrickih prostora i savrsenih Q-diskretnih veznih pres1ikavanja. Za prostor X = 1im X je IndX = dimx. + - D 0 k a z Prostor X je Linde1ofov jer su takvi svi prostori X EX [7:320J a projekcije f :X~X su savrsena pres1ikavanja a - a a [1: 148 J. Iz lema 2.3. i 2.5. slij edi da su proj ekcij e Q-diskr~ tna pres1ikavanja. Konacno, iz teorema koji smo nave1i prije definicije Q-diskretnih pres1ikavanja slijedi da je IndX = dimx. Prostor X je o-me t rldkf, prostor ako je X = V {X.iEN}, gdje 1 su X. zatvoreni metricki potprostori. Prostor je ~-prostor 1 ako je potprostor produkta prebrojivo mnogo parakompaktnih a-metrickih prostora [15J. Produkt prebrojivo mnogo ~-prostora je ~-prostor. Za ~-prostor X je dimx = IndX [15: Theorem 1.J. Prostor je ~-prostor dimenzije dimx~n onda i sarno onda kada je homeomorfan 1imesu inverznog niza parakompaktnih~-metrickih prostora X k dimenzije dim Xk~n. [15: Theorem 2.J. Na temelju svega navedenog slijedi ovaj teorem. 2.7. TEOREM. Ako je X limes niza X tada je IndX = dimx. {X, f,n} a-prostora X, n nm n D 0 k a z X je dio produkta {X :nen} koji je produkt prebron jivo mnogo parakompaktnih a-metrickih prostora. Dak1e je X ~-prostor pa je IndX = dimx. 275

Loncar I. Jednakost dimenzije Zbornik radova (1985/86), 9-10 2.8. PROBLEM. Neka je!inverzni sistem koji zadovoljava uvjete X), F) i X). Ako je dimx IndX, da Ii je dim(lim X) = Ind a a + - (lim X)? + - LITERATURA [lj Aleksandrov P.S., Pasinkov B.A., Vvedenije v teoriju razmernosti, Nauka, Moskva, 1973. [2J Baladze V.H., 0 funkcijah razmernostnogo tipa, Trudy Tbilis. mat.inst. 68 (1982), 5-41. [3J Charalambous M.G., Inductive dimension and inverse sequences of compact spaces, Proc.Amer. Math.Soc.81 (1981), 482-484. [4J...., An example concerning inverse limit sequence of normal spaces, Proc.Amer.Math.Soc.78/1980), 600-607. [5J, The dimension of inverse limits, Proc.Amer.Math. Soc. 58 (1976), 289-295. [6J Cook H. and Fitzpatrick P.Jr., Inverse limits of perfectly normal spaces, Proc.Amer.Math.Soc. 19 (1968), 189-192. [7J Engelking R., General Topology, PWN, Warszawa, 1977. [8J..., Dimension Theory, PWN, Warszawa, 1978. [9J Fedorcuk V.V., Metod razvertyvaemyh spektrov i vpolne zamknuty otobrazenij v obscej topologii, UMN 35 (1980), 112-121. [10J, 0 razmernosti ~-metrizuemyh bikompaktov, v castnosti prostranstv Dugundzi, DAN SSSR 234(1977), 30-33. [llj Katuta Y., On the covering dimension of inverse limits, Proc.Amer.Math.Soc.84 (1982), 588-592. [12J Keesling J.E., Open and closed mappings and compactification, Fund.Math. 65 (1969), 73-81. [13J Lejbo I.M., 0 razmernosti nekotoryh prostranstv, DAN SSSR 235 (1982), 26-29 276

Loncar I. Jednakost dimenzije Zbornik radova 81985/86),9-10 [14J Loncar I., Inverse limits for spaces which generalize compact spaces, Glasnik matematicki 17(37) (1982), 155-173. [15J, Lindelofov broj i inverzni sistemi, Zbornik radova Fakulteta organizacije i informatike varazdin, 7 (1983), 245-252. [16J Mardesic S., Sostak A., 0 soversennyh proobrazah kruzevyh prostranstv, UMN 35 (1980), 84-93. [17J Mizomaki T., On the dimension of ~-spaces, Proc.Amer.Math. Soc. 83 (1981), 195-200. [18J Nagami K., A note on the normality of inverse limits and products, Proc. of the international Symposium on Topology and its applications Herceg-Novi 1968, Beograd 1969,261-264. [19J Nagata J., Modern dimension theory, Amsterdam, 1965. [20J Pasynkov B.A., Casticnye topologiceskije proizvedenija, Trudy Mosk. mat. obscestva 13 (1965), 136-245. [21J, Faktorizacionnye teoremy v teorii razmernosti, UMN 36 (1981), 147-175. [22J 0 razmernosti proizvedenij normal'nyh prostranstv,dan [23J..., 0 razmernosti prostranstv s bikompaktnoj gruppoj preobrazovanij, UMN 31 (1976), 112-120. [24J Ponomarev V.l., Parakompakty, ih projekcionnije spektri i neprerivnye otobrazenija, Mat.Sb.60 (1963), 89-119. [25J Scepin E.V., Topologija predel'nyh prostranstv nescetnyh obratnyh spektrov, UMN 36 (1976), 191-226. [26J, Funktory i nescetnye stepeni kompaktov, UMN 36 (1981), 3-62. [27J Tkacenko M.G., Cepy i kardinaly, DAN SSSR 239 (1978), 546-549. 277

Zbornik radova (1985/86),9-10 Loncar I. Equality of the dimensions of inverse limit SUM MAR Y Some sufficient conditions for the equality of the dimensions dim, ind and Ind are studied. We introduce the notions of ind-, Ind- and (ind,ind)-special inverse systems. 218