Predavanje II. : Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb. Osijek, 10. listopada 2017.

Transcription

1 Riječ - što je to zapravo? Predavanje II. : Prof.dr.sc. Mario Essert (messert@fsb.hr) Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Osijek, 10. listopada M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

2 Sadržaj: 1 RIJEČ Izgovor Pojam Definicija 2 FONOLOGIJA/FONETIKA Fon/Fonem Prozodija 3 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Potraga za strukturom Meta-znakovi Skupine i pohlepa

3 RIJEČ Izgovor FONETIKA: Od usta do uha 1 1 Ivan Marković, UVOD U HRVATSKU FONETIKU, ZG, 2009 M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

4 RIJEČ Pojam Riječ o riječi Apstraktne jedinice: fonem, morfem, leksem Ostvaraji: fon-fonem, morf-morfem, oblici riječi - leksem Fonološka/fonetska riječ: domena fonološkog procesa (npr. vidiš li ga?) Pravopisna riječ (engl. orthographic word) jest jedinica koja je u tiskanome tekstu s obiju strana omedjena bjelinama i ima značenjsku, gramatičku i fonološku cjelovitost. Gramatička riječ (engl. grammatical word) ostvaraj leksema unutar sintakse, s posve odredenim morfosintaktičkim obilježjima (morfosintaktička riječ) Kanonski oblik (engl. canonical form) - leksem/lema u rječniku (npr. imenice: nominativ jednine; glagoli: infinitiv) M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

5 RIJEČ Definicija Kemija riječi: vezivanje fonova unutar (i na) riječi Leonard Bloomfiel Riječ je najmanji slobodni oblik (engl. A word is a minimum free form). Samo slobodni oblici mogu činiti rečenicu (engl. sentence). Vezani se oblici (npr. -ost, -ski i sl.) pojavljuju isključivo vezani za druge oblike (npr. mlad-ost, rad-ost, hrvat-ski) Barić et all. Uobičajeno: Riječ je najmanja samostalna jezična jedinica koja ima značenje. Riječ je najmanja jedinica govora (engl. speech). Slobodni oblik koji sadrži više slobodnih oblika (rekurzija!) jest sintagma (engl. phrase), npr. Python programski jezik ili učimo programirati. M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

6 FONOLOGIJA/FONETIKA Fon/Fonem GLASOSLOVLJE/FONOLOGIJA: razlikovanje glasovnog materijala Abeceda ili alfabet: ustaljeni poredak grafema (apstraktniji pojam od slova ili grafa) u latiničnim pismima. 30 grafema: 27 jednoslova i 3 dvoslova (dž lj nj). Medu jednoslovima 22 su jednostavna, a 5 je izvedenih (c c d š ž). Gajica (po Lj.Gaju): hrvatska latinica fonemsko pismo (ne slogovno, ne slikovno). Fonem (engl. phoneme): najmanja linearna (sljedbena) jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenja, iako je sama bez značenja (Jelaska, 2004). Fon/glas: realizacija fonema. Fonemi su ideje, predodžbe, oni nam nisu neposredno dani, do njih se dolazi apstrahiranjem fonova. M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

7 FONOLOGIJA/FONETIKA Fon/Fonem Strukturni opis hrvatskih fonema 1 Vokalnost/Otvornost Nevokalnost/Neotvorenost 2 Konsonantnost/Zatvornost/Turbulentnost/Šumnost Nekonsonantnost/Nezatvornost 3 Kompaktnost/Cjelovitost Difuznost/Raspršenost 4 Gravisnost/Tamnoća Akutnost/Svjetlina 5 Kontinuiranost/Neprekidnost Diskontinuiranost/Eksplozivnost/Prekidnost 6 Nazalnost / Nosnost Oralnost/Nenosnost 7... M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

8 FONOLOGIJA/FONETIKA Fon/Fonem HRVATSKI KONSONANTI M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

9 FONOLOGIJA/FONETIKA Fon/Fonem Fonovi s istom oznakom (slovom) - ipak različiti Fon kakav imamo u grana smatramo tipičnim ostvarajem fonema /n/, a fonove kakve imamo u stranka, andjeo, izvannastavni smatramo položajno uvjetovanim inačicama fonema /n/. Fonove kakve imamo u granje, jedanput, invalid ne smatramo više inačicama fonema /n/, nego ostvarajima drugih fonema koji pak svoje tipične ostvaraje imaju npr. u riječima manjak, mama, njak (glasanje magarca). Posebno je pitanje o kojemu se fonemu radi npr. u riječima komfor, invalid, bomba. Vidimo da se fonem može ostvariti, realizirati na nekoliko načina. 2 2 Ivan Markovic, Hrvatska fonologija i morfonologija, FF Zagreb, M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

10 FONOLOGIJA/FONETIKA Fon/Fonem Primjeri minimalnih parova hrvatskih fonema M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

11 FONOLOGIJA/FONETIKA Prozodija Četveronaglasni sustav hrvatskoga jezika Prozodija: Naglasak: Istaknutost sloga: Udar/silina/jačina: nauk o naglasku i intonaciji. isticanje pojedinoga sloga unutar fonetske, izgovorne riječi. udarom, tonom i visinom. stupanj jačine kojom se slog izgovara Ton: razlikovna visina sloga/vokala. Razlikujemo silazni i uzlazni + silazno-uzlazni (akut) Dužina/trajanje/kvantiteta: Govorna/fonetska riječ: relativno je trajanje sloga/vokala slijed je glasova s jednim naglaskom Klitika/nenaglasnica: oblici koji nemaju naglasak. Nenaglasnice se oko naglasnica okupljaju u izgovornu/naglasnu cjelinu. Razlikuju se proklitike (prislonjenice, prednaglasnice) i enklitike (naslonjenice, zanaglasnice) M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

12 REGULARNI IZRAZI (REGEX) POTRAGA ZA (POD)STRINGOM Je li se podstring nalazi u tekstu (većem stringu)? in ili find M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

13 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Potraga za strukturom REGEX FUNKCIJE I OBJEKTI M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

14 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Potraga za strukturom POTRAGA ZA STRUKTUROM - regularni izraz! Jamie Zawinski: Neki ljudi, kada se suoče s problemom traženja strukture, misle: Znam, koristit ću regularne izraze. Od tada nemaju jedan, nego dva problema. Meta-znakovi (eng. meta-tags) kao dijelovi uzorka koji se traži! M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

15 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Meta-znakovi SKUPOVI/RAZREDI ZNAKOVA M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

16 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Meta-znakovi [ x ] I(ILI) \X NIZOVI M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

17 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Meta-znakovi PRIMJERI M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

18 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Skupine i pohlepa SKUPINE (GRUPE) I POHLEPA M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

19 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Skupine i pohlepa Programski primjer - Beautiful soup 1 #!/usr/bin/python 2 # -*- coding: utf-8 -*- 3 4 from bs4 import BeautifulSoup 5 import urllib 6 7 # url stranice s koje na koju se program povezuje 8 url = " # citanje tekstne datoteke 11 dokument = open("rijeci.txt", "r") 12 tekst_dokumenta = dokument.read() 13 dokument.close() # stvaranje liste rijeci iz procitanog teksta 16 lista_rijeci = tekst_dokumenta.split("\n") M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20

20 REGULARNI IZRAZI (REGEX) Skupine i pohlepa Programski primjer - nastavak 1 print "########## POČETAK PRETRAGE ##########".decode("utf-8") 2 for rijec in lista_rijeci: 3 # parametri stranice - isto kao da je na stranici rucno upisana rijec i pritisnut gumb za prijevod 4 parametri = urllib.urlencode({ rijec :rijec, jezik : S HRVATSKOG NA ENGLESKI }) 5 stranica = urllib.urlopen(url, parametri) 6 sadrzaj = stranica.read() 7 stranica.close() 8 bs4_objekt = BeautifulSoup(sadrzaj, from_encoding="utf-8") 9 prijevod_tag = bs4_objekt.find( td, attrs={ class : tocni_reza }) 10 if prijevod_tag: 11 prijevod = prijevod_tag.text.strip() 12 print "Prijevod za riječ %s: %s".decode("utf-8") %(rijec, prijevod) 13 else: 14 print "Prijevod za riječ %s nije pronaden!".decode("utf-8") %rijec 15 print "########## KRAJ PRETRAGE ##########" M.Essert (FSB, Zagreb) Riječ Osijek, 10. listopada / 20