Zaključak. Dobro mišljenje, ciljevi obrazovanja i filozofska logika
|
|
- Victor George
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 Zaključak Dobro mišljenje, ciljevi obrazovanja i filozofska logika
2 Sastav zaključka Zaključak se sastoji od: Premisa ili premise (pretpostavke) Konkluzije (zaključni sud)
3 Ţeljeno svojstvo Valjanost Ispravnost
4 Dobro mišljenje i obrazovanje Sedam slobodnih umijeća (lat. artes liberales, eng. Liberal arts) Osnova antičkog i srednjovjekovnog curriculum-a Trivium: gramatika, logika, retorika Quadrivium: geometrija, aritmetika, astronomija i muzika. Razlikovanje izmeďu slobodnih i stručnih umijeća poteklo je u Staroj Grčkoj: slobodna umijeća omogućuju razvoj intelektualnih i moralnih vrlina pa su ciljevi po sebi, stručna umijeća su korisna pa su sredstva za druge ciljeve. U srednjovjekovnom obrazovanju završetkom trivija stjecao se bakalaureatski stuapnj, završetkom kvadrivija magistarski.
5 Slobodna ili tehnička umijeća? U postindustrijskom društvu s njegovim gospodarstvom znanja i postmodernom kulturom ponovo u ţarište ulaze umijeća mišljenja. Pitanje: postaju li slobodna umijeća tehnička? Primjeri na različitim razinama obrazovanja Nastava mišljenja Metakognitivna nastava Kritičko mišljenje Filozofija za djecu Vještine mišljenja višega reda
6 Ispravno mišljenje? [Alice] A kako znaš da si luda? [Mačka] Kao prvo, pas nije lud, zar ne? [Alice] Mislim da je tako. [Mačka] E pa vidiš, pas reţi kad je ljut i maše repom kad je zadovoljan. A ja reţim kad sam zadovoljna i mašem repom kad sam ljuta. Dakle, ja sam luda. [Alice] Ja to zovem predenjem a ne reţanjem. [Mačka] Zovi kako hoćeš.
7 Bezvladavinski diskurs? «Molim Vas, biste li mi rekli» započne Alice, plaho gledajući Crvenu Kraljicu. «Govori samo kada ti se netko obrati!» oštro je presječe Kraljica. «Ali kada bi se svi pridrţavali toga pravila,» reče Alice, inače uvijek spremna za pokoji zaključak, «i kada biste govorili samo kada vam se netko obrati, i kada bi druga osoba čekala na vas da započnete, nitko ne bi nikada ništa rekao, zato je to-«(lewis Carroll, Through the Looking Glass, str. 146)
8 Kooperativno komuniciranje? Uzmi malo vina! Predloţio je plemeniti Oţujski- Zec. Ne vidim vino ovdje. Rekla je Alis. Pa naravno da ga ne vidiš, kad ga nema! Pokroviteljski odvrati plemeniti Ouţjski-Zec. Ali... Kako ste mi mogli ponuditi neto čega nema? To nije pristojno. Skoro ljutito kaza Alis. A zar je bilo pristojno kad si Ti sjela za ovaj stol iako Ti nitko nije rekao Izvoli sjesti? Sa smiješkom odvrati plemeniti Oţujski-Zec. Nisam znala da je to Tvoj stol, reče Alice,- postavljen je za puno više osoba od tri.
9 Podjela zaključaka Deduktivni zaključci. Strogo zaključivanje. Primjer: matematičko zaključivanje. Induktivno, analogijsko, kauzalno i abduktivno zaključivanje. Više ili manje prihvatljivo ali nikada posve pouzdano zaključivanje. Primjer: medicinska dijagnostika.
10 Logika prvog reda Izdvaja neke logičke riječi Veznici (nije slučaj da, i, ili, ako onda, ako i samo ako ) Logička konstanta (neistina, falsum) Predikat identiteta ( je isto ) Kvantifikatori (svi predmeti su takvi da, neki predmeti su takvi da )
11 Kako odrediti je li zaključak ispravan?
12 Pravila uvoďenja i uklanjanja Prirodna dedukcija
13 Prirodna dedukcija: logička teorija bez aksioma «Najprije, njemački je matematičar Gerhard Gentzen razvio metodu Sequenzen (pravila za konzekvente), koja je bila posebno korisna za izvoďenje metalogičkih rezultata o odlučivosti. Ovakvu je metodu inicirao Paul Hertz 1932, a sličnu je metodu opisao Stanislaw Jashkowski Sljedeća na redu bila je slična metoda bez aksioma metoda "prirodne dedukcije," koja koristi samo pravila zaključivanja; ta je metoda potekla iz sugestije Bertranda Russella iz 1925 a razvili su je Quine i logičari iz SAD-e Frederick Fitch i George David Wharton Berry. Tehnika prirodne dedukcije široko se koristi u nastavi logike, iako time demonstracija metalogičkih rezultata postaje ponešto teţa [ ]» Encyclopaedia Britannica '98
14 Logički račun
15 Tradicionalna i suvremena logika: neke razlike Pitanje: Trebamo li sastaviti iscrpan katalog pravilnih oblika zaključivanja? Tradicionalna logika: istraţivanje pravilnih oblika zaključivanja. Pokušaj izrade popis takvih pravila. Moţe li se ovakav poduhvat završiti? Kakav razvoj predviďate za takav poduhvat?
16 Osnovni zakoni mišljenja? Gottfried Wilhelm Leibniz, ( ), njemački filozof vjerojatno slavenskog podrijetla, matematičar i drţavnik. Spominje se kao vodeći europski intelekt u 17. stoljeću. Vizionarske ideje: Gradnja općeg znanstvenog jezika i ideografskog pisma. Otkrivanje općenitih mehanizama mišljenja. Osnovni principi (načela) mišljenja: Načelo identiteta Načelo neproturječnosti Načelo isključenja trećeg Načelo dostatnog razloga
17 Načelo isključenja trećega Tertium non (est) datur A A Je li riječ o osnovnom zakonu? Semantički? Protuprimjer. Trovrjednosna logika: 0+1=1; 1+0=1; ali ½+½= ½. Sintaktički? Ispitajmo!
18 Suvremena logika: dvije vrste jednostavnih koraka «Čini se da su najistaknutija svojstva Gentzenovih sistema prirodne dedukcije (i) analiza zaključivanja do atomarnih koraka, kojima su razdvojene deduktivne uloge logičkih konstanti, i (ii) otkriće dvovrsnosti ovih atomarnih koraka, tj. otkriće uvoďenja i uklanjanja, koja stoje u odreďenoj simetričnoj relaciji» Jednostavni koraci Dvije vrste jednostavnih koraka Nova rečenica uvodi neku logičku konstantu [koristeći prethodne rečenice ili prethodni dokaz]. Nova rečenica uklanja logičku konstantu ili se oslanja na prethodne dokaze u kojima se uklanja neka logička konstanta.
19 Primjer: kategorički silogizam Silogizam: zaključak s dvije premise. Kategorički: premise su bezuvjetne tvrdnje. Nekada središte logičke poduke. Danas?
20 Primjer: disjunktivni silogizam Jedna premisa je rastavna rečenica Osnovni ili izvedeni oblik zaključka?
21 Novi pogled na mišljenje u 20. stoljeću Mišljenje [spoznaja] je (barem jednim svojim dijelom) - računanje (kompjutacija) Računati ::= manipulirati sa simbolima Prirodna dedukcija Manipulacija s rečenicama Zaključak moţemo promatrati kao logički račun. Metafora se ne smije prenapregnuti. Osnovna logika, logika prvog reda nije odlučiva [neka pitanja su neizračunljiva ]
22 Pedagoške posljedice novijih rezultata u proučavanju spoznaje Suvremeno istraţivanje spoznaje oslanja se na: Logiku Informatiku Filozofiju Lingvistiku Matematiku Neuroznanost Psihologiju Vjerojatno je u tijeku nastanak nove znanosti Kognitivna znanost U tijeku je i pedagoško promišljanje novih rezultata u istraţivanju spoznaje. Je li moguća nastava filozofije?
23 Instituti za kognitivnu znanost na vodećim sveučilištima
24 Obiljeţja prirodne dedukcije «Čini se da su najistaknutija svojstva Gentzenovih sistema prirodne dedukcije (i) analiza zaključivanja do atomarnih koraka, kojima su razdvojene deduktivne uloge logičkih konstanti, i (ii) otkriće dvovrsnosti ovih atomarnih koraka, tj. otkriće uvoďenja i uklanjanja, koja stoje u odreďenoj simetričnoj relaciji» Dag Prawitz, Ideje i rezultati teorije dokaza. Jednostavni koraci Dvije vrste jednostavnih koraka Nova rečenica uvodi neku logičku konstantu koristeći prethodne rečenice Nova rečenica uklanja logičku konstantu iz prethodne
25 Modus tollens: osnovno pravilo zaključivanja ili niz primjena osnovnih koraka?
26 Ispravnost mišljenja Izvedivost i ispravnost Ispravnost zaključka s premisama P 1,,P n i konkluzijom C moţemo dokazati ako konkluziju C izvedemo iz premisa P 1,,P n Valjanost i ispravnost Neispravnost zaključka s premisama P 1,,P n i konkluzijom C moţemo dokazati ako pokaţemo na situaciju u kojoj su sve premise P 1,,P n istinite a konkluzija C neistinita. Takve okolnosti nazivamo protuprimjerom
27 Vjeţba: dokazivanje da konkluzija ne slijedi Otvorite Tarski s World i file Bill s Argument. U ovom zaključku se tvrdi da IzmeĎu(b,a,d) slijedi iz sljedeće tri premise: IzmeĎu(b,c,d), IzmeĎu(a,b,d) i Lijevo(a,c). Slaţete li se s time? Otvorite novi svijet i postavite četiri bloka koja ćete označiti imenima a, b, c, i d! Posloţite blokove tako da konkluzija bude neistinita. Provjerite premise. Ako je neka premisa neistinita, preuredite blokove tako da postane istinita. Je li konkluzija i dalje neistinita? Ako nije, nastavite s pokušajima. Ako ste uspjeli, vaš svijet je protuprimjer za ponuďeni zaključak. Time je dokazana neispravnost ovoga zaključka.
28 Boole-ovi konektivi ili istinitosno funkcionalni veznici Boole-ova se algebra koristi u logici i teoriji skupova. U formalnom smislu, ona je matematički sustav kojega tvori skup elemenata, B, i dvije binarne operacije koje moţemo označiti sa simbolima i. Te su operacije definirane na skupu B i one zadovoljavaju sljedeće aksiome: 1. i su komutativne operacije. Za svaki x, y iz B, vrijedi da x y = y x, te x y = y x. 2. Svaka meďu operacijama i distribuira se nad drugom. Za svaki x, y, z iz B, vrijedi da x (y z) = (x y) (x z), te x (y z) = (x y) (x z). 3. U skupu B postoji različiti identitetni element za svaku operaciju i. Ti se elementi obično označavaju sa simbolima 0 i 1 kod kojih vrijedi 0 1, te oni imaju svojstvo da 0 x = x, i 1 x = x za svaki x iz B. 4. Za svaki x iz B postoji različiti odgovarajući element kojeg nazivamo komplementom od x, obično označen s x'. S obzirom na operacije i, element x' je takav da x x' = 1 i x x' = 0.
29 Boole-ova algebra Boole-ova algebra moţe imati i drugi skup aksioma, no za njih se moţe pokazati da su ekvivalentni navedenima. Ovdje navedene aksiome izloţio je Edward Huntington u Postulates for the Algebra of Logic (1904). Prvo bavljenje s ovom algebrom dolazi iz 1854 iz pera George-a Boole-a. Operacije i moţemo označiti i s drukčijim simbolima. Kao primjer Booleove algebre razmotrimo skup L i neka (L) označava skup svih podskupova skupa L. Drugim riječima, neka je (L) partitivni skup ( power set) skupa L. (L) zajedno s operacijom unije skupova () i operacijom presjeka skupova (), tvori jednu Boole-ovu algebru. U tom su slučaju identitetni elementi prazan skup i skup L. Aksiom 3. postaje: x = x i L x =x. Aksiom 4. postaje: xx' = L i xx' =.
30 Booleova algebra propozicija U Booleovoj originalnoj algebri elementi su bile propozicije, operacije konjunkcija i disjunkcija. U tom su slučaju identitetni elementi neistina i istina, a operacija komplementa je negacija. Aksiom 3. postaje: x = x i x = x. Aksiom 4. postaje: x x = i x x =. Booleova algebra propozicija i Booleova algebra skupova usko su povezane. Neka je p iskaz Ova lopta je plava, a neka je P skup svih predmeta za koje vrijedi da p, naime, skup svih plavih lopti. P se naziva skupom istine (truth set) za propoziciju p. Ako su P i Q skupovi istine za p i q, onda je skup istine za pq očigledno PQ, a za p q skup istine je P Q.
31 Fitch stil dokaza: grafičkotekstualni dokaz Dokaz moţe uključivati druge dokaze kao svoje dijelove. Dokaz ugnijeţďen u drugom [dokazu] nazivamo njegovim pod-[dokazom]. Premise su pretpostavke koje su uvijek na snazi. Pretpostavke na snazi: pretpostavke koje se smiju koristiti. Zapis: iznad kratke vodoravne crte. U koraku i smiju se koristiti: Rečenice koje se javljaju u prethodnim koracima koje ili leţe na istoj dokaznoj crti ili leţe na dokaznim crtama koje su lijevo od i. Neka pretpostavke ne smije se koristiti ako
32 Dvije vrste pravila: prva podjela Ponavljanje: podjela [divisio] neku cjelinu [totum divisionis] po nekom načelu [principium divisionis] razdjeljuje na njezine članove [membra divisionis]. Pravila prijelaza s rečenice ili rečenica na rečenicu. Pravila prijelaza s zaključka na zaključak.
33 Dvije vrste pravila: druga podjela Pravila uklanjanja (eliminacije) pojava nekog logičkog simbola su pravila u kojima se : izvodi neka rečenica bez te pojave simbola rečenice iz rečenice u koja ima pojavu tog simbola, ili se pozivamo na dokaz koji koristi dijelove rečenice u kojoj se javlja taj simbol ili se pozivamo na dokaz koji koristi neku izravnu preinaku rečenice u kojoj se javlja taj simbol. Pravila uvoďenja (introdukcije) pojave nekog logičkog simbola su pravila koja rezultiraju s rečenicom koja ima pojavu tog simbola.
34 Pravila konjunkcije [ Itro] Moţemo tvrditi da P 1 P n ako smo dokazali svaki sastavni dio, od P 1 do P n [ Elim] Moţemo tvrditi bilo koji konjunkt P i ako smo već dokazali P 1 P n
35 Vjeţba Pokrenite Fitch i otvorite Conjunction 1. U traci na dnu naći ćete tri rečenice koje treba dokazati. Postupak: (i) dodajte novi korak (add new step), (ii) upišite zadanu rečenicu Tet(a), (iii) pritisnite pop-up Rule? meni i odaberite Elim i potom, (iv) provjerite korak. Na jednak način postupite i za sljedeće rečenice. Otvorite Conjunction 2. Dokaţite zadane rečenice! Pokrenite Velemanov applet i izradite dokaz za xa iz premise xab
36 Pravila disjunkcije [ Intro]Moţemo tvrditi P1 Pn ako smo dokazali Pi. Ako smo dokazali disjunkciju P1 Pn i ako smo dokazali da S slijedi iz svakog pojedinog disjunkta od P1 do Pn. Koristimo poddokaze: dokaze koji se javljaju unutar šireg dokaza. Kao i svaki dokaz i poddokaz započinje s pretpostavkom. No za razliku od pretpostavki dokaza koje su uvijek na snazi, pretpostavka poddokaza je samo privremeno prihvaćena i na snazi je samo unutar poddokaza. S završetkom poddokaza njegova pretpostavka više nije na snazi. Grafički: pretpostavka je na snazi u svim i samo u onim koracima koji su zdesna okomite crte uz koju je pretpostavka prislonjena i koracima koji leţe na toj crti.
37 Pravila disjunkcije
38 Vjeţba: pravila disjunkcije Otvorite Disjunction 1. Izradit ćemo dokaz na desnoj strani. Za primijeniti pravilo Elim trebat će nam dva poddokaza po jedan za svaki disjunkt. Za dodavanje poddokaza koristimo naredbu New Subproof. Dodajmo korak iza. Poddokaz zatvaramo s naredbom End Subproof. Započnimo novi poddokaz! Kad je struktura dokaza izgraďena, prijeďimo na ispunjavanje pojedinih koraka! Otvorite Disjunction 2. Nadopunite korake! Dokaţite b je ili malena ili velika kocka pomoću premisa b je ili veliki ili maleni predmet. i b je kocka. Proučite kako se pravilo uvoďenja disjunkcije koristi u dokazu tvrdnje aab.
39 Pravila za Pravilo uvoďenja omogućuje nam da uvedemo simbol kontradikcije (neistina, falsum), ako smo ustanovili izričitu kontradikciju tako što smo dokazali i rečenicu P i rečenicu P. U bilo kojem dokazu, te (što je vaţnije) u bilo kojem poddokazu, ustanovljenje kontradikcije nam omogućuje uvoďenje negacije bilo koje vrste rečenica. Dokaţite Ivica je student pomoću premisa Ivica je ili student ili učenik i Ivica nije učenik
40 Ex falso sequitur quodlibet Ako uspostavimo neistinu, bilo što vrijedi. Proučimo dokaz za b Pretpostavka a je element praznog skupa neistinita je (falsum), pa moţemo dodati bilo koju tvrdnju (quodlibet)
41 Pravila negacije Ako moţemo dokazati kontradikciju na osnovi dodatne pretpostavke P, onda moţemo zaključiti P na osnovi početnih premisa. Reductio ad absurdum (svoďenje na besmisleno) Eliminacija negacije je pravilo dvostruke negacije gledano samo u jednom smjeru.
42 Vjeţba Dokaţimo A iz pretpostavke A. Otvorimo Negation 1. Otvori Negation 3. Primjenimo pravilo Elim i dva pravila za. Započnimo dva poddokaza (jedan s P i jedan s Q). Itd. Primjenimo strategiju dokazivanja iz prethodnog primjera da bismo dokazali ab iz premisa abba i ab.
43 Ponavljanje Smijemo ponavljati premise, dokazane rečenice i pretpostavke koje su na snazi. Primjenimo reiteraciju u dokazu za aa.
44 Strategija i taktika 1. Proučimo što rečenice znače. 2. Prosudimo slijedi li konkluzija. 3. Ako mislimo da ne slijedi ili nismo sigurni, pokušajmo pronaći protuprimjer. 4. Ako mislimo da slijedi, pokušajmo izgraditi neformalni dokaz. 5. Ako trebamo dati formalni dokaz, oslonimo se na neformalni za njegovu izgradnju. 6. Moţemo primijeniti taktiku kretanja unatrag. 7. U kretanju unatrag, provjerimo jesu li posredni ciljevi posljedice dostupnih informacija.
45 Vjeţba: konstrukcija unatrag Otvorimo Strategy 1. Glavna metoda koja nas moţe dovesti do konkluzije je reductio ad absurdum. Dalje u poddokazu primjenimo eliminaciju disjunkcije.
46 Dokazi bez premisa Dokazi bez premisa pokazuju da je konkluzija logička istina. Primjer: (PP) Koristimo kalkulator:..\pilot\applet\kalkulator\pcal.html Tautologija Dokaţimo metodom reductio ad absurdum.
47 Kondicional Introdukcija: ako je dokaz za Q moguć pod pretpostavkom P, onda je dokazano P->Q. Eliminacija: modus (ponendo) ponens.
48 Vjeţba Otvorite Conditional 1. Dodajte korak i upišite ciljnu rečenicu. Započnite poddokaz ispred rečenice AC. Upišite A kao pretpostavku poddokaza. Dodajte drugi korak poddokazu i upišite C. Postavite klizač na korak koji sadrţi ciljnu rečenicu A C. Opravdajte ovaj korak pomoću pravila Intro citirajući poddokaz. Provjerite ovaj korak. Nadopunite poddokaz. Dodajte korak izmeďu dvaju koraka poddokaza. Upišite AB. opravdajte ovaj korak pomoću Intro citirajući pretpostavku poddokaza. Pomaknite klizač na posljednji korak poddokaza. Opravdajte ovaj korak koristeći pravilo Elim, citirajući premisu i prethodni korak. Provjerite cijeli dokaz. Primijenimo ovaj pristup u dokazu za abcac.
49 Vjeţba Otvorite Conditional 2 U sljedećoj vjeţbi treba razdijeliti valjane i nevaljane zaključke. Za svaki valjani zaključak izgradite formalni dokaz u Fitch-u. Za svaki nevaljanom zaključku izgradite protuprimjer koristeći Tarski World. Za izgradnju protuprimjera trebat će vam rečenice u jeziku blokova koje odgovaraju zadanim oblicima zaključka. U tom svijetu premise moraju biti istinite a konkluzija mora biti neistinita.?afirmacija konzekvensa. Iz AB i B, moţemo izvesti A.?Modus tollens: Iz AB i B, moţemo izvesti A.?Konstruktivna dilema: Iz AB, AC i BD, moţemo izvesti CD.
50 Zadatak 1 Odredite sastavne rečenice u tekstu! Pokušava li se tekstom iskazati koji zaključak? Ako da, utvrdite uloge rečenica i procijenite njegovu ispravnost! Ovisno o vašem odgovoru, ili izradite dokaz ili izgradite protuprimjer! [Gilbert Harman] Apsolutni pacifizam je dobro načelo ako ga slijede svi ljudi. Ali ne slijede ga svi pa zato nije. (1) Apsolutni pacifizam je dobro načelo. (2) Svi ljudi slijede apsolutni pacifizam. (3) Neki ljudi ne slijede apsolutni pacifizam. (4) Apsolutni pacifizam nije dobro načelo. Kako se odnose 1 i 4 te 2 i 3?
51 Slijed i jezične razine Neformalno: ono o čemu je riječ moţe biti i sama riječ. Miš ima tri slova. Miš gricka sir. Dakle, ono što ima tri slova gricka sir. Riječi dakle, prema tome itd. iskazuju metajezičnu tvrdnju o dijelovima teksta: tvrdnju da jedan dio teksta (premise) obrazlaţe (opravdava, ima za posljedicu ) drugi dio teksta.
52 Zadatak 2 Odredite sastavne rečenice u tekstu! Pokušava li se tekstom iskazati koji zaključak? Ako da utvrdite uloge rečenica i izradite dokaz ako je zaključak ispravan! Palme njišu grane ako puše vjetar. Palme njišu grane. Znači, puše vjetar.
53 Zadatak 3 Odredite sastavne rečenice u tekstu! Pokušava li e tekstom iskazati koji zaključak? Ako da utvrdite uloge rečenica i izradite dokaz(e)! [Jaegwon Kim] Ako je mentalno stanje identično fizičkom stanju, onda su im sva svojstva zajednička. Ali postoji jedno svojstvo, svojstvo smještenosti u prostoru, koje im nije zajedničko; naime, fizički dogaďaji i stanja smješteni su u prostoru a mentalni dogaďaji i stanja nisu. Stoga su mentalni dogaďaji i stanja različiti od fizičkih.
54 Pravila za kondicional Ako pod pretpostavkom P moţemo dokazati Q, onda moţemo ukloniti pretpostavku P i tvrditi PQ. Ako smo dokazali PQ i P, onda moţemo tvrditi Q
55 Bikondicional
56 Identitet Pravilo uvoďenja identiteta: Refleksivnost. Svaki je predmet identičan sebi samome.
57 Identitet Pravilo uklanjanja identiteta. Leibnizov zakon: nerazlučivost identičnog. Što vrijedi za predmet pod jednim njegovim imenom vrijedi i pod drugim.
58 Vjeţba: kritička analiza Dokaţite b nije c koristeći premise a je veće od b i a nije veće od c! Dokaţite Clark Kent nije Superman koristeći premise Lois Lane voli Supermena. Lois Lane ne voli Clarka Kenta! Nabacite hipotezu koja bi mogla objasniti rezultate vaše analize!
59 Vaţno otkriće filozofske logike Za Davidsona ( ) izuzeće od važenja Leibnizovog zakona predstavlja razlikovno obilježje psihičkog rječnika. "One glagole koji izražavaju sudne stavove kao što su vjerovanje, namjeravanje, željenje, nadanje, znanje, zapažanje, sjećanje i sl. možemo nazvati mentalnim. Takvi su glagoli obilježeni činjenicom da se javljaju u rečenicama čiji se gramatički subjekt odnosi na osobe, a upotpunjuju ih uklopljene rečenice u kojima izgleda da ne vrijede uobičajena pravila supstitucije."
60 Vjeţba: logička analiza i hermeneutika Predloţite načine rješavanja paradoksa identiteta! [LA] Pretpostavimo da Witggenstein griješi! [H] Što u bi u kontekstu Tractatus-a mogli značiti izrazi besmisleno i ne reći ništa? Grubo govoreći, reći za dvije stvari da su identične - besmisleno je, a reći za neku stvar da je sa sobom identična -- znači ne reći ništa. Ludwig Wittgenstein (1921) Tractatus Logico- Philosophicus
61 Vjeţba: tumačenje [ ] korisne su one tvrdnje o identičnosti u kojima su imenovani predmeti isti a njihova imena različita, pojam o identitetu potreban je samo zbog osobitog svojstva jezika. Kada bi naš jezik bio savršena kopija svog predmetnog područja tako da svaki predmet nema više od jednog imena, onda bi nam identitetne tvrdnje doista bile beskorisne. [Willard Van Orman Quine ( ). Methods of Logic, 1950.] Odnosi li se naziv naš jezik na formalni jezik (jezik logike prvog reda)? Kako biste odredili pojam korisnosti jezičnih izraza? Postoji li povezanost izmeďu gornjeg navoda i Wittgensteinovog paradoksa identiteta?
62 UvoĎenje i uklanjanje kvantifikatora Kvantifikatori u logici prvog reda Univerzalni, x Egzistencijalni,x Mogu se uzajamno definirati: xp(x)xp(x) xp(x)xp(x)
63 Objašnjenje Univerzalni kvantifikator je analogan konjunkciji. Neka je skup predmeta o kojima govorimo konačan, neka svaki predmet iz tog skupa ima ime i neka ima samo jedno ime. Ako je a 1,,a n popis imena, onda xp(x) znači isto što P(a 1 ) P(a n )
64 Objašnjenje Egzistencijalni kvantifikator je analogan disjunkciji. Neka je skup predmeta o kojima govorimo konačan, neka svaki predmet iz tog skupa ima ime i neka ima samo jedno ime. Ako je a 1,,a n popis imena, onda xp(x) znači isto što P(a 1 ) P(a n )
65 Uzajamno definiranje i DeMorganovi zakoni DeMorganovi zakoni (AB)AB (AB)AB Primjer: (Kocka(a)Kocka(b)Kocka(c)Kocka(d)Kocka(e)) Kocka(a)Kocka(b)Kocka(c)Kocka(d)Kocka(e) xkocka(x)xkocka(x)
66 Univerzalna eliminacija ili uklanjanje univerzalnog kvantifikatora Ako smo ustanovili da xs(x) i ako je c ime nekog predmeta iz domene na koju se odnose rečenice našeg jezika, onda moţemo zaključiti da S(c). Tradicionalni iskazi: što vrijedi za sve, vrijedi i za pojedine Uočimo da smo polazeći od rečenice u kojoj se javlja univerzalni kvantifikator došli do rečenice u kojoj je izostavljen.
67 Egzistencijalna introdukcija ili uvoďenje egzistencijalnog kvantifikatora Ako smo ustanovili da S(c), onda moţemo zaključiti da xs(x). Neformalno: ako predmet c ima svojstvo S, onda neki predmet ima svojstvo S. Primjer: tvrdnju xyz:x 2 +y 2 =z 2 moţemo dokazati pokazujući na instancu (pojedinačni slučaj) koji zadovoljava zadani uvjet: =5 2 itd.
68 Primjer
69 Uklanjanje egzistencijalnog kvantifikatora UvoĎenje novog, privremenog imena ( Neka je c predmet koji zadovoljava S(x) ) Ako pretpostavkom da predmet kojem smo dodijelili novo ime c zadovoljava uvjet S(x) moţemo dokazati Q (u kojem se ne javlja c), onda moţemo zaključiti da Q.
70 Primjer
71 UvoĎenje univerzalnog kvantifikatora Ako za proizvoljni predmet kojemu smo dodijelili ime c moţemo dokazati P(c), onda moţemo zaključiti xp(x). U varijanti kondicionalnog dokaza: ako pod pretpostavkom da P(c) vrijedi za proizvoljni predmet c moţemo dokazati da Q(c), onda moţemo zaključiti x(p(x)q(x)). Usporedimo uvoďenje novog imena kod egzistencijalne eliminacije i univerzalne introdukcije.
72 Pravila prijelaza sa zaključka na zaključak Egzistencijalna eliminacija i univerzalna introdukcija. UvoĎenje imena proizvoljnog predmeta. Ime c ne javlja se u izvedenim zaključcima.
73 Primjer
74 Zadatak Ispitajte tvrdnje na desnoj strani! Iskaţite ih na prirodnom jeziku! Jesu li neke meďu njima logičke istine? Ako da, pokaţite do dokazujućih bez premisa! x x x xy x y xy x y xy x y
75 Vjeţba Otvorite Quantifier Strategy 1 Koristeći Velleman-ov applet dokaţimo da niti jedan skup nema za elemente sve svoje podskupove.
TEORIJA SKUPOVA Zadaci
TEORIJA SKUPOVA Zadai LOGIKA 1 I. godina 1. Zapišite simbolima: ( x nije element skupa S (b) d je član skupa S () F je podskup slupa S (d) Skup S sadrži skup R 2. Neka je S { x;2x 6} = = i neka je b =
More informationIskazna logika 1. Matematička logika u računarstvu. oktobar 2012
Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia oktobar 2012 Iskazi, istinitost, veznici Intuitivno, iskaz je rečenica koja je ima tačno jednu jednu
More informationKonstrukcija i analiza algoritama
Konstrukcija i analiza algoritama 27. februar 2017 1 Pravila zaključivanja i tehnike dokazivanja u iskaznoj i predikatskoj logici 1 1.1 Iskazna logika Pravila zaključivanja za iskaznu logiku: 1. DODAVANJE
More informationMatematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin
Matematika (PITUP) FOI, Varaždin Dio II Bez obzira kako nam se neki teorem činio korektnim, ne možemo biti sigurni da ne krije neku nesavršenost sve dok se nam ne čini prekrasnim G. Boole The moving power
More informationZANIMLJIV NAČIN IZRAČUNAVANJA NEKIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI FUNKCIJA. Šefket Arslanagić, Sarajevo, BiH
MAT-KOL (Banja Luka) XXIII ()(7), -7 http://wwwimviblorg/dmbl/dmblhtm DOI: 75/МК7A ISSN 5-6969 (o) ISSN 986-588 (o) ZANIMLJIV NAČIN IZRAČUNAVANJA NEKIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI FUNKCIJA Šefket Arslanagić,
More informationAlgoritam za množenje ulančanih matrica. Alen Kosanović Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek
Algoritam za množenje ulančanih matrica Alen Kosanović Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek O problemu (1) Neka je A 1, A 2,, A n niz ulančanih matrica duljine n N, gdje su dimenzije matrice
More informationO aksiomu izbora, cipelama i čarapama
O aksiomu izbora, cipelama i čarapama Aksiom izbora može se izreći u raznim ekvivalentnim formama. Dokazi ekvivalencije aksioma izbora npr. sa Zornovom lemom, ili pak sa Zermelovim teoremom o dobrom uredaju,
More informationSIMBOLIČKA LOGIKA -priručnikdoc.dr.sc. Berislav Žarnić http://www.vusst.hr/~logika/pilot http://www.vusst.hr/~logika/pilot Pregled sadržaja Predgovor vii 1 Atomarnerečenice 1 1.1 Predikati i individualne
More informationOSNOVE MATEMATIČKE LOGIKE
SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET Nives Baranović, predavač OSNOVE MATEMATIČKE LOGIKE Recenzenti: dr. sc. Sanja Rukavina, izv. prof., Sveučilište u Rijeci, Odjel za matematiku dr. sc. Damir Vukičević,
More informationProjektovanje paralelnih algoritama II
Projektovanje paralelnih algoritama II Primeri paralelnih algoritama, I deo Paralelni algoritmi za množenje matrica 1 Algoritmi za množenje matrica Ovde su data tri paralelna algoritma: Direktan algoritam
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka Ana Spasić 2. čas 1 Mala studentska baza dosije (indeks, ime, prezime, datum rodjenja, mesto rodjenja, datum upisa) predmet (id predmeta, sifra, naziv, bodovi) ispitni rok
More informationRed veze za benzen. Slika 1.
Red veze za benzen Benzen C 6 H 6 je aromatično ciklično jedinjenje. Njegove dve rezonantne forme (ili Kekuléove structure), prema teoriji valentne veze (VB) prikazuju se uobičajeno kao na slici 1 a),
More informationTuringovi strojevi Opis Turingovog stroja Odluµcivost logike prvog reda. Lipanj Odluµcivost i izraµcunljivost
Odluµcivost logike prvog reda B. µ Zarnić Lipanj 2008. Uvod Turingovi strojevi Logika prvoga reda je pouzdana. Logika prvog reda je potpuna. Γ `LPR K ) Γ j= SPR K Γ j= SPR K ) Γ `LPR K Prema tome, ako
More informationPropozicijska logika, FOL, λ-calculus - kako formalizirati logos?
Predavanje XII. : Propozicijska logika, FOL, λ-calculus - kako formalizirati logos? Prof.dr.sc. Mario Essert (messert@fsb.hr) Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Osijek, 8. siječnja 2018. M.Essert
More informationOsobine metode rezolucije: zaustavlja se, pouzdanost i kompletnost. Iskazna logika 4
Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Rezolucija 1 Metod rezolucije je postupak za dokazivanje da li je neka iskazna (ili
More informationFunkcijske jednadºbe
MEMO pripreme 2015. Marin Petkovi, 9. 6. 2015. Funkcijske jednadºbe Uvod i osnovne ideje U ovom predavanju obradit emo neke poznate funkcijske jednadºbe i osnovne ideje rje²avanja takvih jednadºbi. Uobi
More informationPRIPADNOST RJEŠENJA KVADRATNE JEDNAČINE DANOM INTERVALU
MAT KOL Banja Luka) ISSN 0354 6969 p) ISSN 1986 58 o) Vol. XXI )015) 105 115 http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm PRIPADNOST RJEŠENJA KVADRATNE JEDNAČINE DANOM INTERVALU Bernadin Ibrahimpašić 1 Senka Ibrahimpašić
More informationLogika, jezik, komunikacija (1)
Logika, jezik, komunikacija (1) Berislav Žarnić Sveučilište u Splitu Split, 2013. Berislav Žarnić (Sveučilište u Splitu) Logika, jezik, komunikacija Split, 2013. 1/ 37 Plan rada Tri sesije: 1 Upoznavanje
More informationKLASIFIKACIJA NAIVNI BAJES. NIKOLA MILIKIĆ URL:
KLASIFIKACIJA NAIVNI BAJES NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info ŠTA JE KLASIFIKACIJA? Zadatak određivanja klase kojoj neka instanca pripada instanca je opisana
More informationSlika 1. Slika 2. Da ne bismo stalno izbacivali elemente iz skupa, mi ćemo napraviti još jedan niz markirano, gde će
Permutacije Zadatak. U vreći se nalazi n loptica različitih boja. Iz vreće izvlačimo redom jednu po jednu lopticu i stavljamo jednu pored druge. Koliko različitih redosleda boja možemo da dobijemo? Primer
More informationRešenja zadataka za vežbu na relacionoj algebri i relacionom računu
Rešenja zadataka za vežbu na relacionoj algebri i relacionom računu 1. Izdvojiti ime i prezime studenata koji su rođeni u Beogradu. (DOSIJE WHERE MESTO_RODJENJA='Beograd')[IME, PREZIME] where mesto_rodjenja='beograd'
More informationLogika višeg reda i sustav Isabelle
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odjel Tajana Ban Kirigin Logika višeg reda i sustav Isabelle Magistarski rad Zagreb, 2004. Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički
More informationTeorije bez granica. 6. prosinca Filozofski fakultet. () 6. prosinca / 28
Teorije bez granica Berislav Žarnić Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet 6. prosinca 2012. () 6. prosinca 2012. 1 / 28 PREGLED 1 Parohijalizam akademskih kultura 2 Opravdanost disciplinarne fragmentacije
More informationOdabrane teme dinamične logike
Odabrane teme dinamične logike Berislav Žarnić Sveučilište u Splitu Split 2013 (Berislav Žarnić) Odabrane teme dinamične logike Split 2013 1/60 Semantika propozicijske logike U semantici polazimo od tumačenja
More informationGeometrijski smisao rješenja sustava od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice
Osječki matematički list 6(2006), 79 84 79 Geometrijski smisao rješenja sustava od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice Zlatko Udovičić Sažetak. Geometrijski smisao rješenja sustava od dvije linearne
More informationUvod u matematičku logiku
Uvod u matematičku logiku skripta Januar 2016. Reč autora Ova skripta su pripremljena za studente prve godine Matematičkog fakulteta u Beogradu. To je manje-više sve što sam uspeo da ispredajem u toku
More informationBanach Tarskijev paradoks
Banach Tarskijev paradoks Matija Bašić Sažetak Banach Tarskijev paradoks je teorem koji kaže da su bilo koje dvije kugle u R 3 jednakorastavljive, u smislu da postoje particije tih kugli u jednak broj
More informationNilpotentni operatori i matrice
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Nikolina Romić Nilpotentni operatori i matrice Završni rad Osijek, 2016. Sveučilište J. J. Strossmayera
More informationAKSIOME TEORIJE SKUPOVA
MAT-KOL (Banja Luka) ISSN 0354/6969 XV(1)(2009), 17-25 AKSIOME TEORIJE SKUPOVA Duško Bogdanić 1, Bojan Nikolić 2 i Daniel A. Romano 2 Sažetak: Postoji više od jedne mogućnosti aksiomatizacije teorije skupova.
More informationPriručnik za filozofiju znanosti
Priručnik za filozofiju znanosti Priredio: B. Žarnić http://www.ffst.hr/~logika/2006filozofijaznanosti Rijeka, 2006/07. Pregled sadržaja Pregled sadržaja 2 Uvod i 1 Osnovne ideje logičkog pozitivizma 1
More informationpretraživanje teksta Knuth-Morris-Pratt algoritam
pretraživanje teksta Knuth-Morris-Pratt algoritam Jelena Držaić Oblikovanje i analiza algoritama Mentor: Prof.dr.sc Saša Singer 18. siječnja 2016. 18. siječnja 2016. 1 / 48 Sadržaj 1 Uvod 2 Pretraživanje
More informationELEMENTI SA PRIMJENOM U RAČUNARSKOJ NAUCI
Nermin Okičić Vedad Pašić ELEMENTI MATEMATIČKE LOGIKE SA PRIMJENOM U RAČUNARSKOJ NAUCI ELEMENTI MATEMATICKE ˇ LOGIKE SA PRIMJENOM U RACUNARSKOJ ˇ NAUCI Nermin Okičić Vedad Pašić UDŽBENIK UNIVERZITETA U
More informationKonstekstno slobodne gramatike
Konstekstno slobodne gramatike Vežbe 07 - PPJ Nemanja Mićović nemanja_micovic@matfbgacrs Matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu 4 decembar 2017 Sadržaj Konstekstno slobodne gramatike Rečenična forma
More informationMatrice traga nula math.e Vol. 26. math.e. Hrvatski matematički elektronički časopis. Matrice traga nula. komutator linearna algebra. Sažetak.
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis komutator linearna algebra Marijana Kožul i Rajna Rajić Matrice traga nula marijana55@gmail.com, rajna.rajic@rgn.hr Rudarsko-geološko-naftni fakultet,
More informationTHEORIA 3 UDK 1 TRI PARADOKSA
THEORIA 3 UDK 1 BIBLID 0351 2274 : (2009) : 52 : p. 5-16 Originalni naučni rad Original Scientific Paper Vladan Đorđević TRI PARADOKSA APSTRAKT: Mada na prvi pogled izgleda da tri paradoksa kojima ću se
More informationAKSIOM IZBORA I EKVIVALENCIJE
Sveučilište J.J. Strossmayera Odjel za matematiku Preddiplomski sveučilišni studij matematike Igor Sušić AKSIOM IZBORA I EKVIVALENCIJE Završni rad Osijek, 2013. Sveučilište J.J. Strossmayera Odjel za matematiku
More informationMathcad sa algoritmima
P R I M J E R I P R I M J E R I Mathcad sa algoritmima NAREDBE - elementarne obrade - sekvence Primjer 1 Napraviti algoritam za sabiranje dva broja. NAREDBE - elementarne obrade - sekvence Primjer 1 POČETAK
More informationMetode izračunavanja determinanti matrica n-tog reda
Osječki matematički list 10(2010), 31 42 31 STUDENTSKA RUBRIKA Metode izračunavanja determinanti matrica n-tog reda Damira Keček Sažetak U članku su opisane metode izračunavanja determinanti matrica n-tog
More informationA B A B. Logičke operacije koje još često upotrebljavamo su implikacija ( ) i ekvivalencija A B A B A B
1 MATEMATIČKI SUDOVI Jedan od osnovnih oblika mišljenja su pojmovi. Oni ne dolaze odvojeno, nego se na odredeni način vezuju i tvore sudove. Sud (izjava, izreka, iskaz) je suvisla deklarativna rečenica
More informationJednočlani potpuni skupovi veznika za iskaznu logiku
Univerzitet u Beogradu Matematički fakultet Petar Maksimović Jednočlani potpuni skupovi veznika za iskaznu logiku Master teza mentor: dr Predrag Janičić Beograd 2008 2 Sadržaj 1 Uvod 7 1.1 Kratak istorijat
More informationBAZE PODATAKA Predavanje 03
BAZE PODATAKA Predavanje 03 Prof. dr. sc. Tonči Carić Mario Buntić, mag. ing. traff. Juraj Fosin, mag. ing. traff. Sadržaj današnjeg predavanja Relacijski model podataka Coddova pravila Terminologija Domena
More informationFajl koji je korišćen može se naći na
Machine learning Tumačenje matrice konfuzije i podataka Fajl koji je korišćen može se naći na http://www.technologyforge.net/datasets/. Fajl se odnosi na pečurke (Edible mushrooms). Svaka instanca je definisana
More informationNekoliko kombinatornih dokaza
MAT-KOL (Banja Luka) ISSN 0354-6969 (p), ISSN 1986-5228 (o) http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm Vol. XXII (2)(2016), 141-147 Nekoliko kombinatornih dokaza Duško Jojić Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet
More informationMatrice u Maple-u. Upisivanje matrica
Matrice u Maple-u Tvrtko Tadić U prošlom broju upoznali ste se s matricama, a u ovom broju vidjeli ste neke njihove primjene. Mnoge je vjerojatno prepalo računanje s matricama. Pa tko će raditi svo to
More informationSveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. Sveučilišni preddiplomski studij matematike
Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Lorena Škalac Fermatova metoda beskonačnog spusta Završni rad Osijek, 014. Sveučilište J.J.Strossmayera
More informationŠime Šuljić. Funkcije. Zadavanje funkcije i područje definicije. š2004š 1
Šime Šuljić Funkcije Zadavanje funkcije i područje definicije š2004š 1 Iz povijesti Dvojica Francuza, Pierre de Fermat i Rene Descartes, posebno su zadužila matematiku unijevši ideju koordinatne metode
More informationUvod u analizu (M3-02) 05., 07. i 12. XI dr Nenad Teofanov. principle) ili Dirihleov princip (engl. Dirichlet box principle).
Uvod u analizu (M-0) 0., 07. i. XI 0. dr Nenad Teofanov. Kardinalni broj skupa R U ovom predavanju se razmatra veličina skupa realnih brojeva. Jasno, taj skup ima beskonačno mnogo elemenata. Pokazaće se,
More informationQuasi-Newtonove metode
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Milan Milinčević Quasi-Newtonove metode Završni rad Osijek, 2016. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Milan Milinčević
More informationLogika, skupovi i diskretna matematika
Logika, skupovi i diskretna matematika Daniel Kressner 1 January 9, 2006 1 kressner@math.hr corrections and suggestions are always welcome. Contents 1 Sets and Functions 1 1.1 Basic definitions and properties
More informationFormule za udaljenost točke do pravca u ravnini, u smislu lp - udaljenosti math.e Vol 28.
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Formule za udaljenost točke do pravca u ravnini, u smislu lp - udaljenosti Banachovi prostori Funkcija udaljenosti obrada podataka optimizacija Aleksandra
More informationIvan Soldo. Sažetak. U članku se analiziraju različiti načini množenja matrica. Svaki od njih ilustriran je primjerom.
Osječki matematički list 5(005), 8 Različiti načini množenja matrica Ivan Soldo Sažetak U članku se analiziraju različiti načini množenja matrica Svaki od njih ilustriran je primjerom Ključne riječi: linearni
More informationNIZOVI I REDOVI FUNKCIJA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Danijela Piškor NIZOVI I REDOVI FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: izv. prof. dr. sc. Ljiljana Arambašić Zagreb, rujan 206.
More informationSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Valentina Volmut Ortogonalni polinomi Diplomski rad Osijek, 2016. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku
More informationKVADRATNE INTERPOLACIJSKE METODE ZA JEDNODIMENZIONALNU BEZUVJETNU LOKALNU OPTIMIZACIJU 1
MAT KOL (Banja Luka) ISSN 0354 6969 (p), ISSN 1986 5228 (o) Vol. XXII (1)(2016), 5 19 http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm KVADRATNE INTERPOLACIJSKE METODE ZA JEDNODIMENZIONALNU BEZUVJETNU LOKALNU OPTIMIZACIJU
More informationMaja Antolović Algoritmi u teoriji brojeva
Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Maja Antolović Algoritmi u teoriji brojeva Završni rad Osijek, 2017. Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel
More informationTina Drašinac. Cramerovo pravilo. Završni rad
Sveučilište JJStrossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Tina Drašinac Cramerovo pravilo Završni rad U Osijeku, 19 listopada 2010 Sveučilište JJStrossmayera u Osijeku Odjel
More informationKarakteri konačnih Abelovih grupa
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Matija Klarić Karakteri konačnih Abelovih grupa Završni rad Osijek, 2015. Sveučilište J. J. Strossmayera
More informationPrsten cijelih brojeva
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA MATEMATIKU Marijana Pravdić Prsten cijelih brojeva Diplomski rad Osijek, 2017. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA MATEMATIKU
More informationNAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM II studij Geofizika POLARIZACIJA SVJETLOSTI
NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM II studij Geofizika POLARIZACIJA SVJETLOSTI studij Geofizika NFP II 1 ZADACI 1. Izmjerite ovisnost intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o kutu jednog analizatora. Na
More informationPRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Marina Zrno KOMUTATIVNI PRSTENI. Diplomski rad. Voditelj rada: prof.dr.sc.
SVEUČ ILIŠ TE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Marina Zrno KOMUTATIVNI PRSTENI Diplomski rad Voditelj rada: prof.dr.sc. Ozren Perše Zagreb, 2014 Ovaj diplomski rad obranjen
More informationHornerov algoritam i primjene
Osječki matematički list 7(2007), 99 106 99 STUDENTSKA RUBRIKA Hornerov algoritam i primjene Zoran Tomljanović Sažetak. U ovom članku obrad uje se Hornerov algoritam za efikasno računanje vrijednosti polinoma
More informationAriana Trstenjak Kvadratne forme
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Ariana Trstenjak Kvadratne forme Završni rad Osijek, 014. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
More informationPluralizam logika i pluralitet pluralizama. Ivan Restović
Pluralizam logika i pluralitet pluralizama Ivan Restović Diplomski studij filozofije Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Borongajska cesta 83d, 10000 Zagreb E-mail: irestovic23@gmail.com Sažetak: U
More informationMirela Nogolica Norme Završni rad
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Mirela Nogolica Norme Završni rad Osijek, 2014. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za
More informationTermodinamika. FIZIKA PSS-GRAD 29. studenog Copyright 2015 John Wiley & Sons, Inc. All rights reserved.
Termodinamika FIZIKA PSS-GRAD 29. studenog 2017. 15.1 Thermodynamic Systems and Their Surroundings Thermodynamics is the branch of physics that is built upon the fundamental laws that heat and work obey.
More information1 Konveksni skupovi i konveksne funkcije
Nediferencijabilna optimizacija 1 Odjel za matematiku Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Nediferencijabilna optimizacija Poslijediplomski doktorski studij matematike 1 Konveksni skupovi i konveksne funkcije
More informationDr. Željko Jurić: Matematička logika i teorija izračunljivosti Radna skripta za istoimeni kurs na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Dr. Željko Jurić: Matematička logika i teorija izračunljivosti Radna skripta za istoimeni kurs na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu (akademska godina 2015/16) Funkcijske relacije i funkcije (preslikavanja)
More informationKonstrukcija i analiza algoritama
Konstrukcija i analiza algoritama 27. februar 207 Matematička indukcija Princip matematičke indukcije: Da bi za svako n N važilo tvrdjenje T (n) dovoljno je pokazati: bazu indukcije: tvrdjenje T () induktivni
More informationSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku DIOFANTSKE JEDNADŽBE
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Violeta Ivšić DIOFANTSKE JEDNADŽBE Završni rad Osijek, 2016. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Violeta Ivšić DIOFANTSKE
More informationMetrički prostori i Riman-Stiltjesov integral
Metrički prostori i Riman-Stiltjesov integral Sadržaj 1 Metrički prostori 3 1.1 Primeri metričkih prostora................. 3 1.2 Konvergencija nizova i osobine skupova...................... 12 1.3 Kantorov
More informationHRVATSKA MATEMATIČKA OLIMPIJADA
HRVATSKA MATEMATIČKA OLIMPIJADA prvi dan 5. svibnja 01. Zadatak 1. Dani su pozitivni realni brojevi x, y i z takvi da je x + y + z = 18xyz. nejednakost x x + yz + 1 + y y + xz + 1 + z z + xy + 1 1. Dokaži
More informationNeke klase maksimalnih hiperklonova
UNIVERZITET U NOVOM SDU PRIRODNO-MTEMTIČKI FKULTET DERRTMN Z MTEMTIKU I INFORMTIKU Jelena Čolić Neke klase maksimalnih hiperklonova - završni rad - MENTOR: Prof. dr Rozalija Madaras-Siladi Novi Sad, 2012.
More informationPrvo predavanje iz Teorije skupova 08/10/2005
Prvo predavanje iz Teorije skupova 08/10/2005 Sadržaj današnjeg predavanja 1. Kratki sadržaj kolegija. 2. Literatura. 3. Kratka povijest nastanka teorije skupova. 4. Osnovne napomene na početku kolegija.
More informationSimetrične matrice, kvadratne forme i matrične norme
Sveučilište JJStrossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Martina Dorić Simetrične matrice, kvadratne forme i matrične norme Završni rad Osijek, 2014 Sveučilište
More informationALGORITMI ZA ISPITIVANJE DJELJIVOSTI
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Preddiplomski stručni studij Elektrotehnika, smjer Informatika ALGORITMI ZA ISPITIVANJE
More informationU čemu je snaga suvremene algebre?
1 / 33 U čemu je snaga suvremene algebre? Dr Ivan Tomašić Queen Mary, University of London SŠ Mate Blažina Labin 2014 2 / 33 Pitagorine trojke Teorem Postoje cijeli brojevi x, y i z koji zadovoljavaju:
More informationOdnos semantike i sintakse u logici prvoga reda. Pouzdanost i potpunost
Odnos semantike i sintakse u logici prvoga reda Pouzdanost i potpunost Plan izlaganja Odredba željenih odnosa između sintaktičkog i semantičkog karakteriziranja logičkih odnosa. Tri pojma o odnosu uključenosti
More informationO dvjema metodama integriranja nekih iracionalnih funkcija
ACTA MATHEMATICA SPALATENSIA Series didactica O dvjema metodama integriranja nekih iracionalnih funkcija Denis Benčec, Bojan Kovačić Sažetak U nastavi matematičkih predmeta na veleučilištima, samostalnim
More information3. The Logic of Quantified Statements Summary. Aaron Tan August 2017
3. The Logic of Quantified Statements Summary Aaron Tan 28 31 August 2017 1 3. The Logic of Quantified Statements 3.1 Predicates and Quantified Statements I Predicate; domain; truth set Universal quantifier,
More informationVedska matematika. Marija Miloloža
Osječki matematički list 8(2008), 19 28 19 Vedska matematika Marija Miloloža Sažetak. Ovimčlankom, koji je gradivom i pristupom prilagod en prvim razredima srednjih škola prikazuju se drugačiji načini
More informationAutomatsko rezonovanje beleške sa predavanja Teorije prvog reda i SMT
Automatsko rezonovanje beleške sa predavanja Teorije prvog reda i SMT Milan Banković Matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu Proletnji semestar 2018. Višesortna logika prvog reda Pregled 1 Višesortna
More informationTEORIJA SKUPOVA matematička teorija sti. Boban Veličković, Aleksandar Perović, Aleksandar Jovanović
TEORIJA SKUPOVA matematička teorija sti Boban Veličković, Aleksandar Perović, Aleksandar Jovanović 2 Sadržaj 1 Uvod 7 I Uvod u teoriju skupova 21 2 Logičke osnove 23 2.1 O formalnoj metodi....................
More informationPOOPĆENJE KLASIČNIH TEOREMA ZATVARANJA PONCELETOVOG TIPA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Petra Zubak POOPĆENJE KLASIČNIH TEOREMA ZATVARANJA PONCELETOVOG TIPA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Juraj Šiftar
More informationBAZNI OKVIRI I RIESZOVE BAZE HILBERTOVIH PROSTORA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Neven Trgovec BAZNI OKVIRI I RIESZOVE BAZE HILBERTOVIH PROSTORA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Damir Bakić Zagreb,
More informationNIPP. Implementing rules for metadata. Ivica Skender NSDI Working group for technical standards.
Implementing rules for metadata Ivica Skender NSDI Working group for technical standards ivica.skender@gisdata.com Content Working group for technical standards INSPIRE Metadata implementing rule Review
More informationKvaternioni i kvaternionsko rješenje kvadratne jednadžbe
Kvaternioni i kvaternionsko rješenje 1 Uvod Kvaternioni i kvaternionsko rješenje kvadratne jednadžbe Željko Zrno 1 i Neven Jurić Što je matematika? Na što prvo čovjeka asocira riječ matematika? Matematika
More informationVektori u ravnini i prostoru. Rudolf Scitovski, Ivan Vazler. 10. svibnja Uvod 1
Ekonomski fakultet Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Vektori u ravnini i prostoru Rudolf Scitovski, Ivan Vazler 10. svibnja 2012. Sadržaj 1 Uvod 1 2 Operacije s vektorima 2 2.1 Zbrajanje vektora................................
More informationLINEARNI MODELI STATISTIČKI PRAKTIKUM 2 2. VJEŽBE
LINEARNI MODELI STATISTIČKI PRAKTIKUM 2 2. VJEŽBE Linearni model Promatramo jednodimenzionalni linearni model. Y = β 0 + p β k x k + ε k=1 x 1, x 2,..., x p - varijable poticaja (kontrolirane) ε - sl.
More informationNeke primene teorije fazi skupova i fazi logike u procesiranju slika
Univerzitet u Beogradu Matematički fakultet Neke primene teorije fazi skupova i fazi logike u procesiranju slika - Master rad - Nebojša Perić 1024/2013 Beograd, 2014. 2 Mentor: Članovi komisije: Datum
More informationREVIEW OF GAMMA FUNCTIONS IN ACCUMULATED FATIGUE DAMAGE ASSESSMENT OF SHIP STRUCTURES
Joško PAUNOV, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, University of Zagreb, Ivana Lučića 5, H-10000 Zagreb, Croatia, jparunov@fsb.hr Maro ĆOAK, Faculty of Mechanical Engineering and Naval
More informationNAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički MJERENJE MALIH OTPORA
NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički MJERENJE MALIH OTPORA studij Matematika i fizika; smjer nastavnički NFP 1 1 ZADACI 1. Mjerenjem geometrijskih dimenzija i otpora
More informationKONAČNE GEOMETRIJE. Predavanja. Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet. Matematički odsjek. Juraj Šiftar Vedran Krčadinac
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek KONAČNE GEOMETRIJE Predavanja Juraj Šiftar Vedran Krčadinac Akademska godina 2012./2013. Sadržaj 1 Uvod 1 2 Dizajni 7 3 Izomorfizam
More informationMetode praćenja planova
Metode praćenja planova Klasična metoda praćenja Suvremene metode praćenja gantogram mrežni dijagram Metoda vrednovanja funkcionalnosti sustava Gantogram VREMENSKO TRAJANJE AKTIVNOSTI A K T I V N O S T
More informationFILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA
BIBLIOTEKA FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA Knjiga 127 Izdaje: Hrvatsko filozofsko društvo Filozofski fakultet I. Lučića 3, p.p. 171, 10000 Zagreb Tel.: +385-(0)1-6111-808 Fax: +385-(0)1-6170-682 e-mail: filozofska-istrazivanja@zg.htnet.hr
More informationALGORITAM FAKTORIZACIJE GNFS
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ALGORITAM FAKTORIZACIJE GNFS Ivan Fratrić Seminar iz predmeta Sigurnost računalnih sustava ZAGREB, Sažetak Faktorizacija brojeva jedan je od
More informationKRITERIJI KOMPLEKSNOSTI ZA K-MEANS ALGORITAM
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Stela Šeperić KRITERIJI KOMPLEKSNOSTI ZA K-MEANS ALGORITAM Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Pavle Goldstein Zagreb, Srpanj
More informationZANIMLJIVI ALGEBARSKI ZADACI SA BROJEM 2013 (Interesting algebraic problems with number 2013)
MAT-KOL (Banja Luka) ISSN 0354-6969 (p), ISSN 1986-5228 (o) Vol. XIX (3)(2013), 35-44 ZANIMLJIVI ALGEBARSKI ZADACI SA BROJEM 2013 (Interesting algebraic problems with number 2013) Nenad O. Vesi 1 Du²an
More informationMersenneovi i savršeni brojevi
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Diplomski studij matematike Ana Maslać Mersenneovi i savršeni brojevi Diplomski rad Osijek, 2012. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel
More informationFibonaccijev brojevni sustav
Fibonaccijev brojevni sustav Ljerka Jukić asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku, ljukic@mathos.hr Helena Velić studentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku, hvelic@mathos.hr Sažetak
More information